Naslov
ZAKONSKO UREĐENJE NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI - OTVORENA PITANJA
(Regulation of Unfair Trade Practices by virtue of Law - Open Issues)

Autori
Brnabić, Ratko ; Ivkošić, Marko

Izvornik
Zbornik 56. susreta Pravnika u gospodarstvu - Opatija 2018. (2584-3044) 56 (2018), 1; 109-141

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Nepoštene trgovačke prakse, Kupoprodaja, Zakon o trgovini, Lanac opskrbe hranom, Značajna pregovaračka snaga.
(Unfair Trade Practices, Contract of Sale, Trade Law, Food Supply Chain, Significant Negotiating Power.)

Sažetak
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancima opskrbe hranom stupio je na snagu 07.12.2017.god. s ciljem da se spriječi zloupotreba značajne pregovaračke snage koju trgovci odnosno otkupljivači imaju u odnosu na svoje dobavljače. Zakon je izazvao veliku pozornost svih adresata i njime je visoko postavljena letvica očekivanja jer posebice mali dobavljači (koji su ujedno i proizvođači) u spomenutom propisu vide sredstvo koje će otkloniti sve probleme s kojima se svakodnevno susreću u poslovanju a koji proizlaze iz njihovog neravnopravnog položaja prema trgovačkim lancima. Međutim, donošenje takvog propisa otvara brojna pitanja. Tako je primarno pitanje svrhe koja se namjerava takvim propisom ostvariti. Nadalje, raspravlja se i o tome je li se svrha mogla ostvariti s intervencijama manjeg intenziteta odnosno postoje li i druga pravna sredstva kojima se taj cilj može ekonomičnije ostvariti. Ključno je pitanje kriterija značajne pregovaračke snage trgovca jer se zakon odnosi samo na trgovce za koje se ispunila ta pretpostavka. Važno je i pitanje kojem tijelu se povjerila provedba tog Zakona. Tako u konkretnom slučaju ta ovlast dala Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja. Stavljanje Agencije u kontekst rasprave o privatno-pravnom ugovornom odnosu prodavatelja i kupca odmah upućuje na zaključak da je tu riječ o postupanjima koja predstavljaju povredu prava tržišnog natjecanja. Međutim, kod nas tu je zapravo riječ o propisu koji u pravno-tehničkom smislu spada u pravo nepoštenog tržišnog natjecanja a povrede koje su njegov predmet ne predstavljaju istovremeno povredu pravila Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja posebice stoga što Republika Hrvatska nije iskoristila pravo da u Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja ugradi pravila stroža od onih iz čl. 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U radu se daje i pregled razvoja instrumenata pravne zaštite u sektoru hrane uz usporedni prikaz rješenja odabranih država članica – SR Njemačke i Republike Mađarske što je pokazatelj da nema jedinstvenog pristupa u rješavanju problema nepoštenih praksi u opskrbnim lancima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA