Pregled bibliografske jedinice broj: 998596
Dativ, lokativ i instrumental množine u pripovijetkama Stjepana Zlatovića : prinos razumijevanju pojma književnoga jezika
Dativ, lokativ i instrumental množine u pripovijetkama Stjepana Zlatovića : prinos razumijevanju pojma književnoga jezika // Znanstveni skup o fra Stjepanu Zlatoviću (1831. – 1891.)
Šibenik, Hrvatska; Skradin, Hrvatska; Visovac, Hrvatska, 2007. (predavanje, domaća recenzija, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 998596 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dativ, lokativ i instrumental množine u pripovijetkama Stjepana Zlatovića : prinos razumijevanju pojma književnoga jezika
(The plural forms of dative, locative, and instrumental in the Stjepan Zlatović’s stories : a contribution to the understanding of the concept of literary language)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Znanstveni skup o fra Stjepanu Zlatoviću (1831. – 1891.)
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska; Skradin, Hrvatska; Visovac, Hrvatska, 26.10.2007. - 27.10.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Stjepan Zlatović ; književni jezik ; hrvatski književni jezik ; gubitak raznolikosti ; Zagrebačka filološka škola
(Stjepan Zlatović ; literary language ; Croatian literary language ; loss of variety ; Zagreb philological school)
Sažetak
U radu se ponajprije razmatra pojam raznolikosti u jeziku, razvijen na osnovi "Tečaja općega jezikoslovlja" Ferdinanda de Sausssurea. Potom se raščlanjuje pojam književnoga jezika te se, budući da je raznolikost jedno od temeljnih njegovih obilježja, raspravlja o posljedicama gubitka raznolikosti za književni jezik. Zatim se jedna takva pojava gubitka raznolikosti, tj. ujednačivanja triju padeža u množini – dativa, lokativa i instrumentala – koja se je dogodila u Hrvatskoj krajem devetnaestoga stoljeća, istražuje na primjeru ovih sedam pripovijedaka Stjepana Zlatovića (1831. – 1891.): "Smrt kneza Petra Kružića Trsatskoga i propast Klisa u Turke" (1883.), "Crte iz života hrvatskih Uskoka u borbi s Turci i Mletčani 1598–99." (1883.), "Dvije robinjice" (1886.), "Knez Kosto Nelepić i grad Ključić" (1886.), "Prvi bosanski doseljenici u Dalmaciju i franovci na Visovcu" (1887.), "Vitez Žarko Dražoević, knez i vojvoda poljički" (1889.) i "Vukodlak i župnik" (1892.). Pri tome se razmatraju svi likovi rečenih padeža koji se javljaju u navedenim pripovijetkama, i to tako da se za svaku pojedinu izračuna omjer između sustavnih likova, tj onih koji se očekuju u književnome jeziku koji je u to doba bio propisan u Hrvatskoj, i nesustavnih, tj. onih koji se ne očekuju, naime nastalih ujednakom, kao posljedica prijenosa lika dativa dotično instrumentala dvojine u množinu. Sustavnim se likovima smatraju oni koji se nalaze u trećem izdanju "Slovnice hrvatske" Adolfa Vebera (1876.). Razgloba pokazuje da udio nesustavnih likova postupno raste tečajem osamdesetih godina, te da su u posljednjoj pripovijetci ti likovi u potpunosti prevagnuli. Posljedak je to promjene književnoga jezika. Na kraju se upozorava da je gubitak raznolikosti pogubna pojava za (književni) jezik, te se predlaže »povratak« (barem) instrumentala množine u sudobni hrvatski književni jezik.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija