Naslov
Razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj
(Mobile libraries development in the Republic of Croatia)

Autori
Erl Šafar, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za kulturologiju

Mjesto
Osijek

Datum
25.04

Godina
2013

Stranica
208

Mentor
Čizmić Horvat, Marina

Ključne riječi
pokretne knjižnice u Republici Hrvatskoj, bibliobusne službe, obrazovna i kulturna djelatnost, slobodan pristup informacijama, istraživanje.
(mobile libraries in the Republic of Croatia, bibliobus, culture and education, information access freedom, research.)

Sažetak
Istraživanje za potrebe ovoga rada krenulo je od činjenice da su pokretne knjižnice, iako važan dio povijesti hrvatskih knjižnica i knjižničarstva, posve neistražene. Nisu postojali radovi koji bi sa stajališta informacijskih i komunikacijskih znanosti vrjednovali ulogu pokretnih knjižnica u kontekstu prava na pristup informacijama, zadovoljavanja kulturnih i obrazovnih potreba korisnika, poticanja čitalačkih navika i omogućavanja cjeloživotnog učenja. Cilj istraživanja bio je sustavno istražiti razvoj pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj i njihovu ulogu u kulturnom i obrazovnom životu korisnika, vrednovati njihovu djelatnost u kontekstu društvenog i kulturnog života te interpretirati razinu učinkovitosti. U svakom se razdoblju pojedinačno vrejednovala djelatnost bibliobusnih službi u odnosu na edukaciju knjižničnog osoblja, nabavu namjenskih sredstava, prilagodbu potrebama korisnika, zadovoljavanje potreba posebnih korisničkih skupina te recepciju u javnosti. Cilj je bio i ispitati i usporediti iskustva pokretnih knjižnica u svijetu i u Republici Hrvatskoj te ukazati na nove mogućnosti razvoja u mrežnom okruženju. Za potrebe ovoga rada provedena su tri anketna istraživanja. Prvo istraživanje provedeno je s ravnateljima deset narodnih knjižnica koje imaju bibliobusne službe, a odnosi se na današnje stanje tih bibliobusnih službi. Drugo istraživanje, provedeno s voditeljima matičnih ili bibliobusnih službi, odnosi se na vrednovanje djelatnosti tih bibliobusnih službi u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Treće se istraživanje, provedeno 2012. godine, odnosi na korisnike Bibliobusne službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pri čemu su rezultati ankete potvrdili ciljeve i hipoteze istraživanja za potrebe ovoga rada. Iz drugog je istraživanja također proizašla i komparativna analiza bibliobusnih službi Gradske knjižnice Rijeka i Knjižnica grada Zagreba. Uspoređujući IFLA-ine Smjernice za pokretne knjižnice iz 2010. godine s postojećom praksom, uočljivo je, da je neophodno poboljšati i proširiti multimedijalne knjižnične usluge ; omogućiti korištenje računala i interneta u bibliobusima, a tu je važna nabava suvremenijih bibliobusa s više računala i mjesta pristupa internetu ; voditi računa o specijalnim zbirkama za posebne skupine korisnika (vrtićka i školska djeca, pripadnici nacionalnih manjina) i korisnike s posebnim potrebama (osobe sniženih intelektualnih sposobnosti) ; posebno voditi brigu o populaciji treće životne dobi s napomenom da se Europa priprema za novi koncept raspodjele rada, jer danas postoji bitan demografski i socijalni problem s kojim se suočavaju zapadne i tranzicijske zemlje, a to je starenje stanovništva. Iako je danas samo deset bibliobusnih službi u Republici Hrvatskoj, s ukupno dvanaest vozila, one svojim djelovanjem ukazuju da ovaj koncept poslovanja narodnih knjižnica upotpunjuje i opravdava svoju misiju slobodnog pristupa informacijama te svoju kulturnu i obrazovnu djelatnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA