Naslov
DIREKTOR I DRUŠTVO (D.O.O.) – GRANICE IDENTIFIKACIJE
(Directors and the Limited Liability Company - boundaries to their legal identification)

Autori
Brnabić, Ratko

Izvornik
Časopis "Pravo u gospodarstvu" Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu (1330-5476) 55 (2016), 3; 439-465

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
odgovornost društva za štetu, uprava, pripisivanje ponašanja, pripisivanje znanja, regres.
(liability of the company for damages, board of directors, addition of behavior/actions, addition of knowledge, compensation.)

Sažetak
U radu se raspravlja o otvorenim pitanjima koja proizlaze iz činjenice da je uprava organ koji vodi poslove i zastupa društvo s ograničenom odgovornošću te bi se sva očitovanja volje, radnje, propusti i znanja članova toga organa trebala pripisati društvu jer društvo kao pravna osoba – tvorevina sudjeluje u pravnom prometu samo kroz aktivitet fizičkih osoba - članova tog organa društva. Istražuje se pojam te pravni temelj pripisivanja ponašanja i saznanja direktora društvu s ograničenom odgovornošću, kako u ugovornim tako i u izvanugovornim odnosima. Između ostalog, treba ispitati doseg odredbe prema kojoj pravna osoba odgovara za štetu koju njezino tijelo prouzroči trećoj osobi u obavljanju ili u svezi s obavljanjem svoje funkcije. Odgovornost društva za ponašanje članova njegovih organa a posebice za ponašanje uprave, opći je pravni institut koji se primjenjuje na sve pravne osobe koje mogu biti samostalni nositelji prava i obveza. Postavlja se pitanje koliko široko se primjenjuje spomenuta odredba. U tom smislu, posebno treba ispitati doseg odredbe prema kojoj pravna osoba odgovara za štetu koju njezino tijelo prouzroči trećoj osobi u obavljanju ili u svezi s obavljanjem svoje funkcije. Posebna pozornost u radu je posvećena pitanju pripisivanja društvu posebnih (sa)znanja te mana volje direktora. Naime kada se raspravlja o valjanosti ugovora, redovito se postavlja pitanje postupa li pravni subjekt postupao savjesno, je li tu riječ o zabludi ili prijevari, je li subjekt znao za materijalni ili pravni nedostatak, je li znao da nema ovlast za zastupanje, da općenito nema pravnog temelja za neko postupanje. U slučajevima kada je društvo nositelj prava i obveza, jasno je da ono svoju volju očituje putem uprave koja nije zastupnik društva nego ona u tim slučajevima jest društvo. U nabrojenim ali i mnogim drugim slučajevima postavlja se pitanje pod kojim pretpostavkama se znanje organa može pripisati društvu. Treba nadalje istražiti pripisuje li se društvu odgovornost u slučaju kada je direktor mogao znati za neku bitnu činjenicu. U radu se samo u manjoj mjeri razmatra pitanje regresnog zahtjeva društva prema direktoru a glavni cilj je utvrditi postoje li pretpostavke da ne dođe do identifikacije društva s upravom Provodi se raščlamba konkretnih slučajeva iz prakse te se donose zaključci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA