Pregled bibliografske jedinice broj: 999884
Zapis sljednika jata i imenični genitiv množine u spisima fra Šimuna Milinovića
Zapis sljednika jata i imenični genitiv množine u spisima fra Šimuna Milinovića // Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.), barski nadbiskup : povijesne okolnosti i djelo
Split, Hrvatska, 2010. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 999884 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zapis sljednika jata i imenični genitiv množine u spisima fra Šimuna Milinovića
(The notation of the reflex of jat, and the genitive plural of noun declensions in the works of Šimun Milinović)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Fra Šimun Milinović (1835. – 1910.), barski nadbiskup : povijesne okolnosti i djelo
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 22.10.2010. - 23.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Šimun Milinović ; sljednik jata ; zapis sljednika jata ; dočetno -h ; genitiv množine ; sklonidba imenica ; hrvatski književni jezik
(Šimun Milinović ; reflex of jat ; notation of the reflex of jat ; final -h ; genitive plural ; noun declension ; Croatian literary language)
Sažetak
Premda se je u svojim djelima, razmatrajući ih sa stajališta jezika kojim su pisana, fra Šimun Milinović držao u osnovi zasada Zagrebačke filološke škole, u njegovim se spisima ipak može uočiti određena razlika između ranijih radova, nastalih krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina devetnaestoga stoljeća, i onih kasnijih, nastalih sedamdesetih i osamdesetih godina. Ta se razlika ogleda ponajprije u zapisu sljednika jata, te u pisanju (ili nepisanju) dočetnoga "-h" u imeničnome genitivu množine, a usporedna je raspravama koje su se o tome vodile sredinom devetnaestoga stoljeća. Te su rasprave postupno dovele do toga da su stanovite promjene na razini književnoga jezika prihvatili i pojedini pripadnici same Zagrebačke škole. U prilogu se potanko opisuju osnovna neslaganja među zastupnicima različitih struja u vezi s jatom i s dočetnim "-h", te se ujedno posljedice tih neslaganja i rasprava razmatraju na primjeru Milinovićevih spisa. Pri tome se, osim objavljenih radova, uzimlju u obzir i neka Milinovićeva pisma (Kukuljeviću, Šenoi, Zlatoviću, Vojnoviću). K tomu se spomenuta (različita) shvaćanja razmatraju i sa stajališta novijih znanstvenih spoznaja, te se potom upozorava i na određene zablude koje u vezi s navedenim pitanjima traju sve do danas.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
