Naslov
Zaboravljene emocije kod Kanta
(The Forgotten Emotions in Kant)

Autori
Eterović, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Emocije – pristupi proučavanju i perspektive

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 19.03.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Immanuel Kant, emocije, etika, antropologija, moralna antropologija, pedagogija
(Immanuel Kant, emotions, ethics, anthropology, moral anthropology, pedagogy)

Sažetak
Cilj je ovog izlaganja ukazati na činjenicu da u klasičnim interpretacijama Kantove filozofije, njegovo razmatranje emocija i emocionalnosti je gotovo potpuno zanemareno ili pak ignorirano, a s obzirom na tako važan dio njegove filozofije. Naime, emocije u širem kontekstu njegovih razmatranja vezanih za moralnu antropologiju i uopće različite stupnjeve čovjekova razvoja kroz proces edukacije (discipliniranje, kultiviranje, civiliziranje i moraliziranje) su u najmanju ruku barem polovica etičke priče i nužna nadopuna „klasičnih“ Kantovih etičkih djela (Utemeljenje metafizike ćudoređa, Kritika praktičnog uma i tek rijetko uzimani dijelovi Metafizike ćudoređa). Stoga se kroz izlaganje pokušava opravdati dva osnovna stava. 1) Prvo, upućuje se na neadekvatnost takva parcijalna čitanja i općenita pristupanja Kantovu opusu koje vodi u teško nerazumijevanje njegove etičke teorije te se pokazuje potreba da se dijela poput Antropologije u pragmatičnom pogledu, predavanja o moralnoj filozofiji i predavanja o pedagogiji te Kritika moći suđenja i Metafizika ćudoređa u cjelini ozbiljno uzmu u obzir pri razmatranju Kantove etike. 2) Drugo, rasvjetljava se kroz neke suvremene trendove valorizacije emocija prvenstveno u kontekstu istraživanja Kantove moralne antropologije upravo plodnost i širina koju nam njegova filozofija može pružiti u iščitavanju važnosti i relevantnosti emocija za cjelokupan čovjekov (moralni) razvoj) kao ujedno prirodnog (animalnog), društvenog (pragmatičkog) ali i umnog (moralnog) bića, a kojemu korespondiraju tri stadija odgoja (kultivacija, civilizacija, moralizacija). Kako sam Kant mudro ukazuje na sporu promjenu trendova i ljudskih navika, tako je i ovo izlaganje pokušaj da se ubrza dezintegracija parcijalnog pristupanja Kantu i čim prije preokrene trend u korist integralnog čitanja njegove filozofije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA