Pregled bibliografske jedinice broj: 997544
Kako oriječiti misao? : o jednome Krstićevu prigovoru Šančevoj "Filozofiji srednjega vieka"
Kako oriječiti misao? : o jednome Krstićevu prigovoru Šančevoj "Filozofiji srednjega vieka" // Hrvatske filozofske polemike
Zagreb, Hrvatska, 1999. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, ostalo, znanstveni)
CROSBI ID: 997544 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako oriječiti misao? : o jednome Krstićevu prigovoru Šančevoj "Filozofiji srednjega vieka"
(How to put thought into words? : about Krstić’s objection to Šanc’s "Medieval philosophy")
Autori
Marotti, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni
Skup
Hrvatske filozofske polemike
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.10.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Franjo Šanc ; Kruno Krstić ; Ferdinand de Saussure ; srednjovjekovna filozofija ; teorija značenja ; filozofija jezika
(Franjo Šanc ; Kruno Krstić ; Ferdinand de Saussure ; medieval philosophy ; theory of meaning ; philosophy of language)
Sažetak
Riječ o polemici što su je godine 1944. u časopisu "Spremnost" vodili Franjo Šanc (1882. – 1953.) i Kruno Krstić (1905. – 1987.). Povod je sukobu bio Krstićev prikaz drugoga sveska Šančeve "Povijesti filozofije", koji je objavljen pod naslovom "Filozofija srednjega vieka". Premda je Krstić uputio čitav niz prigovora, polemika se uskoro usredotočila na onaj o stilu i jeziku kojim je knjiga pisana. Shvativši Krstićeve primjedbe na jezik kao prigovor na kakvoću stila, Šanc je pokušao na nj odgovoriti iz obzora stare retorike. Uvidjevši međutim da ga Šanc nije razumio, Krstić ga je uputio na svoj članak objelodanjen u to vrijeme u časopisu "Vienac". Ondje je pak Krstić obrazložio svoje razumijevanje odnosa jezika i mišljenja, riječi i misli. Potanja raščlamba Krstićevih stavova pokazuje da je Krstić poznavao Saussureov pojam znaka, kao i neke druge teorije njemu suvremenoga jezikoslovlja. Štoviše, svojim nastojanjem da jezična raščlamba postane osnovnom pretpostavkom svakoga pristupa filozofiji, Krstić se je uključio u tadanja europska, a donekle i u svjetska filozofska nastojanja, pa se utoliko može smatrati pretečom filozofije jezika u Hrvatskoj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija