Pregled bibliografske jedinice broj: 999239
Dvije Marakovićeve Žetve – 1941. i 1943.
Dvije Marakovićeve Žetve – 1941. i 1943. // Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, Knjižica sažetaka / Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019. str. 24-24 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 999239 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dvije Marakovićeve Žetve – 1941. i 1943.
(Two Editions of Maraković's Reader Žetva – from 1941 and 1943)
Autori
Ham, Sanda
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću, Knjižica sažetaka
/ Maštrović, Tihomil - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 24-24
ISBN
978-953-7823-83-2
Skup
Znanstveni skup o Ljubomiru Marakoviću
Mjesto i datum
Topusko, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 25.04.2019. - 26.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ljubomir Maraković, hrvatski književni jezik u NDH, jezik hrvatskih književnika iz XIX. stoljeća, jezične prilagodbe
(Ljubomir Maraković, Croatian literary language in the NDH (Independent State of Croatia), language of Croatian 19th century authors, language adaptations)
Sažetak
Dvije Marakovićeve Žetve – 1941. i 1943. U radu se govori o hrvatskim čitankama 1941. – 1943. Sadržajno se uspoređuju čitanke Mate Ujevića (Sjetva, Knjiga radosti, Plodovi srca i uma) i Ljubomira Marakovića (Žetva). U središtu je rada jezik Marakovićevih čitanki, ali i Marakovićeve misli o hrvatskom jeziku. Uspoređuju se dva Marakovićeva izdanja hrvatske čitanke za više razrede srednje škole – Žetva, prvo iz 1941. i drugo iz 1943. Drugo je izdanje bitnije dopunjeno i prošireno, ali i jezično mijenjano, usklađeno s književnojezičnom normom NDH. U radu se analiziraju sadržajne dopune i promjene u drugom izdanju, ali u središtu su pozornosti rada jezične promjene – pravopisne, slovopisne gramatičke i leksičke. Te su promjene u na razini očekivanja s obzirom na strogu jezičnu normu u NDH. Posebno se upozorava na jezik hrvatskih književnika iz 19. st. koje Maraković često i opširno navodi, ali ih navodi u jezično prilagođenu obliku. Njihov je jezik u prvom izdanju prilagođen maretićevskoj normi, a u drugom je izdanju taj njihov maretićevskoj normi prilagođen jezik ponovno prilagođen - slovopisno i pravopisno usklađen je sa slovopisom i pravopisom u NDH. Izvorni jezik kojim su ta djela napisali njihovi autori (primjerice - Badalić, Šenoa, Kozarac) nije vraćen, a te prilagodbe nisu u Žetvi protumačene.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
