Pregled bibliografske jedinice broj: 998758
Uloga kognitivne rezerve u starijoj životnoj dobi
Uloga kognitivne rezerve u starijoj životnoj dobi // 24. Dani Ramira i Zorana Bujasa, knjiga sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 2019. str. 108-108 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 998758 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga kognitivne rezerve u starijoj životnoj dobi
(The role of cognitive reserve in older age)
Autori
Martinčević, Marina ; Vranić, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
24. Dani Ramira i Zorana Bujasa, knjiga sažetaka
/ - , 2019, 108-108
Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kognitivna rezerva, starija dob, kognitivno funkcioniranje, fizička aktivnost, slobodne aktivnosti
(cognitive reserve, elderly, cognitive functioning, physical activity, leisure activities)
Sažetak
Kognitivna rezerva predstavlja konstrukt koji objašnjava razliku između opažene razine kognitivnog funkcioniranja pojedinca i razine koja je očekivana temeljem određenog stupnja oštećenja mozga. Osobe s višom kognitivnom rezervom pokazuju veću otpornost na dobne i neuropatološke promjene, zbog učinkovitijeg korištenja postojećih neuralnih mreža ili stvaranja alternativnih neuralnih obrazaca ili kognitivnih strategija. Kao indikatori kognitivne rezerve, obično se koristi premorbidna inteligencija, razina obrazovanja, zanimanje te uključenost u svakodnevne aktivnosti. Indeks kognitivne rezerve (CRIq ; eng. Cognitive Reserve Index questionnaire) je novi upitnik osmišljen kao sveobuhvatna mjera kognitivne rezerve. Sastoji se od tri subskale: Obrazovanje, Zanimanje i Slobodne aktivnosti. Cilj ovog istraživanja bio je validirati CRIq te provjeriti može li kognitivna rezerva biti objašnjena demografskim karakteristikama, fizičkom i svakodnevnom aktivnošću te kognitivnim funkcioniranjem u starijoj dobi. U istraživanju je sudjelovalo N=294 sudionika, raspona dobi od 61 do 91 godinu (M=75, 1 ; SD= 6, 40). Provedene su četiri hijerarhijske regresijske analize, s ukupnim rezultatom i svakom pojedinom subskalom CRIq kao kriterijem. Rezultati su pokazali da sva četiri kriterija mogu biti objašnjena fluidnim rezoniranjem mjerenim Testom neuravnoteženih struktura iz M-serije te uključenošću u svakodnevne aktivnosti mjerenom Upitnikom svakodnevnih aktivnosti (EAQ). Dodatno, spol objašnjava dio varijance ukupnog rezultata CRIq te rezultata CRIq-subskala Obrazovanje i Zanimanje, dok fizička aktivnost mjerena Skalom fizičke aktivnosti za starije osobe (PASE) objašnjava dio varijance subskale CRIq-Slobodne aktivnosti. Rezultati u manjem stupnju odstupaju od originalnih nalaza, no govore u prilog dobroj valjanosti instrumenta i upućuju na važnost kognitivne rezerve za kvalitetu života starijih osoba.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb