Naslov
Konzumacija ribe i proizvoda na bazi ribe u populaciji od 18 do 64 godina u Republici Hrvatskoj
(Consumption of fish and fish based products in the population of 18 to 64 years in the Republic of Croatia)

Autori
Hengl, Brigita ; Jurković, Martina ; Sokolić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
13. Međunarodna konferencija o akvakulturi / - Vukovar, 2018, 50-51

Skup
13. međunarodna konferencija o akvakulturi „Suradnja proizvodnje i znanosti – temelj uspješnog održivog razvoja akvakulture“

Mjesto i datum
Vukovar, Hrvatska, 29.11.2018. - 30.11.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
konzumacija, morska i slatkovodna riba
(consumption, marine fish, freshwater fish)

Sažetak
Riba je namirnica izuzetno je bogata bjelančevinama, nezasićenim masnim kiselinama i mineralima te je sastavni dio mediteranskog tipa prehrane. Hrvatska agencija za hranu provela je istraživanje o prehrambenim navikama tijekom 2011. i 2012. godine, kako bi prikupila podatke o količini i vrsti konzumirane ribe, te procijenila potencijalni rizik. Istraživanje je obuhvatilo 2002 ispitanika u dobi od 18 do 64 godine. U podacima dobivenim istraživanjem, osim podataka o potrošnji hrane (g/dan) nalaze se i demografski podaci kao što su: dob, spol, tjelesna masa i regija iz koje ispitanik dolazi (Dalmacija (D), Istra, Primorje i Gorski Kotar (IPGK), Lika i Banovina (LB), Sjeverna Hrvatska (SH), Slavonija (S), te Zagreb i okolica (ZO)). Od ukupnog broja ispitanika, otprilike trećina ispitanika je prijavila konzumaciju ribe ili proizvoda na bazi ribe, od toga 73 % konzumiralo je morsku ribu, slatkovodnu 13 %, a konzerviranu ribu i proizvode 14 % ispitanika. Najviše se morske ribe konzumira u D (28, 32 %), pa kako slijedi u ZO (27, 06 %), IPGK (18, 28 %), SH (12, 72 %), S (6, 99 %) i LB (6, 63 %). Slatkovodna riba se najviše konzumira u S (29, 70 %), u ZO (28, 71 %), u D (21, 78 %), SH (9, 90 %), LB ( 6, 93 %) i najmanje u IPGK (2, 97 %). Konzervirana riba i proizvodi najviše se konzumiraju u ZO (36, 36 %), dosta ujednačeno u IPGK, LB, SH, D (17, 27 ; 17, 27 ; 15, 45 ; 14, 55 %) i najmanje u S (8, 18 %). Prosječna dnevna potrošnja ribe i proizvoda na bazi ribe po konzumentu iznosi nešto manje od 30 g. Ukoliko se uzme u obzir preporučeni unos ribe (1 serviranje tjedno), gotovo 47 % konzumenata uspije unijeti preporučeni minimum, dok preostalih 53 % unosi manje. Ovi rezultati ukazuju na činjenicu da se u RH češće konzumira morska riba, u odnosu na slatkovodnu ribu. Gledano po regijama, u Zagrebu i okolici, te Dalmaciji se ima 4 puta više konzumenata morske ribe nego u Slavoniji i Lici i Banovini. Slatkovodna riba se nasuprot tome, najviše konzumira u Slavoniji, ali gotovo podjednako i u Zagrebu i okolici.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA