Pregled bibliografske jedinice broj: 996526
Značenje informacijske pismenosti u digitalnom dobu: kontekstualizacija u nastavnom satu stručnog suradnika knjižničara
Značenje informacijske pismenosti u digitalnom dobu: kontekstualizacija u nastavnom satu stručnog suradnika knjižničara // Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara ; Informacijska pismenost: Zbornik radova / Perić, Ivana ; Saulačić, Ana (ur.).
Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), 2019. str. 9-21 (pozvano predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 996526 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značenje informacijske pismenosti u digitalnom
dobu: kontekstualizacija u nastavnom satu
stručnog suradnika knjižničara
(The significance of information literacy in the
digital age: contextualization in the teaching
lesson of a school librarian)
Autori
Stričević, Ivanka ; Perić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara ; Informacijska pismenost: Zbornik radova
/ Perić, Ivana ; Saulačić, Ana - Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), 2019, 9-21
Skup
31. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske "Ogledni nastavni sat stručnog suradnika knjižničara - Informacijska pismenost"
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 08.04.2019. - 11.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Informacijska pismenost u nastavi ; kurikulumi međupredmetnih tema Učiti kako učiti i Uporaba IKT-a ; suradnja učitelja i stručnog suradnika knjižničara ; nastavni sat stručnog suradnika knjižničara
(Information literacy in teaching ; interdisciplinary topics curricula Learning to Learn and Use of ICT ; teacher and school librarian cooperation ; school librarian lessons)
Sažetak
Učenje u digitalnom okružju bitno se promijenilo. Promijenili su se načini stvaranja, prijenosa irazmjene informacija kao i načini njihova korištenja u stvaranju novog znanja. Razvoj tehnologija ne pokazuje naznake usporavanja ili zaustavljanja, već vodi snažnim promjenama u mnogim sferama života, posebice onima povezanim s učenjem. Obrazovne ustanove, njihovi kurikulumi, odgojno-obrazovni radnicii način poučavanja primjeren digitalnom dobu, ne samo da trebaju slijediti promjene, nego na njih trebaju aktivno djelovati razvijajući one kompetencije učenika koje su im potrebne danas kao i one koje će imtrebati u promjenjivoj budućnosti. Znati učitipostaje ključno, a da bismo mogli učinkovito učiti, pristupanje informacijama, njihovo etično korištenje, stvaranje i razmjena u zajednicama učenja nužna su polazišta za cjeloživotno učenje. Stoga se od onih koji poučavaju očekuje da razvijaju kod učenika sposobnosti učenja u digitalnom okružju te da sadržaje vezane uz razvoj tih sposobnosti kontekstualiziraju. Aktualne promjene u hrvatskom obrazovnom krajobrazu, donošenje novih kurukulumskih dokumenata u veljači 2019. (kurikulumi međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, predmetni kurikulumiHrvatskoga jezika, ali i drugih nastavnih predmeta), daju okvir za osuvremenjavanje i usklađivanje programa knjižnično-informacijskog i medijskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Odgovornost za poučavanje navedenih međupredmetnih tema leži i na stručnom suradniku školskom knjižničaru koji, kao 10stručnjak za informacijsku pismenost, svoj rad treba temeljiti na smislenupovezivanju tema informacijske pismenosti i predmetnih kurikuluma, i to kao nositelj suradnje svih dionika u odgojno- obrazovnom procesu. U radu se razmatraju stupnjevi suradnje školskog knjižničara i učitelja jer o njima ovisi uspješnost i kontekstualizacija informacijske pismenosti u predmetnim temama. Kontekstualizacija informacijske pismenosti u nastavnom satu stručnog suradnika knjižničara može pripadati u najviši oblik uključenosti knjižničara i učitelja u stvaranju situacija učenja, ali samo ako je posljedica zajedničkog planiranja i realizacije i ako potakne učitelje na primjenu odgovarajućih strategija u vlastitoj nastavi, a ne ostaje na razini povremenih akcija i inicijativa školskog knjižničara koje nisu povezane uholistički pristup poučavanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti