Pregled bibliografske jedinice broj: 998567
Što je činjenica? : o Krstićevu poimanju (znanstvene) objektivnosti
Što je činjenica? : o Krstićevu poimanju (znanstvene) objektivnosti // Hrvatska filozofska baština
Zagreb, Hrvatska, 2005. (predavanje, domaća recenzija, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 998567 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je činjenica? : o Krstićevu poimanju (znanstvene) objektivnosti
(What is a fact? : on Krstić’s concept of (scientific) objectivity)
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Hrvatska filozofska baština
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.05.2005. - 14.05.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Kruno Krstić ; iskustvo ; objektivnost ; činjenica ; logika ; epistemologija ; filozofija znanosti ; filozofija jezika ; racionalizam ; empirizam ; senzualizam
(Kruno Krstić ; experience ; objectivity ; fact ; logic ; epistemology ; philosophy of science ; philosophy of language ; rationalism ; empiricism ; sensualism)
Sažetak
Godine 1941. u "Nastavnome vjesniku" hrvatski filozof, jezikoslovac i leksikograf Kruno Krstić objavio je u dva nastavka neveliku raspravu pod naslovom "Problem prvih podataka u znanosti". Pojedina pitanja koja Krstić u toj raspravi razmatra, zadiru u nekoliko različitih filozofskih područja: dotiču se naime u isti mah kako logike i epistemologije, tako filozofije znanosti i filozofije jezika. U prilogu se ponajprije ističe važnost problema o kojem je riječ, a potom se razmatraju različiti vidici pod kojima Krstić tomu problemu pristupa. Posebice se raspravlja o Krstićevoj raščlambi nekih pojmova koji se često, osobito na razini tzv. »naivne« svijesti, smatraju posve samorazumljivima (kao što su, primjerice, pojmovi osjetilnosti, iskustva, objektivnosti, apstrakcije, pa i sam pojam činjenice). Također se naglašuje Krstićev zanimljiv pogled na pojedine smjerove u povijesti filozofije (racionalizam, empirizam, senzualizam). Na kraju se upozorava i na novost koju je Krstić unio u tadanju hrvatsku filozofiju, vidljivu i u ovoj njegovoj raspravi, naime na činjenicu da je filozofskim pitanjima rado pristupao kroz prizmu jezika, postavivši tako analizu značenja u središte svoga filozofiranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
Napomena
Dulja inačica predavanja.
