Naslov
Ciprino razumijevanje jezika
(Marijan Cipra’s understanding of language)

Autori
Marotti, Bojan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Marijan Cipra : Metamorfoze metafizike

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Marijan Cipra ; jezik ; bit jezika ; postanak jezika ; filozofija jezika ; odnos pojma, riječi i bića
(Marijan Cipra ; language ; essence of language ; origin of language ; philosophy of language ; relation between concept, word, and being)

Sažetak
Hrvatski je filozof Marijan Cipra godine 1971. u časopisu "Pitanja" objavio članak "Vidici jezika", u kojem je izložio svoje poglede na bit i postanak jezika i jȅzīkā. U radu se ponajprije podrobno opisuju okolnosti nastanka toga članka, zatim njegova povezanost s ostalim člancima iz toga razdoblja Ciprina filozofiranja, kao i veza s Ciprinim stožernim djelom, naime s "Metamorfozama metafizike". Potom se raspravlja o glavnim stavcima iznesenima u samome članku, prije svega o Ciprinu pojmu »prapojava jezika« i o njegovu »tročlanome sklopu«: pojam – riječ – biće. Zatim se razmatraju svi mogući uzajamni odnosi u kojima mogu stajati spomenuti »pračlanci« jezičnoga prapojava: istovjetnost kao takva (ili istovjetnost sama), istovjetnost istovjetnosti i rázlīkā, istovjetnost i rázlika (ali ne i njihova istovjetnost), istovjetnost i rázlike (ali ne i njihova istovjetnost) i razlike kao takve (ili osamostaljene razlike). Svakomu od tih pet odnosa odgovara i stanovito poimanje jezika, štoviše odgovara mu i stanovita vrsta govora, ali i stanovit oblik ljudskoga života. Njihov pak redoslijed nije puka slučajnost, nego tvori zapravo »genezu jezika«. No budući da je ona za Cipru istovjetna s razvojem cjeline svega što jest, utoliko je za nj pitanje o biti i postanku jezika i jȅzīkā u osnovi istovjetno s pitanjem zašto i kako uopće jest nešto, a ne radije ništa. Ti se Ciprini uvidi sučeljavaju sa stajalištima današnjega jezikoslovlja i filozofije jezika. Na kraju se pokušava upozoriti na višeznačnost pojma jezika, te ujedno odgovoriti na pitanje o čem zapravo raspravljamo kada propitujemo »bit i postanak jezika i jȅzīkā«.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA