Naslov
Etnografski pristup istraživanju: između 'glasa' etnografa i 'glasa' kazivača.
(The Ethnographic Research Approach: Between the “Voice” of the Ethnographer and the “Voice” of the Informants)

Autori
Popović, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Godišnji skup Hrvatskog etnološkog društva: Pre/poznavanje kulture: između konstrukcija, značenja i reprezentacija

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.06.2014. - 06.06.2014

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
etnografija ; istraživanje ; etika
(ethnography ; research ; ethics)

Sažetak
U izlaganju se problematiziralo kršenje etičkih principa u etnografskim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Etnologija i antropologija

Napomena
Tema panela: "Prepoznavanje krize: humanistika
i etnologija između političke i tržišne
instrumentalizacije te intelektualne
odgovornosti. Sažetak: Problemsku okosnicu
panela ćini promišljanje raznorodnih, nerijetko
suprotstavljenih zahtjeva koje suvremeni
kontekst nameće humanističkim znanostima,
posebice onima koje se smatraju “čuvarima.”
nacionalnog identiteta. Riječ je o zahtjevima
za prigodnom društvenom relevantnošću,
kompetitivnošću i merkantilnošću, koji su u
koliziji s emskim zahtjevima za intelektualnom
odgovornošću i istraživačkom temeljitošću.
Uslijed što sporadičnih, a što strukturnih
afirmacija socijalnog darvinizma, povijesnog
revizionizma i moralnog relativizma,
znanstvenici su suočeni i s izazovima, odnosno
dvojbama sličnim onima iz ratnog razdoblja:
prikloniti se etnocentričnoj paradigmi,
ideološki kurentnim naracijama i “nacionalno
konstitutivnoj” retorici etnološke znanosti ili
se voditi načelima legitimacije pluralnih
teorijskih paradigmi i prepoznavanja političkih
i ekonomskih interesa u tvorbama značenja
sociokulturnih fenomena, kako to zastupaju
predvodnici .“kulturnog konstruktivizma.” G.
Marcus i M. Fischer u Antropologiji kao kritici
kulture (1986/1999). Na srodan način svoj je
etički naputak oblikovala i L. Sklevicky u
članku o “profesiji etnologa.” (1991) u kojem
navodi da etnolog svoju društvenu relevantnost
dokazuje autorefleksijom, stalnim skepticizmom
i kritičkim dijalogom s političkim strukturama.
Cilj je ovog panela pokrenuti raspravu o
nagnućima suvremene etnologije i kulturne
antropologije te folkloristike prema teorijskom
i moralnom relativizmu te redukciji
epistemoloških problema, kao i postaviti
pitanje njihova diskontinuiteta u odnosu na
ratnu etnografiju i političku antropologiju
(usp. D. Rihtman--Auguštin, I. Čolović).

POVEZANOST RADA