Pregled bibliografske jedinice broj: 99889
Hrvatske vlasti i programi povratka ratnih migranata između plana i realizacije - iskustvo Brodsko-posavske županije
Hrvatske vlasti i programi povratka ratnih migranata između plana i realizacije - iskustvo Brodsko-posavske županije // Migracijske i etničke teme, 18 (2002), 1; 63-83 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 99889 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatske vlasti i programi povratka ratnih migranata između plana i realizacije - iskustvo Brodsko-posavske županije
(The Croatian Government and Programmes Regarding the Return of War Migrants: Between Plans and Realisations - the Experience of the Brod-Posavina County)
Autori
Babić, Dragutin
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 18
(2002), 1;
63-83
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
povratak; ratni migranti; program; država; općine; Brodsko-posavska županija
(return; war migrants; programmes; the state; municipalities; the Brod-Posavina County)
Sažetak
U radu se analiziraju programski dokumenti hrvatskih vlasti o povratku i zbrinjavanju ratnih migranata. Cilj je analiza i tumačenje dokumenata donesenih na državnoj razini, kao i onih na različitim razinama vlasti u Brodsko-posavskoj županiji, te ocjena njihove realizacije. Povratak je počeo još 1992., nakon smirivanja ratnih operacija u Hrvatskoj, a najprije su se vraćale osobe čija naselja nisu bila okupirana, a stambeni objekti su bili useljivi. Povratak kao državna strategija aktualiziran je završetkom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te potpisivanjem sporazuma o mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u državno-pravni ustroj Republike Hrvatske. Hrvatska priznaje pravo na povratak svojim domovima svim ratnim migrantima. Povratak raseljenih osoba i izbjeglica ima niz aspekata ; od sigurnosnoga, imovinskoga, gospodarskoga, socijalnog, do psihološkog. Pitanje povratka uključuje osim materijalne obnove i (re)konstrukciju lokalnih zajednica, što će vjerojatno biti najteži dio u procesu povratka. Mogućnost suživota različitih skupina ratnih migranata, posebno Hrvata i Srba, ostaje najvažnije, ali i najteže pitanje koje se pritom nameće. Dokumenti o povratku su brojni, no uglavnom su doneseni na državnoj razini, a mnogo rjeđe u lokalnim jedinicama i destinacijama povratka, što je i glavni nedostatak u institucionalnom reguliranju povratka. Lokalne jedinice se najčešće javljaju samo kao posrednici između međunarodnih organizacija koje financiraju povratak i korisnika novčane pomoći i kredita iz redova povratnika. Povratak se uglavnom financira iz državnog proračuna RH, s manjim udjelom međunarodnih organizacija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
00760102
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Profili:
Dragutin Babić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- International Bibliography of the Social Sciences
- REMISIS