Naslov
Rezultati skrininga o prevalenciji celijakije u odrasloj populaciji u Međimurju
(Results of the screening about the prevalence of coeliac disease in adult population of Međimurje County)

Autori
Hegeduš-Jungvirth, Marija ; Kolaček, Sanja ; Žižić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Acta Medica Croatica / Knežević, Stojan ; Duvnjak, Marko ; Beritić-Stahuljak, Dunja - Zagreb : Durieux, 2001, 139-140

Skup
3. kongres Hrvatskog gastroenterološkog društva

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.09.2001. - 26.09.2001

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
celijakija; prevalencija; Međimurje
(coeliac disease; prevalence; Međimurje County)

Sažetak
Celijakija je najčešći uzrok malapsorpcije i druga po redu kronična bolest u djece. Učestalost u svijetu je vrlo raznolika, a u Hrvatskoj nepoznata. Tome doprinosi raznolikost kliničke slike od poznate klasične, atipične - češće manifestna u starijoj dobi, asimptomatske, potencijalne ili tihe "silent" forme, ali i raznolikost kriterija pri postavljanju dijagnoze. Spominjana incidencija je od 1, 52 na 1000 živorođenih u Irskoj, Walesu 1:8000, Velikoj Britaniji 1:300. Multicentrične studije u Italiji određivanjem AGA-IgG i AGA-IgA, te EMA iz venske krvi, kapilarne krvi ili sline, govore o prevalenciji subkliničke celijakične bolesti 3, 28 na 1000. Koristeći serologiju u dijagnostici celijakije dolazi do boljeg poznavanja učestalosti bolesti jer je odnos između prepoznatljivih i neprepoznatljivih oblika 1:7. Podaci Harrisa da se zloćudna bolest crijeva razvija u oko 14% bolesnika s neliječenom celijakijom i da je rizik od malignih bolesti veći ako se bolest kasnije otkrije opravdali su naše istraživanje. Cilj rada je bio da s pomoću skrininga određivanjem AGA-IgG, EMA, te isključivanjem IgA deficijencije otkrijemo učestalost celijakije u dvjema skupinama: djece u dobi od 13 do 18 godina (prosjek 14, 4, a najčešća dob 14 godina) i odraslih - dobrovoljni darovatelji krvi dobi od 19 do 68 godina (prosječna dob 39, 3, a najčešća dob 33 godine). Ispitanicima s pozitivnim vrijednostima EMA smo napravili biopsiju. Obrađeno je 4115 seruma, od toga 1817 dobrovoljnih darovatelja krvi (1136 muških i 681 ženskih) i 2298 djece (890 muških i 1408 ženskih). U ukupnom uzorku bilo je 44, 1% dobrovoljnih darovatelja krvi. U 76 ispitanika s vrijednostima AGA-IgG između 12, 09 i 83, 52 rađena je EMA i ukupni IgA. Vrijednost AGA-IgG bila je pozitivna u 32 dobrovoljnih darovatelja krvi, što čini 1, 76% promatranih darovatelja. Kod djece je taj postotak veći (1, 91%). U odraslih s pozitivnim AGA-IgG bilo je troje s pozitivnim EMA i svi su oni imali patohistološki nalaz tipičan za celijakiju. U skupini djece bilo je onih s pozitivnim EMA u petero djece. Ukupno 10, 53% ispitanika s visokim AGA-IgG imalo je i pozitivna EMA. Na temelju našeg istraživanja može se govoriti o prevalenciji subkliničkog oblika celijakije u dječjoj populaciji Međimurja 1:461 i 1:606 za odraslu dob s napomenom da nam uzorak dobrovoljnih darovatelja krvi nije najreprezentativniji (najzdravija populacija).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA