Naslov
Međunarodni pogledi na krizu u Jugoslaviji 1980.-1987.
(International perspectives of the crisis in Yugoslavia, 1980-1987)

Autori
Kasalo, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
13.06

Godina
2017

Stranica
248

Mentor
Kozličić, Mithad

Neposredni voditelj
Begonja, Zlatko

Ključne riječi
Jugoslavija ; Josip Broz Tito ; prosvjedi na Kosovu ; ekonomska kriza u Jugoslaviji ; JNA ; SKJ ; Slobodan Milošević
(Yugoslavia ; Josip Broz Tito ; protests in Kosovo ; economic crisis in Yugoslavia ; YPA ; LCY ; Slobodan Milosevic)

Sažetak
Cilj ovoga rada je prikazati zapadne poglede na neke ključne elemente onoga što bi se moglo nazvati jugoslavenskom krizom. Tematski okvir rada predstavlja s jedne strane razdoblje neposredno prije smrti Josipa Broza Tita 1980. koje je označilo ključnu prekretnicu u povijesti jugoslavenske države, a s druge strane rad je omeđen procesom uspona i konsolidacije moći Slobodana Miloševića u razdoblju oko 1987. godine. Rad se temelji na neobjavljenim i objavljenim izvorima. Najveći dio građe pribavljen je iz The National Archives u Londonu, Arhiva Jugoslavije u Beogradu te iz javno objavljenih arhivskih baza podataka CREST (the CIA Records Search Tool), National Archives at College Park, Maryland i Open Society Archives na Central European University, Budimpešta. Kroz analizu dokumenata koji su prikupljeni, kako u navedenim institucijama tako i iz drugih izvora, namjeravala se stvoriti jasna slika evolucije pogleda na Jugoslaviju u spomenutom razdoblju. Početni dio rada daje pregled razvoja ključnih segmenata socijalističke Jugoslavije od njenog osnivanja nakon Drugog svjetskog rata. Daje se prikaz političkih i gospodarskih reformi koje su provođene u pokušaju izgradnje samostalnog puta u socijalizam. Govori se o ključnim borbama na političkoj sceni i krizama koje je Jugoslavija prolazila tijekom razlaza sa SSSR- om 1948., smjene Aleksandra Rankovića 1966., događanja na Kosovu i studentskih prosvjeda 1968. te Hrvatskog proljeća 1971. Daje se prikaz vanjskopolitičkog položaja Jugoslavije i njenog profiliranja u jednu od najvažnijih zemalja Pokreta nesvrstanih. Središnji dio rada započinje poglavljem koje se bavi predviđanjima američkih i britanskih obavještajnih i diplomatskih zajednica o mogućim procesima koji će se u Jugoslaviji događati nakon smrti Josipa Broza. 241 Obrazloženo je na koji način su spomenute strukture promatrale Jugoslaviju krajem sedamdesetih i na koji način su se njihove procjene mijenjale s obzirom na promjenu političkih okolnosti. Kao ključni trenutak čitavog razdoblja može se promatrati smrt Josipa Broza čiji odlazak sa životne scene uvodi Jugoslaviju u razdoblje neizvjesnosti. Takva mišljenja jasno su vidljiva i kod američkih i kod britanskih izvora. I jedni i drugi imali su neskriveno poštovanje prema ulozi koju je Tito igrao u Jugoslaviji. U radu se obrađuje i prva velika krizna situacija posttitovske Jugoslavije, a to su nemiri na Kosovu 1981. i kako je kompleks tih problema utjecao na perspektivu Zapadnih partnera. Ono što je uvijek bilo u središtu njihovih zanimanja u promatranom razdoblju bilo je jugoslavensko gospodarstvo koje je simultano sa Brozovom smrću doživjelo pad. Ekonomski problemi obilježili su cijelo razdoblje koje obuhvaća rad i na početku osamdesetih su bili u središtu zanimanja Amerike i Britanije. Još jedan segment koji je obrađen u radu su stavovi i procjene britanskih i američkih sigurnosnih i diplomatskih službi o procesima u SKJ i JNA kao najvažnijim institucionalnim temeljima socijalističke Jugoslavije. Zapadni partneri su pažljivo promatrali procese unutar tih institucija koje su u promatranom razdoblju prolazile kroz turbulentne promjene. Važan dio jugoslavenskih problema koji je bio u fokusu SAD-a i Velike Britanije bilo je pitanje međunacionalnih odnosa. Taj problem je eskalirao s događajima na Kosovu 1981. i s vremenom postaje sve važniji segment kroz koji se definiraju odnosi u Jugoslaviji u analizama zapadnih partnera. Na koncu, rad završava poglavljem koje se bavi usponom Slobodana Miloševića na vrh političke scene u Jugoslaviji i načinom na koji je on poremetio osjetljivu strukturu jugoslavenskog federalizma. Milošević je, što se tiče okvira ovoga rada, rubna figura, ali njegova pojava i politika vrlo brzo je ušla u fokus američkih obavještajnih i diplomatskih analiza jer je prepoznat kao glavna prijetnja za stabilnost Jugoslavije. 242 Ono što je potrebno naglasiti u svrhu boljeg razumijevanja sadržaja rada je to da su Amerikanci i Britanci Jugoslaviju uvijek promatrali u širem okviru Hladnog rata. Svi njihovi pogledi na probleme u Jugoslaviji obilježeni su odnosom sa SSSR-om kao glavnim ideološkim i sigurnosnim suparnikom. Jugoslavija se u tom kontekstu uvijek promatra kao važan primjer nesvrstane zemlje koja vodi samostalnu politiku i u tom okviru treba biti podržana. Zbog takvih stavova koji su zastupani na Zapadu, nikakav pokret u Jugoslaviji koji bi zemlju odveo natrag na Istok ili je išao za rušenjem Jugoslavije, nije mogao biti podržan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA