Pregled bibliografske jedinice broj: 998415
Istraživanje o integritetu medija — hrvatska
Istraživanje o integritetu medija — hrvatska // Značaj medijskog integriteta: vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti / Leković, Saša (ur.).
Zagreb: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), 2014. str. 57-123 doi:9789535825807
CROSBI ID: 998415 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje o integritetu medija — hrvatska
(Media Integrity Research - Croatia)
Autori
Popović, Helena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Značaj medijskog integriteta: vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti
Urednik/ci
Leković, Saša
Izdavač
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
57-123
ISBN
978-953-58258-0-7
Ključne riječi
medijski integritet ; medijski sustav ; liberalna demokracija ; Hrvatska
(media integrity ; media systems ; liberal democracy ; Croatia)
Sažetak
U radu se analizira hrvatski medijski sustav, pri čemu je uključeno pet dimenzija: javne medijske politike, financiranje i vlasništvo medija, javni elektronički mediji, status novinarske profesije te analiza medijskih sadržaja. Empirijski je provedeno istraživanje metodom semistrukturiranog intervjua te metodom fokus grupa koje su uključile novinare/novinarke. Promjene političkog sustava ranih devedesetih i uvođenje tržišnog natjecanja još uvijek imaju reperkusije za način funkcioniranja medija u Hrvatskoj. Uz stalne prilagodbe europskoj regulativi, akteri unutar medijskog polja još se bore s problemima povezanima s tranzicijom. To ponajprije uključuje procese u kojima su mediji koji su nekada bili u vlasništvu države pretvoreni u javne medije ili su alternativno podvrgnuti zakonima tržišta. Neki se problemi mogu povezati sa specifičnostima postsocijalističke regije, dok na druge treba gledati kao na šire trendove koji su karakteristični za čitavu Europu u posljednjih nekoliko desetljeća, kao što su smanjenje socijalne države i rezovi u javnom sektoru, komercijalizacija, koncentracija moći, nedovoljna politička participacija i – što je izravno u vezi s medijima (uključujući i masovne) – “poglupljivanje” sadržaja (“dumbing down”), tabloidizacija, trivijalizacija, dominacija zločina i nasilja, uspon kulture slavnih, središnja pozicija imidža i brendinga u komunikaciji. Temeljni je problem medijskog polja proliferacija komercijalnih medija koji su prije svega definirani kao akteri na tržištu, dok im je javna uloga gurnuta u drugi plan. To je strukturalno utjecalo na cjelokupni medijski sustav, uključujući javne medije i medije koji nastaju u okviru civilnog društva te se natječu za publiku. Cenzura i autocenzura dio su uređivačkih politika medija, koji su dio kompleksne mreže profitnih interesa, održivosti medija i povezanosti s političkim i ekonomskim strukturama moći. Osim toga, koncentracija ekonomske moći u rukama nekolicine aktera, koji mogu i ne moraju biti izravno povezani s medijskom produkcijom, omogućuje im da ostanu nedodirljivi. Ti su trendovi opasni za društveni sustav u cjelini jer stabilnost sustava u velikoj mjeri ovisi o njima. Znanstveni doprinos vidljiv je u empirijskom dijelu istraživanja koje uključuje intervjue koji su omogućili uvid u razumijevanje medijskog sustava od strane dionika koji su sudjelovali u formiranju određenih politika. Metodom fokus grupa istraženo je stanje u medijima i problemi u novinarstvu iz perspektive samih novinara. Kritički je obrađen način funkcioniranja medija u kontekstu liberalne demokracije, te je eksplicirana povezanost centara moći i medija u društvu.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Sociologija
