Pregled bibliografske jedinice broj: 996398
Stigma traženja pomoći i socijalna podrška kao prediktori kvalitete terapijskog saveza
Stigma traženja pomoći i socijalna podrška kao prediktori kvalitete terapijskog saveza // Knjiga sažetaka 24. Dani Ramira i Zorana Bujasa / Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019. str. 185-185 (poster, recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 996398 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stigma traženja pomoći i socijalna podrška kao prediktori kvalitete terapijskog saveza
(Stigma of help-seeking and social support as predictors of quality of therapeutic alliance)
Autori
Tičić, Marija ; Košćec Bjelajac, Adrijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Knjiga sažetaka 24. Dani Ramira i Zorana Bujasa
/ Jelić, Margareta ; Tomas, Jasmina - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2019, 185-185
Skup
24. međunarodni psihologijski znanstveni skup: Dani Ramira i Zorana Bujasa (DRZB 2019)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.04.2019. - 13.04.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
samostigma traženja pomoći, društvena stigma traženja pomoći, terapijski savez, socijalna podrška
(self-stigma of help-seeking, social stigma of help-seeking, therapy alliance, social support)
Sažetak
Brojni empirijski nalazi upućuju na važnost istraživanja uloge stigme u njezinom djelovanju na terapijski proces, pri čemu je studentska populacija pod pojačanim rizikom za razvoj psihičkih poteškoća i s tim povezane stigme kao i smanjene socijalne podrške. Cilj istraživanja bio je ispitati može li se temeljem percipirane razine društvene stigme traženja pomoći, samostigme traženja pomoći i socijalne podrške predvidjeti kvaliteta terapijskog saveza iz perspektive klijenata u psihoterapiji. U istraživanju je sudjelovalo 143 sudionika/ca u dobi od 18 do 26 godina (90% žena), koje žive i studiraju u Zagrebu. Podaci su bili prikupljeni putem online ankete sadržane od četiri standardna upitnika te Općeg upitnika, koji se sastojao od pitanja o demografskim karakteristikama klijenata, pitanja o psihoterapiji (broju seansi, znanju bliskih osoba o psihoterapiji te njihove pomoći u toj odluci) i pitanja o karakteristikama psihoterapeuta (spolu, procjeni njihovih godina i iskustva, certificiranosti i psihoterapijskog usmjerenja). Rezultati su pokazali da klijenti/ce s većom razinom samostigme u određenoj mjeri percipiraju i veću razinu društvene stigme, nižu razinu socijalne podrške prijatelja te slabiju kvalitetu terapijskog saveza. Nađena je i blaga negativna povezanost društvene stigme i percipirane razine podrške prijatelja, no društvena stigma nije se pokazala povezanom s kvalitetom terapijskog saveza. Klijenti/ce s većom razinom socijalne podrške prijatelja donekle su percipirale i bolju kvalitetu terapijskog saveza. Razina samostigme pokazala se jedinim značajnim pojedinačnim prediktorom kvalitete terapijskog saveza. Rezultati našeg istraživanja ukazuju da samostigma traženja pomoći nije ograničena na period prije traženja pomoći, već se može nastaviti i nakon uključivanja u psihoterapiju. Stoga je važno da psihoterapeuti budu dodatno osjetljivi i na ovaj aspekt klijentovog doživljajnog svijeta, koji može djelovati na kvalitetu terapijskog saveza i terapijske ishode.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb
Profili:
Adrijana Bjelajac
(autor)