Naslov
MIGRACIJA SUDENATA FAKULTETA ZDRAVSTVENIH STUDIJA SVEUČILIŠTA U MOSTARU
(MIGRATION OF STUDENTS FACULTY OF HEALTH STUDIES, UNIVERSITY OF MOSTAR)

Autori
Ljevak, Ivona ; Radoš, Marija ; Romić, Marko ; Neuberg, Marijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
HUMANIZACIJA POROĐAJA / Perić, Olivera - Mostar : Medicinski fakultet Sveučilišta u Most, 2018

Skup
4. simpozij primalja s međunarodnim sudjelovanjem: Humanizacija poroda

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 22.06.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Migracija, studenti, primalje, inozemstvo
(Migration, students, midwives, overseas)

Sažetak
UVOD: Potražnja za zdravstvenim djelatnicima, posebno za medicinskim sestrama/ primaljama, kao i liječnicima je izrazito velika širom svijeta. Migracija zdravstvenih djelatnika stalno se povećava tijekom posljednjeg desetljeća i nastavlja rasti. Motivi za migracije mogu se pripisati različitim čimbenicima. Najčešći razlozi radi kojih zdravstveni djelatnici napuštaju ili žele napustiti svoju zemlju su niska plaća, loši uvjeti rada, nedostatak resursa za zdravstvenu zaštitu, ograničene karijere, ekonomska nestabilnost, opasna radna okolina. CILJ: Eksplorativno istraživanje i prikazani rezultati za cilj su imali otkriti želje za migracijom studenata Fakulteta zdravstvenih studija s posebnim osvrtom na primalje, te u usporediti rezultate zemalja regije (Hrvatske, Slovenije i Srbije) gdje je istraživanje provedeno. ISPITANICI I POSTUPCI: Ispitanici za ovo istraživanje su bili studenti treće godine preddiplomskog studija Sveučilišta u Mostaru, smjer primaljstva, fizioterapije, sanitarnog inženjerstva te sestrinstva. Istraživanje je provedeno od 1. ožujka do 1. travnja 2018. godine, a ukupan broj ispitanika je bio 143, od tog broja 23 studenta primaljstva, 50 fizioterapije, 20 sanitarnih inženjera te 50 student sestrinstva. Istraživanje je provedeno na temelju upitnika koji je izradio tim za migraciju, te je isto istraživanje provedeno u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji. Instrument čini 18 čestica otvorenog, zatvorenog i kombiniranog tipa putem kojih su ispitani sljedeći aspekti: stavovi studenata o nastavku školovanja u inozemstvu ; percepcija studenata u pogledu traženja mogućnosti za posao nakon završenih studija u zemlji ili inozemstvu ; mišljenja studenata o mogućnosti upošljavanja u zemlji s obzirom na fakultet koji završavaju ; percepcija studenata o razlozima nastavka školovanja u inozemstvu i razlozima za traženje mogućnosti za posao u inostranstvu. Za potrebe simpozija će biti izdvojene samo manji dio dobivenih rezultata. Podaci su prikupljani u MS Excel bazu podatka (inačica 11. Microsoft Corporation, Redmond, WA, SAD), a za statističku analizu se koristio SPSS 20.0 statistički program (IBM Corp., Armonk, NY, SAD). REZULTATI: Uzorak ispitanika činilo je 143 studenata treće godine preddiplomskog studija Fakulteta zdravstvenih studija u Mostar ; prosječne dobi 22, 2 godine (min=21 ; max=41 ; SD=2, 585). Od toga 112 studentica (78, 3%) i 31 student (21, 7%). Najveći postotak studenata svih studijskih grupa navodi da nisu tražili posao u matičnoj zemlji sa završenim nivoom obrazovanja, ali planiraju. Najveći postotak studenata fizioterapije navodi taj odgovor (p<0, 05). 21, 7% studenata primaljstva i 16% studenata sestrinstva navodi da su već našli posao u matičnoj zemlji. Najveći postotak ispitanika svih studijskih grupa navodi da nisu tražili posao u inozemstvu, ali planiraju. Nisu utvrđene značajne razlike u broju studenata pojedinih studija na pitanje jesu li tražili posao u inozemstvu, međutim najveći postotak sanitarnih inženjera (70%) i primalja (69, 6%) je izjavilo da nisu tražili posao ali planiraju. Rezultati iz zemalja regije govore, da 80% ispitanika Srbije je tražilo ili planira tražiti posao u inozemstvu, oko 50% Hrvatske, te 60% iz Slovenije. Najčešći razlozi zbog kojih bi naši studenti tražili posao u inozemstvu su loša politička i ekonomska situacija u zemlji, nedovoljno plaćen posao, te nemogućnost zaposlenja u struci. Najveći broj studenata svih studija navodi da bi prihvatili raditi posao izvan struke u inozemstvu, ali samo privremeno. U najvećem postotku su to fizioterapeuti (14, %) te primalje (13%) dok je najmanji postotak sestrinstva (4%). Od ukupnog broja, gotovo polovica sudionika navodi da bi se željeli vratiti u Bosnu i Hercegovinu, nastaviti s poslom i životom, u najmanjem postotku su to primalje (30, 4%). U zemljama regije, najviše ispitanika iz Slovenije bi se vratilo u matičnu zemlju, a najmanje ispitanika iz Srbije. ZAKLJUČAK:. Podatci dobiveni ovim istraživanjem među našim, a i studentima iz zemalja regije, mora signalizirati gubitak »odljev« visoko kvalificiranih osoba i što je još gore, da je to nepovratan proces. Razlozi njihove migracije su, prije svega, loša politička i ekonomska situacija kako za studente Bosne i Hercegovine tako i zemlja regije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA