Naslov
Krležin "Die Fackel" u Davnim danima: dnevničko pripitomljavanje obzoraštine
(Krleža's "Die Fackel" in Bygone Days: Diarial Taming of the Obzor Jounal Legacy)

Autori
Marjanić, Suzana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatski slavistički kongres 2, Zbornik radova/ Drugi hrvatski slavistički kongres / Dubravka Sesar, Ivana Vidović Bolt - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2001, 211- 218

Skup
Drugi hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.1999. - 18.09.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Miroslav Krleža; Davni dani; Obzor
(Miroslav Krleža; Bygone Days; Obzor)

Sažetak
Tehniku glosiranja Obzorovih članaka Krleža je počeo primjenjivati u dnevničko-memoarskim zapisima Davnih dana 1916. godine. Montažom novinskih članaka, citiranih prema načelu aktualiteta ratnoga makrokonteksta i njime inducirane Odisejade hrvatskih ratnika i Penelopijade hrvatskih ratnih udovica, Krleža - poslužimo li se Sloterdijkovim raskrinkavanjima ciničkoga uma - razotkriva informacijski cinizam enciklopedijsko-novinske stranice kao Povijest Ravnodušnosti koja u ciničku jednoličnu liniju panoramski niže epizode (totalitet u epizodama) Smrti i Ljepote. Konceptom montiranja novinskih uljepaka-laži, citata moći na vlasti i vlastitih dnevničko-konfesionalnih zapisa, Krleža ogoljuje mitoideologeme obzoraške (re)konstrukcije povijesnoga konteksta ratne 1916. godine, čime potvrđuje krausovsku spoznaju kako novinska izvješća zvuče kao "najstrašnije i najnevjerojatnije izmišljotine". Poput Krausa Krleža je u Davnim danima - da uporabimo Sloterdijkove termine - razotkrio tetramorfni niz krive svijesti - laž, zabluda, ideologija i sveprisutnost ciničke svijesti koja je pribavila dvorskoga kroničara u formi informacijskoga cinizma. Osim Krležine velike citatne polemike s vlastitom predmetnom schwarz-gelb loyal civilizacijom indiferentnoga ethosa, riječ je i o Krležinoj velikoj citatnoj polemici s umjetnošću ratnih godina u Zagrebu koja prikriva ratni theatrum mundi kulisama komedije, opere i naturalističkoga (vječnog) sukoba spolova. U smislu detekcije Manfreda Jürgensena koja pokazuje da dnevne novine funkcioniraju kao "prividno objektivirani Mi-dnevnik, kao dnevnički izražajni oblik fikcionalnoga kolektivnog identiteta", tehnikom montiranja novinskih izrezaka u dnevničke stranice Krleža je demaskirao utvore obzoraškoga diskurza koji odražava politički i policijski kozmos hrvatskoga Alžira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA