Naslov
Utjecaj motivacijske popularne glazbe na neke psihološke i fiziološke procese tijekom izvođenja visoko intenzivnog intervalnog treninga
(Effect of motivational music on psychological and physiological responses during high- intensity interval training)

Autori
Karlović, Matea ; Jakšić, Matija ; Barić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
24. dani Ramira i Zorana Bujasa- knjiga sažetaka / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 64-64

Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
glazba, spotska psihologija, intervalni trening
(music, sport psychology, interval training)

Sažetak
Do sada je proveden niz istraživanja o utjecaju glazbe na sportsku izvedbu, no rezultati su vrlo nekonzistentni. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj slušanja motivacijske popularne glazbe u fazama oporavka na psihološke i fiziološke odgovore sudionika tijekom izvođenja jednostavnog motoričkog zadatka visokog intenziteta u intervalnom režimu rada. Istraživanje je provedeno na uzorku od 17 tjelesno aktivnih studenata Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionici su izvodili visoko intenzivni intervalni trening (eng. high intensity interval training, HIIT) ukupnog trajanja 10 minuta, u formi jednostavnog motoričkog zadatka odbijanja lopte medicinke o zid, u kojem su se četiri aktivne faze sukcesivno izmjenjivale s četiri pasivne faze odmora, u tri eksperimentalna uvjeta: oporavak bez glazbe, oporavak uz prisutnost brže glazbe (140-160 otkucaja u minuti) i oporavak uz prisutnost sporije glazbe (90-110 otkucaja u minuti). Ispitivani su oporavak srčane frekvencije (eng. heart rate recovery, HRR) tijekom faza odmora, afektivni odgovor na tjelesnu aktivnost (psihološka dobrobit, psihološka uznemirenost i osjećaj zamora) te efikasnost izvedbe u aktivnim fazama izvođenja zadatka odbijanja lopte o zid. U oba uvjeta s glazbom (bržom i sporijom) nađena je značajno viša razina psihološke dobrobiti (p<0.017) te niža stopa oporavka srčane frekvencije (p<0.017), u odnosu na uvjet bez glazbe. Razlike u mjerenim fiziološkim i psihološkim odgovorima tijekom HIIT između dva uvjeta s glazbom (bržom i sporijom) nisu statistički značajne. Rezultati istraživanja sugeriraju da slušanje glazbe u fazama odmora tijekom izvođenja zadatka visokog intenziteta u intervalnom režimu rada može poboljšati razinu percipirane psihološke dobrobiti te utjecati na oporavak srčane frekvencije. Daljnjim istraživanjima potrebno je ispitati i odrediti adekvatan tempo i način izbora glazbe te optimalnu stopu oporavka srčane frekvencije u visoko intenzivnom intervalnom treningu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA