Naslov
Gotik in Nordkroatien
(Gothic Arhitecture in Northern Croatia)

Autori
Vukičević-Samaržija, Diana

Izvornik
Hortus Artium Medievalium (1330-7274) 7 (2001); 37-57

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Sakralna arhitektura; gotika; sjeverna Hrvatska
(Religious architecture; Gothic; N Croatia)

Sažetak
Crkvena arhitektura XIII. stoljeća nedvojbeno je najznačajniji sloj srednjovjekovnih spomenika u sjevernoj Hrvatskoj: cistercitsko Topusko, templarska Gora, biskupski Medvedgrad, zagrebačka katedrala i crkva sv.Marije Magdalene u Čazmi. Ove građevine nastale su u blizini ili neposredno pokraj trase glavne srednjovjekovne ceste Via Colomani regis. Ovi spomenici pokazuju dvojnost po stilu i putu njegovog dopiranja. Romaničkog su karaktera, s ranogotičkim pojedinostima doprlim posredovanjem templara odnosno kamenarskih radionica iz Ugarske. Rana gotika dolazi iz svojih izvorišta u sjevernu Hrvatsku dvama različitim putevima, posredstvom cistercita i realizacijom novog projekta zagrebačke katedrale, koju je biskup Timotej zamislio prema francuskim uzorima. U prvim desetljećima XIII. stoljeća nastaju jednostavna templarska crkva sv.Marije u Gori oblikovana kao viteška dvorana, te crkva sv.Marije Magdalene u Čazmi u sjedištu Čazmanskog kaptola i hrvatskog hercega Kolomana. Neobična prostorna dispozicija s transeptom nad kojim se diže par tornjeva može se tumačiti slijedom posve specifičnih povijesnih okolnosti. U drugoj polovici tog istog stoljeća nastje biskupska kapela sv.Filipa i Jakov na Medvedgradu. U obje crkve radila je ista kamenarska radionica, a odlikuje se romaničkom prostornošću, te ranogotičkim arhitektonskim detaljima. Prvi spomenik rane gotike svetišnji je dio zagrebačke katedrale. Realizacija tog projekta započela 1267. godine u vremenu biskupa Timoteja. Do njegove smrti 1287. godine svetišnji je dio bio uglavnom završen. Tlocrtna dispozicija približava zagrebačku katedralu crkvi sv.Urbana u Troyesu i katedrali u Regensburgu, dok njezina elevacija nema direktne sličnosti s ovim građevinama. U ovom tekstu po prvi put su grafički priloženi tlocrtni odnosi ovih građevina, te se zaključno može reći da je Timotejev dio zagrebačke crkve neprijeporno najznačajnija realizacija drugog dijela XIII. stoljeća južno od Regensburga. Nasuprot bogatstva oblikovanja katedrale crkvom sv.Marije u Topuskom sedamdesetih godine XIII. stoljeća Hrvatska upoznaje ranogotičku cistercitsku strogu arhitekturu. Ova dva spomenika visoke razine za regiju znače domet koji se više nikad nije ponovio. U ovom tekstu, koji donosi pregled gotičke arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj, interpretira se ranogotička kapela sv.Stjepana, danas u sklopu zagrebačkog biskupskog dvora, nasuprot do sada prihvaćenom mišljenju, kao građevina prvih decenija XIV. stoljeća, te predstavlja jedini spomenika na kojem je vidljiv utjecaj arhitektonske plastike zagrebačke katedrale. Usprkos malom broju sačuvanih spomenika moguće je ukazati ne neke posebnosti arhitekture XIII. stoljeća u ovom prostoru. Gotovo da je ta prijelazna arhitektura zacrtala put izgradnji slijedećim stoljećima ; njezina čvrstoća korpusa, jednostavnost i nerastvorenost zidnih ploha, ocrtavaju se i u arhitekturi kasne gotike. Gotovo kao da su se prijelazna i kasnogotičke arhitektura dodirnule. U drugom dijelu teksta razdoblje kasne gotike (kraj XIV. do XVI. stoljeća) ocrtano je kao razdoblje prestavljeno brojnijom izgradnjom jednobrodnij franjevačkih župnih crkava. Osnovne karakteristike te arhitekture su već prije usvojeni oblici tlocrta, a promjene u karakteru prostora nastaju uvođenjem kasnogotičkih zvjezdastih, mrežastih i petljastih svodova s izvorištima u srednjoeuropskim umjetničkim krugovima. Određene su neke paralele s srednjoeuropskim umjetničkim krugovima &#8211 ; Remetinac (1490.) &#8211 ; Dunavska škola, koja svoj vrhunac postiže u strukturi svoda Vladislavove ložnice (prije 1490.-te), na Praškom gradu Hansa Spiessa. Voćin &#8211 ; svod franjevačke crkve inspiriran svodovima Benedikta Rieda.

Izvorni jezik
Ger

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA