Naslov
Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (prikaz monografije Ž. Dadića, Izvori, Zagreb 2015.)
(History of Science and Natural Philosophy in Croats (monography Ž. Dadić, Sources, Zagreb, 2015) development)

Autori
Borić, Marijana ; Dugac, Željko

Izvornik
Historijski zbornik, god. LXIX, br. 2, str. 551-554

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2016

Ključne riječi
povijest znanosti, prirodna filozofija, matematika, astronomija
(history of science, natural philosophy, mathematics, astronomy)

Sažetak
Prikazana je monografija Ž. Dadića naslova Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata (s osobitim obzirom na egzaktne znanosti), knjiga I.Daje se prikaz razvoja znanosti i prirodne filozofije u razdoblju srednjeg vijeka. Ova sinteza razvitka znanosti razlikuje se od prethodnih ne samo višestruko povećanim obimom teksta koji je nastao zbog dodavanja novih spoznaja, već i po tome što se proteže na brojnije znanstvene discipline koje obrađuje. Premda je naglasak na povijesti matematike, fizike i astronomije, znatno je prošireno područje istraživanja, dodavanjem šireg skupa bliskih znanstvenih područja. To uključivanje drugih područja povijesti znanosti kao biologije, kemije, alkemije, medicine, tehnike, meteorologije i sl. dodatno obogaćuje knjigu čineći je zanimljivom širem krugu čitatelja. Na početku knjige autor se bavi najstarijim matematičkim, astronomskim i fizikalnim znanjima Hrvata u staroj postojbini, budući da su ona važna za razumijevanje razvoja u cjelini. Tako primjerice istraživanje geometrijskih ornamenata s posuda za sol pronađenih na nalazištu pored Knina pokazuju da su Hrvati donijeli sa sobom ideje o jednostavnim konstrukcijama i geometrijskim oblicima. Hrvati su jednako tako pratili cikluse gibanja Sunca i Mjeseca koje su smatrali božanstvima i prema njima razdjeljivali vrijeme kroz godinu. Nasljeđujući znanja starih Ilira i Rimljana, Hrvati unaprijedili su svoja matematička i astronomska znanja te su početkom 9. Stoljeća bili potpuno uklopljeni u tadašnju zapadnoeuropsku kulturu. U knjizi se to pokazuje i na primjerima astronomskih orijentacija i geometrijske strukture koja je prisutna u graditeljskoj tradiciji tog doba. Tragovi prvih preuzetih egzaktnih znanja sačuvani su u najstarijim pisanim knjigama s ovog područja. Primajući kršćanstvo, Hrvati usvajaju computus, postupak utemeljen na astronomskim i matematičkim znanjima, potreban za izračunavanje pomičnih blagdana. Takav je račun sadržan u Splitskom evanđelistaru iz 9. stoljeća, najstarijoj pisanoj knjizi sačuvanoj na području Hrvatske, prisutan je u različitim oblicima i u glagoljskim misalima te brevijarima od 11 do 15. stoljeća, da bi se nakon izuma tiskarskog stroja javljao i u prvim tiskanim djelima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA