Naslov
Motivacija za učenje matematike kod studenata elektrotehnike i računarstva
(Motivation for Learning Mathematics in Students of Electrical Engineering and Computing)

Autori
Putarek, Vanja ; Pavlin-Bernardić, Nina ; Nakić, Anamari ; Horvat Dmitrović, Lana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
24. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2019, 122-122

Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
subjektivna vrijednost zadatka ; akademski uspjeh ; kognitivna uključenost ; matematika
(subjective task value ; academic achievement ; cognitive engagement ; mathematics)

Sažetak
Povećanje broja učenika koji odabiru zanimanja u okviru STEM-a (eng. science, technology, engineering, and mathematics) je ključna tema u obrazovnim politikama diljem svijeta zbog važnosti tog područja za razvitak države. Motivacija za učenje matematike važna je za odabir STEM zanimanja te akademsko postignuće u tom području. Prema Teoriji očekivanja i vrijednosti (Wigfield i Eccles, 2000), subjektivna vrijednost zadatka (npr. važnost i korisnost matematike ; interes za matematiku) i očekivanja pojedinca medijatori su između socijalnog konteksta (npr. prethodna uspješnost) i kognitivnih procesa (npr. interpretacija prethodnih događaja) s jedne strane te ponašanja u akademskom kontekstu i postignuća s druge strane. Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti motivaciju za učenje matematike kod studenata jednog od STEM područja (elektrotehnike i računarstva) te postavke navedene teorije kod ove skupine studenata. U modelu su prediktori bili ocjena na državnoj maturi i zadovoljstvo predznanjem iz matematike, medijator vrijednost zadatka, a ishodi ocjena iz matematike na studiju, kognitivna uključenost te ulaganje truda i organizacija vremena. U istraživanju je sudjelovalo 607 studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji su odslušali kolegij Matematika 1 (73.5% mladića). U istraživanju su primijenjeni skraćena verzija Upitnika motivacijskih strategija za učenje (MSLQ) i sociodemografski upitnik. Dobiveno je da je vrijednost zadatka veća kod djevojaka nego kod mladića te mladići imaju višu ocjenu iz kolegija Matematika 1. Ocjena na državnoj maturi nije bila prediktor vrijednosti zadatka, dok je zadovoljstvo predznanjem iz matematike bilo pozitivni prediktor. Vrijednost zadatka pozitivno je predviđala ocjenu iz kolegija Matematika 1, ulaganje truda i organizaciju učenja te kognitivnu uključenost. U skladu s Teorijom očekivanja i vrijednosti, vrijednost zadatka bila je medijator između percepcije predznanja iz matematike i strategija učenja te postignuća

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA