Naslov
Što je to "la philologie active"?
(What is it called "la philologie active"?)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Živo filozofiranje : povodom 70. rođendana Branka Despota

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.11.2012. - 10.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
figura, diskurs, lingvistika interlokucije, lingvistika delokucije, Platonov Symposion, Goetheov Werther, govorni događaj, jezična služba, tatpuruṣa, bahuvrīhi
(figure, discourse, linguistics of interlocution, linguistics of delocution, Plato’s Symposium, Goethe’s Werther, speech event, function of language, tatpuruṣa, bahuvrīhi)

Sažetak
U svojoj knjizi "Fragments d’un discours amoureux", objelodanjenoj godine 1977., Roland Barthes iznosi mogućnost uspostave jedne »philologie active« (djelatne, činidbene ili čimbene filologije), koja bi obuhvaćala, s jedne strane, »lingvistiku interlokucije« (u smislu »govoriti nekomu«), a s druge, »lingvistiku delokucije« (u smislu »govoriti o nekome«). Premda tako shvaćenu »philologie active« Barthes spominje samo na jednome mjestu u navedenoj knjizi, to se njegovo djelo može u cjelini razumjeti kao svojevrstan pokušaj da se neposredno pokaže kako bi izgledala jedna takva filologija. U raspravi se potanko razmatraju temeljne osobine toga što Barthes nazivlje "la philologie active", kao i dvije vrste lingvistike koje bi ona obuhvaćala, te k tomu i razlike prema tradicionalno shvaćenu pojmu filologije, kako ju je primjerice odredio utemeljitelj klasične filologije kao znanosti Friedrich August Wolf. Posebna se pozornost posvećuje onim djelima na koja se Barthes izravno pozivlje, te s kojima njegovi "Ulomci", taj Barthesov svojevrsni »pojmovnik zaljubljenih«, stoje u određenoj komplementarnosti: naime Platonovoj "Gozbi" (tj. "Symposionu"), te Goetheovu romanu "Patnje mladoga Werthera". Također se, na osnovi razmatranja dviju vrsta složenica u indoeuropskome prajeziku, tj. »tatpuruṣa« i »bahuvrīhi«, a koje nalazimo i u pojedinim indoeuropskim jezicima, poput sanskrta, grčkoga i hrvatskoga, opisuje temeljno značenje riječi "filologija". Na kraju se pokušava odgovoriti na pitanje je li takva strogo provedena razlika između tradicionalne filologije s jedne strane, i tzv. »philologie active«, koja bi se sastojala od dviju vrsta lingvistike s druge, kako ju iznosi Barthes, uistinu održiva. U "Dodatku" se razmatra značenje grčkih pridjeva φιλομμειδής i φιλομμηδής.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Filologija

POVEZANOST RADA