ࡱ> adefghiq` `j%( <<<PPPPP8t$%)J%'(0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'0'B.h0))))))))))))))))))%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%0')))))))))))))))))))))))))0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 Elvi Piral Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Odjel za interdisciplinarne, talijanske i kulturoloake studije Dipartimento di studi interdisciplinari, italiani e culturali JE LI MOGUA PROCJENA INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE? Sa~etak U radu se prikazuju najzna ajniji svjetski i domai instrumenti koji se upotrebljavaju u procjeni interkulturalne kompetencije. Budui da joa uvijek ne postoji suglasnost oko jedinstvene definicije interkulturalne kompetencije i njezinih dimenzija (elemenata), nema ni suglasnosti oko jedinstvenog instrumenta procjene interkulturalne kompetencije. Na temelju pregleda pojedinih klju nih dimenzija/elemenata koje autori i istra~iva i naglaaavaju u definicijama interkulturalne kompetencije, postoji i velik broj razli itih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije ovisno o kontekstu, disciplini, podru ju koji se ~eli ispitati. Neki od opisanih instrumenata usmjeravaju podjednako pa~nju na procjenu svih dimenzija interkulturalne kompetencije, dok veina drugih instrumenata te~iate stavlja na procjenu pojedinih ili viae dimenzija interkulturalne kompetencije. Iako veina instrumenata procjenu interkulturalne kompetencije temelji na kvantitativnim istra~iva kim metodama (upitnici, skale), najbolji na in prema K. Deardorff bila bi kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih istra~iva kih metoda. Klju ne rije i: interkulturalna kompetencija, upitnici, kvantitativni i kvalitativni instrumenti procjene CAN THE INTERCULTURAL COMPETENCE BE ASSESSED? Abstract The aim of this paper is to present the most important international and national tools which are used in the assessment of intercultural competence. Since the consensus regarding a unique definition of the intercultural competence and its dimensions (elements) is still missing, the consensus on the tools for the intercultural competence assessment has not been reached. Based on the review of certain key dimensions/elements, emphasized by authors and researchers in their definitions of the intercultural competence, there is a wide variety of intercultural competence assessment tools, which depend on the context, discipline, and area that undergoes the examination. Some of the described instruments pay the attention to the assessment of all dimensions of intercultural competence equally, while most of other instruments focus on the assessment of a single or multiple dimensions of intercultural competence. Although most of the intercultural competence assessment tools are based on quantitative research methods, the best way, according to K. Deardorff, would be a combination of quantitative and qualitative research methods. Key words: intercultural competence, questionnaire, quantitative and qualitative assessment tools Uvod Iako se interkulturalna kompetencija pojedinca dovodi u vezu s neophodnim znanjem, sposobnostima i vjeatinama u ponaaanju i radu u doticaju s drugim i druk ijim, injenica je kako joa uvijek meu interkulturalistima teoreti arima i istra~iva ima ne postoji konsenzus oko jedinstvenog odreenja pojma i njegove definicije. U najairem smislu, interkulturalnu kompetenciju mo~emo odrediti kao kompleks sposobnosti potrebnih za u inkovito i svrsihodno djelovanje u interakciji s osobama koje su jezi no i kulturalno druk ije od nas (Fantini, 2006), odnosno prema Deardorff (2004) to je sposobnost odgovarajue i u inkovite interakcije u interkulturalnim situacijama koja se temelji na specifi nim stavovima, interkulturalnom znanju, vjeatinama i refleksiji. Dakle, interkulturalna kompetencija kao spoj znanja i sposobnosti za efikasan susret s drugim i druk ijim bitno su orue za rad i ~ivot u kulturalno pluralnim druatvima jer ljudima olakaava uklju ivanje u kulturalne razmjene kroz svakodnevnu interakciju (Eni S.p.A, 2011). Da bi takve osobe ato viae razvili svoju osjetljivost i svjesnost prema drugim kulturama, neophodna su im znanja, stavovi i vjeatine kako bi ato u inkovitije komunicirali i djelovali u razli itim interkulturalnim susretima. Osoba koja je kulturalno osjetljiva ima sposobnost prepoznavanja, priznavanja i poativanja kulturnih razlika. Stoga, takvu osobu smatramo kulturalno kompetentnom (Chen i Starosta, 1996). injenica je, da iako su istra~iva i tijekom viae od 30 godina pokuaali definirati interkulturalnu kompetenciju, do danas nije postignut dogovor o tome ato je interkulturalna kompetencija. Budui da joa uvijek nema suglasnosti oko jedinstvene definicije i dimenzija (elmenata) interkulturalne kompetencije (Ruben 1989), nema ni konsenzusa oko jedinstvenog instrumenta procjene kojim bi se ispitala interkulturalna kompetencija pojedinca (Chiu, Lonner, Matsumoto, Ward, 2013) jer konstrukcija instrumenta ovisi o definiciji (Klemp, 1979). Naime, instrumenti za procjenu interkulturalne kompetencije esto se temelje na razli itim modelima, mjere razli ite dimenzije interkulturalne kompetencije koje pojedinac ima ili nema, a u slu aju razvojnih instrumenata, koju je razinu (stupanj) kompetencije dostigao (Berardo, 2005). Ali, zanimljivo je i primijetiti diskrepanciju izmeu cilja instrumenata i definicije interkulturalne kompetencije koja se ogleda u tome ato je cilj veini instrumenata utvrditi znanje, stavove, sposobnosti i vjeatine u datom trenutku, dok se s druge strane interkulturalna kompetencija definira kao proces koji se dogaa tijekom itavog ~ivota, a ne samo u jednom, odreenom, datom trenutku (Deardorff, 2006). Dakle, pitanja koja nam se postavljaju su: Je li uope mogue mjeriti interkulturalnu kompetenciju osobe/pojedinca ili skupine ako se ona razvija tijekom cijelog ~ivota? Postoji li takav instrument koji mo~e sveobuhvatno i razvojno mjeriti interkulturalnu kompetenciju ili se ipak mogu mjeriti samo neke njezine odreene dimenzije? Iako je cilj instrumenata interkulturalne kompetencije procjena razine znanja i sposobnosti osobe u odreenom trenutku u susretu s drugim i druk ijim (Ma~eikiene, Virgailaite-Mec kauskaite, 2007), postoje razli iti instrumenti koji svoju pozornost usmjeravaju na razli ite elemente i dimenzije interkulturalne kompetencije kao ato su: interpersonalne i komunikacijske vjeatine, empati nost, otvorenost, perceptivna oatrina, fleksibilnost, emocionalna otpornost i stabilnost, osobna autonomija, (inter)kulturalna osjetljivost, druatvena inicijativa, efikasnost u timskom radu, organizacijske sposobnosti (Bennett, Hammer, 1998; Brinkmann, 2011; Matveev i Nelson, 2004; Trompenaars i Wooliams, 2009). Stoga, nemogue je govoriti o instrumentima procjene interkulturalne kompetencije ako ne znamo (sve) relevantne elemente/dimenzije koji ine interkulturalnu kompetenciju te koji od njih igraju bitnu ulogu u odreenju interkulturalne kompetencije jedne osobe ili skupine. No, je li potrebno i mogue konstruirati takav instrument procjene koji e obuhvati sve elemente/dimenzije interkulturalne kompetencije kako bismo utvrdili je li i koliko jedna osoba interkulturalno kompetentna? Kao ato je ve navedeno, istra~iva i se meusobno razlikuju u definiranju i odreenju interkulturalne kompetencije ovisno o kontekstu i podru ju u kojem se ona javlja. Dok neki istra~iva i stavljaju te~iate na kulturnu svjesnost, znanje i motivaciju, dokle drugi pa~nju usmjeruju na komunikacijske i ponaaajne vjeatine (Byram, 1997; Spitzberg, 1983), odnosno trei naglaaavaju va~nost interpersonalnih vjeatina, u inkovitost, (inter)kulturalnu nesigurnost/neizvjesnost i kulturnu empatiju (Arasaratnam, Doerfel, 2005; Gudykunst, 1995; Matveev, Nelson, 2004; Van der Zee, Brinkmann, 2004). Na temelju provedenog istra~ivanja Karle Dearddorff (2006)  Identification and assessment of intercultural competence as a student outcome of internationalization , koji je za cilj imao utvrditi koja je defincija interkulturalne kompetencije najadekvatnija, rezultati su pokazali da su se ispitanici opredijelili za Byramovu (1997) definiciju koja te~iate stavlja na pet klju nih elemenata: 1) interkulturani stavovi; 2) znanje; 3) vjeatine interpretiranja; 4) vjeatine otkrivanja i interakcije; 5) kriti ka kulturna svjesnost i politi ka kultura. Pri tome, lingvisti ka (jezi na) kompetencija ima klju nu ulogu. Nadalje, neki autori razlikuju interkulturalno razumijevanje (intercultural understanding) od interkulturalne kompetencije (intercultural competence) (Perry, Southwell, 2011). Interkulturalno razumijevanje odnosi se na kognitivnu i afektivnu dimenziju (Hill, 2006). Kognitivni aspekt interkulturalnog razumijevanja obuhvaa znanje o svojoj kulturi kao i o drugim kulturama (Hill 2006) i uklju uje znanja o sli nostima i razlikama meu kulturama. Iako je znanje va~an element, nije dovoljan za interkulturalno razumijevanje (Hill, 2006; Pusch, 2004) jer su pozitivni stavovi prema drugim kulturama, empatija, radoznalost i poativanje veoma bitni (Arasaratnam, Doerfel 2005; Deardorff, 2006b; Heyward, 2002; Hill, 2006; Matveev, Nelson, 2004). Isto tako, ne mo~e se zanemariti injenica da pojedini autori (Ang, Van Dyne, 2008; Earley, Ang, 2003; Bucher, 2008 i drugi) razlikuju interkulturalnu kompetenciju od kulturne inteligencije. Utemeljena u teoriji multiple inteligencije (Gardner, 1983), kulturna inteligencija ozna ava individualnu sposobnost uspjeane prilagodbe i sposobnost lakog i u inkovitog funkcioniranja u novim, razli itim kulturnim sredinama i situacijama airom svijeta (Earley, Ang, 2003; Earley, Mosakowski, 2004). Ono ato odreuje  kulturnu inteligenciju je niz interaktivnih elemenata a to su znanje, vjeatine i kulturna metakognicija (Thomas i drugi, 2008: 124). Sredianje mjesto pripada  kulturnoj metakogniciji koja obuhvaa sposobnost svjesnog i promialjenog praenja kognitivnih i afektivnih procesa kod osobe (metakognitivo iskustvo) i usmjeravanje tih procesa prema odreenom cilju, razvoju metakognitivnih strategija (Thomas i drugi, 2008: 131). Prema Linn Van Dyne i Soon Angu (2008: 5)  metakognitivni faktor je kriti an dio kulturne inteligencije jer: 1) promi e aktivno razmialjanje o ljudima i situacijama neovisno o kulturnom podrijetlu; 2) pokreta  je aktivnih promjena kod osobe nasuprot rigidnom stavu o kulturnom ograni enom razmialjanju i pretpostavkama; 3) vodi pojedinca prema prilagoavanju i revidiranju vlastitih strategija koje e biti prikladnije u prihvaanju ~eljenih ishoda tijekom interkulturalnih susreta. Dakle, ono ato je zajedni ko interkulturalnoj kompetenciji i kulturnoj inteligenciji je interdisciplinarnost i multifaktorska karaketristika interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije jer sadr~e velik broj elemenata, od kojih se veina meusobno podudaraju, kao npr. znanje i vjeatine. Faktori koji uklju uju perceptivne i odnosne vjeatine sli ni su nekim elementima interkulturalne kompetencije: otvorenost, tolerancija na neizvjesnost, fleksibilnost, druatvenost, empati nost. Elementi interkulturalne kompetencije kao ato su znanje o vlastitoj kulturi i kulturi drugog te samosvjesnost koincidiraju s kulturnim poznavanjem u kulturnoj inteligenciji. Razlika izmeu interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije je u metakognitivnom aspektu koji se usredoto uje na visoku razinu kognitivinih procesa (Piral, 2013). Ali, niata manje va~nim za interkulturalnu kompetenciju prema Chen i Starosti (1996) nije ni interkulturalna osjetljivost koju definiraju kao individualnu sposobnost za nova iskustva i odgovore na kulturnu razli itost (vidjeti joa Hammer, Bennett, Wiseman, 2003; Straffon, 2003). Za Chen i Starostu (1996) interkulturalna osjetljivost povezana je s emocionalnom sposobnoau prepoznavanja, priznavanja i poativanja kulturne razli itosti, stoga, interkulturalna kompetencija zahtjeva afektivnu odgovarajuu interakciju s ljudima koji imaju viaedimenzionalne kulturne identite. Isto tako, interkulturalna osjetljivost treba staviti te~iate na  afektivnom aspektu kako bi se razlikovala od kognitivnog (interkulturalna svjesnost) i bihevioralnog (interkulturalna snala~ljivost) aspekta interkulturalne kompetencije (Chen i Starosta 2000: 5). Osoba koja emocionalno odgovara na interkulturalnu razli itost nazivamo  interkulturalno osjetljivom (Strafon, 2003: 488). Interkulturalna osjetljivost je proces kulturnog u enja koji uklju uje afektivne, kognitivne i ponaaajne procese (Bhawuk, Sakuda, 2009). Interkulturalna osjetljivost mo~e se promatrati kao (1) emocionalni aspekt interkulturalne komunikacijske kompetencije (Chen, Starosta, 2000) i (2) razvojno, kao osobno (fenomenoloako) iskustvo kulturalne razli itosti (Bennett, 1993). Upravo za Bennetta iskustvo kulturalne razli itosti, iskustvo o tome kako je osoba shvatila i sebi konstruirala tu razli itost, bitno je za interkulturalnu osjetljivost. Na kraju, kao jednu od bitnih i esto spomenutih dimenzija interkulturalne kompetencije o kojoj teoreti ari interkulturalisti raspravljaju, je i komunikacija (Hammer i ostali, 2003; McCroskey, 1982, Spitzberg, 1983; Wiseman, 2002). McCroskey s (1982) smatra da komunikacijske vjeatine predstavljaju sposobnost osobe da se sporazumijeva na adekvatan i razumljiv na in dok se kompetencija odnosi na sposobnost osobe da poka~e svoje kompetento znanje o prikladnom ponaaanju u odgovarajuoj situaciji. Dakle, komunikacijska kompetentnost nije pojedina na odlika, atribut pojedinca, nego obilje~je povezanosti izmeu dvije ili viae osoba (Lustig and Koester, 2006). Na temelju datog pregleda pojedinih klju nih elemenata/dimenzija koje autori i istra~iva i naglaaavaju u definicijama interkulturalne kompetencije, postoji i velik broj razli itih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije ovisno o kontekstu, disciplini, podru ju, ali i dimenzijama koje se ~eli ispitati. Neki od tih instrumenata usmjeravaju podjednako pa~nju na sve dimenzije interkulturalne kompetencije, dok se drugi fokusiraju na pojedine ili viae (pod)skupina dimenzija interkulturalne kompetencije. No, koji su najvei problemi i izazovi u konstrukciji instrumenata procjene interkulturalne kompetencije? Bez sumnje ima ih bezbroj, a pa~nja je usmjerena samo na one najzna ajnije koje navode veina autora u podru ju interkulturalizma. Problem konstrukcije instrumenata procjene interkulturalne kompetencije Temeljei se na klju nim elementima/dimenzijama interkulturane kompetencije, mialjenja smo da bi sveobuhvatno mjerenje trebalo uzeti u obzir kombinaciju svih indikatora i to od kognitivnih (kulturno-specifi no znanje, kriti ko mialjenje, metakognicija), afektivnih (motivacija, osobna autonomija, kulturna empatija i emocionalna stabilnost), ponaaajnih (iskustvo, druatvena inicijativa, vodstvo) do eti ko/vrijednosnih (osobne vrijednosti: moralne vrijednosti; profesionalne: deontologija; grupne vrijednosti: druatvene, kulturne, organizacijske do univerzalne vrijednosti: poativanje ljudskih prava) dimenzija. No, je li to mogue i ako je, u kojoj mjeri? Ako se ne mogu ispitati sve dimenzije, koje su to onda bitne dimenzije (elementi) interkulturalne kompetencije koje bi osoba trebala posjedovati? O emu treba voditi ra una prilikom konstrukcije instrumenta procjene interkulturalne kompetencije? U skladu s Bhawuk i Sakuda (2009) koji interkulturalnu kompetenciju tuma e kao proces kulturalnog u enja koji obuhvaa kognitivni, afektivni i ponaaajni aspekt i instrumenti procjene trebali bi obuhvatiti ako ne sve, barem veinu dimenzija i njihovih elemenata. Va~no je napomenuti da svaka od navedenih dimenzija ne djeluje zasebno ve se meusobno nadopunjuju i zavisne su jedna o drugoj, stoga ih ne mo~emo zasebno promatrati, ve u meusobnoj zavisnosti i interakciji. Stupanj interkulturalne kompetencije svake osobe odreuje kvaliteta ponaaanja u specifi noj interkulturalnoj interakciji koja je u velikoj mjeri odreena navedenim dimenzijama (Piral, 2007). Meutim, ono ato je predstavlja najvei izazov prilikom konstrukcije instrumenata je procjena stavova i vrijednosti. Byram (2003, u Berardo, 2005) tvrdi da dok se vjeatine i znanja mogu adekvatno mjeriti, procjena stavova i vrijednosti predstavlja  moralni i  tehni ki problem. Ispitanici kod ispunjavanja instrumenata u kojima se tra~i samoprocjena odreenih stavova i vrijednosti mogu odabrati socijalno po~eljne odgovore kojima e prikriti prave osjeaje i mialjenja. Davanje socijalno po~eljnih odgovora mo~e se o ekivati u situacijama kada se osobe javljaju npr. na natje aj za posao, upis u akolu i/ili fakultet, dalje usavraavanje, promjene zaposlenja, napredovanja u poslu, itd., u zemlji ili inozemstvu, te svjesno procjenjujui mogunost potencijalnog uspjeha, razmialjaju o odgovorima koje e dati (napisati, zaokru~iti) i koji e ih nabolje predstaviti. Stoga, pouzdanost i to nost njihovih odgovora moraju biti ispitani valjanim instrumentima. Budui da joa uvijek ne postoji jedinstvena suglasnost o tome koje su dimenzije i elementi bitni za interkulturalnu kompetenciju, postoji opasnost da u instrumentu procjene dominiraju pitanja/tvrdnje koji se odnose na vrijednosti i stavove. Bitno je da znamo koje elemente/dimenzije interkulturalne kompetencije trebamo procijeniti kod osobe, a koje su va~ne i neophodne za odreeni kontekst, situaciju (posao, upis u akolu/fakultet, rad u multinacionalnim kompanijama, rad u meunarodnim humanitarnim i/ili civilnim organizacijama, nevladinim udrugama i sl.) u kojoj e se pojedinac nai i raditi. Naime, ukoliko ne upotrijebimo odgovarajui instrument, lako nam se mo~e dogoditi da osoba na dva razli ita instrumenta postigne razli itu razinu kompetencije, npr. nisku razinu perceptivne oatrine i osobne autonomije na  Upitniku kros-kulturalne prilagodbe (CCAI; Cross-Cultural Adaptability Inventory), ali zato visoku razinu kriti kog razmialjanja i sposobnost upravljanja emocijama na  Interkulturalnoj skali mogue prilagodbe (ICAPS - Intercultural Adjustment Potential Scale). Na temelju takvih dobivenih rezultata, pitanje koje nam se namee je: mo~emo li takvu osobu smatrati interkulturalno kompetentnom? Odgovor ovisi upravo o tome za koji kontekst ili situaciju jesu odreene kompetencije va~ne i neophodne. Dakle, va~no je znati utvrditi jasne, realne i mjerljive ishode koji e odrediti prioritete procjene interkulturalne kompetencije, jer ishodi odreuju metode i sredstva koji e se primijeniti u istra~ivanju. Sljedei faktor o kojem treba voditi ra una kod instrumenta procjene interkulturalne kompetencije je razina procjene tj. provodi li se na individualnoj (pojedinac) ili kolektivnoj razini (radna organizacija, akola, fakultet, i sl.). Naime, nije isto provodi li se procjena interkulturalne kompetencije za pojedinca ili za pojedine institucije i njihove lanove (studenti, u enici, u itelji, profesori, djelatnici radne organizacije, multinacionalne kompanije, menad~eri, itd.) jer e se meusobno razlikovati s obzirom na odreenu i jedinstvenu misiju svake jedinice istra~ivanja. Stoga, instrumenti koji e se koristiti u jednom programu ili u radu jedne institucije mo~da nee biti adekvatni za neki drugi program ili instituciju jer e se njihovi ciljevi/ishodi razlikovati. No, ono ato je najva~nije kod procjene interkulturalne kompetencije je vrijeme izrade instrumenta. Konstrukcija instrumenta ne mo~e se olako i na brzinu u initi. Sam proces izrade instrumenta procjene esto uklju uje dijalog i raspravu svih klju nih dionika: studenata, u itelja/nastavnika, roditelja, ravnatelja, poslodavaca, kreatora prosvjetne politike, istra~iva a, i druge, kako bi se utvrdilo koji specifi ni elementi/dimenzije interkulturalne kompetencije trebaju biti fokus procjene. Va~no je da se elementi/dimenzije procjene interkulturalne kompetencije ne odreuju na temelju jednokratne rasprave i dogovora jer je to proces tijekom kojega se prioriteti mogu mijenjati i razlikuju se od pojedinca do pojedinca, od skupine do skupine, od institucije do institucije. Veina istra~iva a koji ~ele pouzdane i objektivne rezultate provode preliminarna ispitivanja (pilot istra~ivanja) kako bi joa, ukoliko se poka~e potrebnim, revidirali instrument. Isto tako, ne manje bitan je jezik instrumenta procjene interkulturalne kompetencije. Instrument treba biti pisan jasnim, jednostavnim i razumljivim jezikom, a pitanja/tvrdnje ne smiju biti dvosmislena, nerazumljiva i duga ka. Ukoliko se instrumenti prevode bitno je zadr~ati duh jezika zemlje u kojoj se ispitivanje provodi, vodei posebno ra una o terminologiji tj. o pojmovima koji mogu imati potpuno druga ije zna enje i smisao u pojedinim kulturama. Na kraju, naslov (naziv) instrumenta procjene interkulturalne kompetencije treba biti u skladu s onim ato ispituje, ato esto i nije baa slu aj, pa tako nerijetko nailazimo na neusklaenost izmeu naslova (naziva) instrumenta i elemenata/dimenzija koje ispituje i/ili procjenjuje. injenica je, da izrada instrumenta procjene interkulturalne kompetencije iziskuje veliki trud i napor, za koji ne postoji arobni atapi, ve samo dugotrajan rad, promialjanje, iskustvo i strpljenje. Instrumenti procjene interkulturalne kompetencije trebaju dakle zadovoljiti sve metrijske karakteristike jednog dobrog mjernog instrumenta (valjanost, pouzdanost, objektivnost, itd.). Isto tako, konstrukcija instrumenta procjene interkulturalne kompetencije timski je rad stru njaka skoro svih profila (interkulturalista, psihometri ara, prakti ara, lingvista, osoba koje imaju interkulturalno iskustvo, i dr.). Na kraju ono ato je joa posebno va~no istaknuti je dostupnost i cijena inozemnih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije, koja esto i nije tako jeftina. Za razliku od komercijalnih instrumenata, nekomercijalni instrumenti nastaju i razvijaju se u kontekstu lokalnih prakti ara i esto su dostupni u javnim studijama, projektima, znanstveno-istra~iva kim radovima (Byram, 1997; Bhawuk i Brislin, 1992; Fantini, 2006; Jacobson, Sleicher, Burke, 1999) ili se mogu dobiti pismenim zahtjevom od samih istra~iva a (Koester i Olebe, 1988; Olson i Kroeger, 2001). Pregled najva~nijih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije u svijetu Mjeriti interkulturalnu kompetenciju potrebno je, jer mo~emo saznati ne samo u kojoj je mjeri netko interkulturalno kompetentan, ve i koje dimenzije trebamo dalje razvijati kod pojedinca ili skupine ljudi. Nadalje, mo~e pomoi istra~iva ima u poboljaanju, inoviranju i redefiniranju teorije, ali i prakse o interkulturalnoj kompetenciji. No, kako se interes za u enjem i prou avanjem interkulturalne kompetencije javlja u razli itim kontekstima, podru jima i disciplinama, postoje razli ite potrebe i uvjeti, ato dovodi do sumnje mo~e li jedan instrument zadovoljiti sve te namjere i zahtjeve. Stoga, jedno od temeljnih pitanja meu istra~iva ima je kako mjeriti interkulturalnu kompetenciju, kojim istra~iva kim metodama? Na temelju provedenog istra~ivanja Deardorff (2006) dolazi do zaklju ka kako je najbolji na in za procjenu interkulturalne kompetencije kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih istra~iva kih metoda (studija slu aja, intervju, analiza dnevnika, itd.) (Deardorff, 2006b). Istra~iva ka metoda mora odgovarati istra~iva koj svrsi. Budui da nije jasno koji je naju inkovitiji instrument za ispitivanje interkulturalne kompetencije zbog slo~enosti samog koncepta/pojma, ini se dosta nezahvalnim i teakim usporeivanje instrumenata. Postojee instrumente razlikujemo prema: a) dimenzijama koje ispituju: b) istra~iva kim metodama: kvantitativna i kvalitativna; c) vrstama instrumenata: direktnim i indirektnim; d) istra~iva koj svrsi: empirijska/fundamentalna i prakti na/akolska. Za ovu priliku odabran je pregled najzna ajnijh instrumenata procjene interkulturalne kompetencije u svijetu i kod nas prema istra~iva koj metodi tj. u nastavku prikazat emo neke od najpoznatijih, ali i naj eae primijenjenih kvantitativnih i kvalitativnih instrumenata i njihove sli ne konstrukte. Inozemni kvantitativni instrumenti procjene interkulturalne kompetencije Jedan od najcitiranijih i najviae primijenjenih instrumenata je  Interkulturalni razvojni upitnik (The Intercultural Development Inventory - IDI) koji mjeri individulanu orijentaciju prema kulturnoj razli itosti. Ovaj upitnik nastao je na temelju teorijskog razmatranja  Razvojnog modela interkulturalne osjetljivosti (DMIS) (Bennett, 1993; Bennett, Hammer, 1998). Naime, prvotno je DMIS bio kreiran s namjerom da se objasni kako osobe  konstruiraju svoj pogled prema kulturnoj razli itosti (Hammer, Benett, Wiseman, 2003). Instrument mjeri razvoj stavova pojedinca prema drugoj kulturi kroz aest razina: tri etnocentri ne razine (negiranje postojanja razlika; obrana od razlika; minimiziranje razlika) i tri etnorelativne razine (prihvaanje razlika, prilagoavanje, integracija). Etnocentri na orijentacija opisuje dogaaje i ponaaanja osobe koja polazi sa stajaliata vlastite kulture, a etnorelativna orijenatacija opisuje kulturno iskustvo osobe u doticaju s drugim kulturama. Instrument sadr~i 50 tvrdnji. Iako je primjena ovog instrumenta za mjerenje interkulturalne osjetljivosti u svijetu velika, ipak postoje i odreene kritike. Naime, Greenholtz (2005) postavlja pitanje jesu li IDI i DMIS primjenjivi i u drugim kulturama, posebno u ne-ameri kim zemljama i ne-engleskom govornom podru ju. Paige i suradnici (2003) mialjenja su da u instrumentu dominiraju viae dva velika faktora  etnocentri ni i  etnorelativni , nego njih pet. Isto tako, Paige i suradnici smatraju da je veliki izazov stvoriti jedinstveni instrument koji bi podjednako mogli koristiti i poslodavci i treneri, profesori/u iteji i studenti, itd. Meutim, unato  tim kritikama, Paige i suradnici (2003) zaklju uju da je IDI instrument koji ima zadovoljavajui na in mjerenja interkulturalne osjetljivosti. Drugi esto koriaten upitnik je Multikulturalni upitnik li nosti (Multicultural Personality Questionnaire - MPQ) kojim se mjeri interkulturalna kompetencija (Van der Zee, Brinkmann, 2004; Van der Zee, Van Oudenhoven, 2000). MPQ je konstruiran s namjerom da procijeni mutikulturalnu u inkovitost osobe u kulturno druk ijoj sredini bez posebnog ispitivanja i utvrivanja razine komunikacijske vjeatine (Arasaratnam, 2009). Prvotno su, Van der Zee i Van Oudenhoven (2000) odabrali sedam relevantnih dimenzija li nosti koje su smatrali va~nima za uspjeh u kulturalno druk ijim sredinama (kulturalna empatija, otvorenost, emocionalna stabilnost, orijentiranost na akciju, radoznalost, fleksibilnost i ekstravertnost) da bi kasnije skalu revidirali na 5 dimenzija i 78 estica (Van der Zee, Van Oudenhoven, 2001). To su kulturalna empatija (14 estica;  = 0.83); otvorenost (14 estica;  = 0.82), druatvena inicijativa (17 estica,  = 0.90), emocionalna stabilnost (20 estica,  = 0.82), i fleksibilnost (13 estica;  = 0.81). Upitnik je testiran u Nizozemskoj meu domaim i stranim studentima i pokazao se vrlo pouzdanim ( = 0.70) (Van Oudenhoven, Van der Zee, 2002). Autori istic u da su od svih navedenih dimenzija, kulturalna empatija i otvorenost kljuc ne za prihvacanje pravila i vrijednosti nove kulture. Prema autorima upitnika, va~no je zadr~ati emocionalnu stabilnost i mentalno zdravlje jer emocionalno stabilne osobe imaju predispozicije za bolji uspjeh u novoj kulturalnoj sredini. Arasaratnam Upitnik interkulturalne komunikacijske kompetencije (Intercultural Communication Competence Inventory - ICCI) Jedan od novijih Upitnika interkulturalne komunikacijske kompetencije koji procjenjuje razinu kompetencije u interkulturalnim susretima u kognitivnoj, afektivnoj i ponaaajnoj dimenziji (Arasaratnam, 2009). Arasaratnam i Doerfel (2005) utvrdili su da su empatija, motivacija, stavovi prema drugim kulturama i uklju enost u interakciju va~ni elementi interkulturalne komunikacijske kompetencije. Za mjerenje kulturalne empatije Arasaratnamov (2009) Upitnik interkulturalne komunikacijske kompetencije prilagoen je Multikulturalnom upitniku li nosti (Multicultural Personality Questionnaire - MPQ) (Van der Zee, Brinkmann, 2004). Interakcijska uklju enost mjerena je pomou modificirane verzije Cegalove (1981, u Matveev, Yamazaki Merz) Skale interacijske uklju enosti koja mjeri pa~nju, svjesnost i povjerenje tijekom razgovora (dijaloga). Arasaratnam (2009) je pronaala zna ajan pozitivan odnos izmeu interakcijske uklju enosti i kulturalne empatije te izmeu interakcijske uklju enosti i stavova prema drugim kulturama. Skala mogue interkulturalne prilagodbe (Intercultural Adjustment Potential Scale - ICAPS) Cilj Skale mogue interkulturalne prilagodbe (Matsumoto, LeRoux, Ratzlaff, Tatani, Uchida, Kim i ostali, 2001) je procjena individualne potencijalne sposobnosti prilagodbe drugoj, razli itoj kulturi od mati ne, gdje glavnu ulogu imaju  psiholoake vjeatine koje pojedinac posjeduje (Matsumoto, Hwang, 2013: 857). Skala sadr~i 4 dimenzije koje su neophodne za interkulturalnu kompetenciju: upravljanje emocijama, otvorenost, fleksibilnost, kriti ko razmialjanje. Interkulturalnu prilagodbu mogue je mjeriti kroz komunikacijsku akulturaciju, upravljanje nesigurnoau, kulturalnim u enjem (Gudykunst, 1995; Kim, 2001). U stvarnosti, individualna prilagodba mo~e voditi k pozitivnim (postepena samosvijest) i negativnim (kulturni aok) ishodima, a sposobnost prilagodbe esto je odreena osobnim karakteristikama. Zanimljivo je navesti kako su istra~ivanja pokazala da studenti koji odlu e studirati izvan zemlje u odnosu na one studente koje ostaju doma, pokazuju viai stupanj prilagodbe prije odlaska (Berry, 1997). Sli no, Savicki, Downing-Burnette, Heller, Binder i Suntinger (2004) uporeuju studente koji studiraju u inozemstvu sa studentima koji ostaju u domovini. Autori su pronaali da studenti koji studiraju izvan zemlje pokazuju zna ajno visoku prilagodbu nakon tri mjeseca u odnosu na studente koji ostaju u zemlji. Upitnik kros-kulturalne prilagodbe (Cross-Cultural Adaptability Inventory - CCAI) Upitnik kros-kulturalne prilagodbe (Kelly, Meyers, 2011) procjenjuje spremnost pojedinca za interakciju s lanovima druge kulture i sposobnost prilagodbe drugoj kulturi. CCAI poma~e razumjeti koje osobine kod pojedinca poboljaavaju i doprinose ato boljoj kros-kulturalnoj u inkovitosti (Davis, Finney, 2006). CCAI upitnik obuhvaa 4 dimenzije i 50 tvrdnji na Likertovoj skali od 6 stupnjeva (od  1 = definitvno, nije istina do  6 = definitivno, istinito je ). Dimenzije koje se ispituju su: emocionalna otpornost (18 estica;  = 0.81), fleksibilnost i otvorenost (15 estica,  = 0.67), perceptivna oatrina (10 estica;  = 0.81), osobna autonomija (7 estica;  = 0.63) (Nguyen, Biderman, McNary, 2010). Upitnik se koristi u podru ju obrazovanja, menad~menta i u drugim situacijama i kontekstima u cilju promicanja kulturalne svjesnosti unutar akole, fakulteta (razmjena studenata), manjinskih studija, meunarodnih kompanija, lokalnih programa (Kelly, Meyers, 2011). Ovaj upitnik mo~e biti od velike koristi u treningu kulturalne raznolikosti. Tako su Goldstein i Smith (1999) istra~ili utjecaj kros-kulturalnog treninga i demografskih varijabli na prilagodbu ispitanika, u ovom slu aju studenata, koji su doali studirati u SAD-u. Dok je skupina studenata dobila sedmodnevni interkulturalni trening, kontrolna skupina studenata, dobila je minimalan ili nikakav trening. Studenti koji su obuhvaeni tjednim treningom pokazali su veu kros-kulturalnu prilagodbu od ispitanika koji nisu proali ovaj trening (Goldstein, Smith, 1999). Nadalje, studenti koji su proali trening pokazali su veu emocionalnu otpornost, fleksiblinost i otvorenost. Upitnik kulturnog aoka (Culture Shock Inventory - CSI) Upitnik kulturnog aoka (Reddin, 1994; Paige, Jacobs-Cassuto, Yershova, DeJaeghere, 2003) je joa jedan instrument koji mjeri specifi ne karakteristike pojedinca (skupine) koje su povezane s interkulturalnom osjetljivoau. Kulturni aok je  viaestruko iskustvo koje je rezultat brojnih stresova u kontaktu s razli itim kulturama (Winkelman, 1994: 121). injenica je, da su druatva postala multikulturalna te da ljudi sve eae do~ivljavaju i do~ivljavat e razli ite vrste kulturnog aoka u nepoznatim ili njima slabo poznatim kulturalnim sredinama. Winkelman (1994) tvrdi da ljudi kulturni aok do~ivljavaju zbog razli itih imbenika, kao ato su prethodna negativna iskustava u dodiru s drugim kulturama, osobama ili skupinama osoba druk ijeg kulturnog podrijetla, neuspjeane kros-kulturalne prilagodbe, razlika izmeu vlastite kulture i kulture zemlje u kojoj borave i to na svim razinama (svakodnevnim, privatnim, radnim, profesionalnim, akolskim, turisti kim posjetama, itd.). Upitnik mjeri osobna izvjeaa koja predviaju poteakoe u prilagodbi koje mogu dovesti (ili biti uzrokom) do kulturnog aoka. On procjenjuje iskustva ljudi iz drugih kultura, uklju ujui njihove jezi ne vjeatine, otvorenost prema novim idejama i uvjerenjima, te specifi nim znanjima vezanim uz kulturu (Earley, Peterson, 2004). Prema Rudmin (2009) ovaj upitnik mjeri akulturacijski stres. Akulturacijski stres je vrsta stresa koji je do~ivljen tijekom akulturacije, a odnosi se na ni~e mentalno zdravstveno stanje (npr. zbunjenost, anksioznost i depresija), osjeaj marginalizacije i otuenja, osobnu zbunjenost. Upitnik interkulturalne osjetljivosti (Intercultural Sensitivity Inventory - ICSI) Upitnik interkulturalne osjetljivosti je klju ni element procjene interkulturalne kompetencije. Interkulturalna osjetljivost je individualna sposobnost pojedinca da odgovori, prepozna i prizna kulturne razlike u interkulturalnim susretima. Va~no je naglasiti kako je vea kulturalna osjetljivost povezana s veim potencijalom za ostvarivanje interkulturalne kompetencije (Hammer, Bennett, Wiseman, 2003). Bhawuk i Brislin (1992) smatraju da se va~nost ovog instrumenta ogleda u utvrivanju osobne razine otvorenosti prema kulturnoj razli itosti u interkulturalnim susretima, fleksibilnosti u usvajanju nepoznatih na ina ~ivota koji odra~avaju tue kulturne norme i vrijednosti, sposobnosti da pojedinac uspjeano promjeni ili prilagodi svoje ponaaanje u drugoj kulturi. Upitnik odreuje u kojoj je mjeri osoba sposobna uspjeano promijeniti svoje ponaaanje na odgovarajui na in tijekom prelaska iz jedne u drugu kulturu. `to je osoba interkulturalno osjetljivija to e joj biti lakae promijeniti i prilagoditi ponaaanje u drugoj kulturi. Bhawuk i Sakuda (2009) smatraju da je interkulturalna osjetljivost proces kulturalnog u enja koji uklju uje kognitivni, emocionalni i ponaaajni proces u enja. Takvo razmialjanje u skladu je s Deardorffovim (2006) stavom prema kojem interkulturalna kompetencija je proces koji se odvija tijekom cijelog ~ivota jedne osobe. Osoba prolazi kroz proces kulturalnog u enja tijekom kojeg se njegova razina kulturne osjetjivosti i kompetencije konstantno mijenja. Prema Bhawuk i Sakuda (2009) na kognitvnoj razini, osoba prepoznaje kulturne razlike i vrednuje ih na temelju vrijednosti i vjerovanja svoje vlastite kulture. Na emocionalnoj razini osoba pokazuje zanimanje za upoznavanjem i razumijevanjem kulturnih razlika. Do~ivjeti kulturne razlike mo~e dovesti do nelagode, ali i do pozitivnih, lijepih iskustva pa esto osoba postaje emotivnija. Na ponaaajnoj razini, osoba oblikuje odgovarajue ponaaanje na temelju do~ivljenog kulturnog iskustva. ovjekova ~elja za promjenom ponaaanja i uvjerenja va~na je kod postizanja kulturalne osjetljivosti. Kao takva, ta tri procesa su veoma va~na u formiranju interkulturalne osjetljivosti u susretu s drugim i druga ijim. Skala interkulturalne osjetljivosti  (Intercultural Sensitivity Scale  ISS ) Skala interkulturalne osjetljivosti (Intercultural Sensitivity Scale  ISS) autora Chen i Starosta (1996, 2000) mjeri interkulturalnu osjetljivost kroz 24 zavisne varijable/tvrdnje koje definiraju interkulturalnu osjetljivost nastavnika u odgojno obrazovnom procesu. Tvrdnje su grupirane u 5 faktora interakcije koje tvore pet dimenzija interkulturalne osjetljivosti nastavnika. Prema Chen i Starosta (2000) svaki konstruirani faktor u interakciji izmeu sudionika u interkulturalnoj komunikaciji obilje~ava afektivnu dimenziju interkulturalne kompetencije: dimenzija povjerenje - ovu dimenziju odreuje pouzdanost sudionika u interkulturalnim interakcijama kroz esto davanje sigurnih odgovora, osjeaja sigurnosti u sebe, spremnosti na meusobnu komunikaciju. dimenzija u~ivanje - opisuje reakciju sudionika u interkulturnoj komunikaciji kroz ~elju za dru~enjem s drugim kulturama, otvorenost, prihvaanje razli itih mialjenja, u enje o drugim kulturama, te interakciju bez barijera. dimenzija poativanje  objaanjava kako se sudionici ponaaaju u interkulturalnoj interakciji, poatuju vrijednosti drugih kultura i na ine ponaaanja ljudi iz drugih kultura, ne formiraju mialjenje na prvi pogled, ne uzrujavaju se kada su u manje poznatim situacijama, prihvaaju mialjenja ljudi iz drugih kultura, te smatraju da su sve kulture jednako va~ne i ne isti u vlastitu kulturu iznad drugih kultura. dimenzija anga~iranje - definira postojanje razli itih osjeaja kod svakog sudionika u procesu interkulturalne komunikacije uz poativanje razli itosti, pristupanja bez predrasuda, informiranja o razli itim kulturama, dru~eljubivosti te u~ivanja u razlikama meu kulturama. dimenzija pa~nje - opisuje napore koje sudionici ula~u u razumijevanje ato se dogaa u procesu interkulturalne interakcije, obzirnost prema pripadnicima drugih kultura, u~ivanje u meusobnoj interakciji i razlikama meu kulturama. Faktorske dimenzije povjerenje i pouzdanost, u~ivanje u komunikaciji, poativanje i prihvaanje kulturnih razlika, anga~iranje i sudjelovanje u interakciju, te razumijevanje i pa~nja prema kulturno druk ijima, usmjerene su na razvijanje i poticanje interkulturalne kompetencije, posebno interkulturalne osjetljivosti nastavnika kroz sposobnost prihvaanja, poativanja, priznavanja, tolerancije i integriranja kulturnih razlika (Drandi, 2013). Interkulturalni kompetencijski profil (Intercultural Competence Profiler - ICP) Interkulturalni kompetencijski profil je viaenamjenski instrument koji (pro)ocjenjuje osobljenost pojedinca za rad u meunarodnim organizacijama, kompanijama. Cilj ovog instrumenta je "opisati i procijeniti pojedine oblike razmialjanja, osjetljivost, intelektualne vjeatine, objasniti sposobnosti koje bi mogle pridonijeti oblikovanju interkulturalne kompetencije" (Trompenaars, Woolliams, 2009: 166). Prema Trompenaarsu i Woolliamsu (2009) instrument ne stavlja te~iate samo na jednoj, kognitivnoj dimenziji, ve i na ostalim dimenzijama (ponaaajnoj i emocionalnoj), kao i drugi instrumenti. Dakle, on naglaaava va~nost kompletnog kompetencijskog profila osobe za uspjeano i u inkovito djelovanje u velikim meunarodnim multikulturalnim organizacijama (THT Consulting, 2012). ICP isti e etiri aspekta interkulturalne kompetencije: priznanje, poativanje, pomirenje i realizaciju. Priznanje je prvi aspekt interkulturalne kompetencije. To je proces razvoja svjesnosti i uklju uje svijest o razli itosti u svijetu (ljudi, ideja, svjetonazora, itd.) i globalne dinamike. Drugi aspekt je poativanje kulturnih razlika koji obuhvaa prihvaanje, samoodreenje i ljudsko dostojanstvo. Trei aspekt je pomirenje oko rjeaavanja kulturnih razlika, tj. pomiriti ljudske odnose, vrijeme i prirodu. Posljednji, etvrti aspekt interkulturalne kompetencije je realizacija. To je proces realizacije pomirbenih akcija koji uklju uje sudjelovanje u kontroli izvraenih zadataka, olakaavanju timskog rada, i sl.. Upitnik interkulturalne kompetencije ( Intercultural Competence Questionnaire - ICQ) Upitnik interkulturalne kompetencije (ICQ) temelji se na Aba i Wisemanovom (1983) Modelu interkulturalne vjeatine, te na Cui i Awa (1992) Konceptu interkulturalne u inkovitosti. Ovaj upitnik utvruje 4 dimenzije interkulturalne kompetencije: interpersonalne vjeatine, timsku u inkovitost, interkulturalnu neizvjesnost/nesigurnost i interkulturalnu empatiju (Matveev, 2002; Matveev i Nelson, 2004). Skala broji 23 estice koje naizmjeni no obuhvaaju navedene dimenzije kako bi se osigurali nepristrani odgovori. Pilot provjera instrumenta provedena je i testirana na 380 ispitanika razli itih sociodemografskih osobina i pokazala je visoku unutarnju konzistenciju (alpha koeficijent 0.82). Isto tako upitnik je primijenjen za procjenu interkulturalne kompetencije u radnim organizacijama u Kini, Njema koj, Filipinama, Rumunjskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima gdje se pokazao vrlo pouzdanim. Procjena interkulturalne kompetencije ( Intercultural Competence Assessment - INCA) Prema INCA (2007) interkulturalna kompetencija je sposobnost efikasne interakcije u grupi s kulturno druk ijim osobama. INCA opisuje i objaanjava kako se posti~e interkulturalna kompetencija kroz tri razine: 1) temeljna; 2) prijelazna/srednja; i 3) potpuna. Na temeljnoj razini (basic level) pojavljuje se tolerancija prema druk ijim vrijednostima i ponaaanjima, ali je joa uvijek prisutno neodobravanje pojedinih postupaka kulturalno druk ijih osoba. Prijelazna ili srednja razina (intermediate level) rezultat je dulje interakcije pojedinca s drugim i druk ijim, ato mu omoguava bolje razumijevanje postupaka druge osobe. Na tzv. potpunoj razini (full level) dolaze do izra~aja znanje, sposobnost prosuivanja te usvojenost odgovarajuih vjeatina i strategija, koje omoguavaju efikasnu interakciju s drugima. Elementi interkulturalne kompetencije koji se utvruju ovim upitnikom jesu: 1) tolerancija na dvosmislenost; 2) ponaaajna fleksibilnost (otvorenost); 3) komunikacijska svjesnost (upotreba razli itih komunikacijskih stilova); 4) otvorenost novim spoznajama (radoznalost); 5) poativanje sebe i drugih; 6) empatija. Ovaj instrument objedinjuje i kvantitatvne (pitanja, tvrdnje) i kvalitativne (scenarij, igranje uloga) metode koji stavljaju te~iate na 6 kompetencija. Osim ovih navedenih kvantitativnih instrumenata (izuzev ovoga zadnjega koji je kombinacija kvantitativnih i kvalitativnih metoda istra~ivanja) postoje joa i drugi instrumenti koji mjere specifi ne i relevantne dimenzije interkulturalne kompetencije ovisno o kontekstu i podru ju u kojem se primjenjuju, kao npr. Foreign Assignment Selection Test (FAST). Ovaj instrument interkulturalnu kompetenciju analizira na temelju 6 dimenzija kojima nastoji utvrditi stupanj poslovne uspjeanosti osobe u nekoj stranoj zemlji. To su: 1) kulturalna fleksibilnost; 2) spremnost na komunikaciju; 3) sposobnost razvoja druatvenih/socijanih odnosa; 4) pereceptivna sposobnost; 5) stilovi rjeaavanja sukoba; 6) stilovi voenja (Fuchsberg, 1994, prema Jordan and Cartwright, 1998). Nadalje, prema Deardorff (2004: 73-74) mo~emo navesti joa neke od mjernih instrumenata interkulturalne kompetencije, kao:  Cultural Competence Self-Assessment Questionnaire (Mason, 1993); Cultural Competence Self-Assessment Instrument (Child Welfare League of America, 1993); General Self-Efficacy Scale (Schwarzer, 1993); Intercultural Behavioural Assessment Indices (Ruben, 1976); Intercultural Living and Working Inventory (ILWI) (Kealey, 2003 u Deardorff, 2006); Measures of Global Understanding (ETS s, 1981); Multicultural Assessment of Campus Programming Questionnaire (MAC-P) (McClellan, Cogdal, Lease, Londono-McConnell, 1996); Multicultural Awareness Knowledge Skill Survey (MAKSS) (D Andrea, Daniels; Heck, 1991); Multicultural Counseling Inventory (MCI) (Sodowsky, Taffe, Gutkin, 1991); Other Nations, Other Peoples survey (Pike, Barrows, 1976); Teacher Multicultural Attitude Survey (TMAS) (Ponterotto, Baluch, Grieg, Rivera, 1998), kao i Behavioural Assessment Scale for Intercultural Competence (BASIC) (Koester, Olebe, 1988). Na temelju pregleda postojeih mjernih instrumenata interkulturane kompetencije mo~e se zaklju iti kako postoji velik broj instrumenata koji se primijenjuju u razli itim kontekstima i ovisno o podru ju u kojem se koriste ispituju se pojedine dimenzije: kognitivna, afektivna i ponaaajna. ini se kako, kognitivna dimenzija ima posebnu va~nost u veini instrumenata procjene interkulturalne kompetencije iji su najzna ajniji elementi kulturno-specifi no znanje o svojoj i kulturi drugog, kriti ko mialjenje i interpretacija, otvoreni i fleksibilni mentalni sklop te metakognicija, stavovi prema drugim kulturama, motivacija i osobna autonomija. Dakle, moglo bi se zaklju iti kako su poznavanje kulture, stavovi, otvorenost/fleksibilnost, kriti ko mialjenje, motivacija te osobna autonomija aest va~nih elemenata kognitivne dimenzije interkulturalne kompetencije. Afektivna (emocionalna) dimenzija odnosi se na ovjekova stanja, emocije, osjeaje i veoma je va~na u procesu nastajanja interkulturalno kompetentnom osobom. Tako, npr. Multicultural Personality Questionnaire (MPQ), Arasaratnam s ICCI, Intercultural Competence Questionnaire (ICQ), itd., naglaaavaju va~nost kulturalne empatije, emocionalne stabilnosti i kontrole. Stoga, kulturalna empatija i emocionalna stabilnost/kontrola predstavljaju dva va~na elementa afektivne dimenzije interkulturalne kompetencije. Ponaaajna dimenzija obuhvaa akciju i druatvenu razmjenu. Posebno instrumenti CSI (Culture Shock Inventory) i ICP (Intercultural Competence Profiler) naglaaavaju va~nost iskustva osobe koja je imala s drugom kulturom. Takoer, i MPQ, Arasaratnam s ICCI, CSI, ICSI, ICP, and ICQ naglaaavaju va~nost druatvene inicijative ili interakcije. Nadalje, ICCI isti e va~nost vjeatina interkulturalne komunikacijske kompetencije. Dakle, iskustvo osobe, druatvena inicijativa/vodstvo i komunikacija ine tri va~na elementa ponaaajne dimenzije. Kvalitativni (direktni) instrumenti procjene interkulturalne kompetencije Kvalitativni ( ili direktni) instrumenti procjene interkulturalne kompetencije nisu toliko uobi ajeni i esto primijenjeni instrumenti koliko su to kvantitativni (ili indirektni), ato djelomi no mo~emo objasniti razlogom u dugotrajnom prikupljanju podataka, detaljnoj (dubinskoj) analizi i interpretaciji podataka. Ipak, ovaj pristup daje bolju, kompletniju procjenu razine interkulturalne kompetencije pojedinca ili grupe zato jer omoguava detaljniji, precizniji uvid u individualne rezultate, za razliku od indirektnih procjena. Dakle, mialjenje istra~iva a je da kvalitativni instrumenti procjene kao promatranje, intervjui, pismene refleksije i portfolio mogu procijeniti bolje, kvalitetnije, detaljnije i preciznije interkulturalnu kompetenciju. Neki od najpoznatijih kvalitativnih instrumenata procjena interkulturalne kompetencije su Byramova (1997) i Rubenova (1976) procjena u inka, Byramov (1997), Jacobsonov (1999) portfolio i Fantiniev (2006) i Straffonov (2003) intervju. Zajedni ko tim instrumentima procjene je bolji prikaz interkulturalne kompetencije pojedinca u ponaaanju u odreenim situacijama (procjena uspjeanosti), u razmialjanjima, u rjeaavanju odreenih zadataka (procjena portfelja), ili u razgovorima sa sugovornicima (intervjui). Tako, na primjer, za procjenu sposobnosti otkrivanja i interakcije, Byram i Morgan (u Byram, 1997: 99-100) koriste  intervju s izvornim govornikom o nekoj osobnoj temi. Prije intervjua, ispitanici se spremaju za diskusiju na odreenu temu, npr. o regionalnom/zavi ajnom identitetu, a nakon razgovora, bivaju ohrabreni da razmisle o sadr~aju i obliku razgovora, koji se takoer mo~e smatrati odreenom samoprocjenom njihovih vjeatina kroz analizu audio-snimke. Nadalje, pismene refleksije mogu takoer poslu~iti kao izvor kvalitativne procjene interkultralne kompetencije. Na primjer, sudionici mogu biti zamoljeni da opiau kako e reagirati na jednu hipotetsku interkulturalnu situaciju, a nakon odreenog, konkretnog iskustva u interkulturalnoj situaciji, da opiau i analiziraju svoje osjeaje, stavove, razmialjanja. Na temelju napisanih refleksija (razmialjanja) ispitanici usporeuju, analiziraju i komentiraju svoja ponaaanja, razmialjanja, osjeaje ato im omoguava da uvide u kojim su kompetencijama slabiji odnosno bolji, a na kojim bi kompetencijama trebalo viae poraditi. Isto tako, usporeujui pismene refleksije pojedinca koje je bilje~io tijekom vremena u razli itim interkulturalnim situacijama, dobra su osnova za analizu napretka (ali i slabosti) u stjecanju interkulturalne kompetencije. Portfolio je relativno nova metoda procjene interkulturalne kompetencije. Portofolio je zbir razli itih materijala koji pokazuju interkulturalnu interakciju i kompetenciju (Ingulsrud i ostali,2002; Jacobson, Sleicher, Burke 1999). Prednost porfolija je da on  bolje predstavlja slo~enost kros-kulturalnog iskustva (Ingulsrud i ostali 2002: 476), i bolje obuhvaa aspekte interkulturalnog u enja koji bi se izgubili ukoliko bi se upotrijebili drugi instrumenti (Jacobson, Sleicher, Burke 1999). Najvea prednost porfolija je u skupljanju detaljnih dokaza o u enju tijekom vremena. Oni takoer poti u u enike na razmialjanje o svojim iskustvima, uspjesima koja mogu biti poticaj u daljem u enju (Jacobson, Sleicher, Burke 1999). Glavni nedostatak portfolija je njihova dugotrajna izrada (konstrukcija) i teaka procjena. Pregled najva~nijih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije u Hrvatskoj Iako prou avanje i sustavno bavljenje interkulturalizmom nema dugu povijest i tradiciju u hrvatskoj pedagogijskoj teoriji i pedagoakoj praksi, svega neato viae od dva desetljea, ipak o interkulturalizmu, ciljevima interkulturalnog odgoja i obrazovanja, interkulturalnim kompetencijama, kurikulumu, interkulturalnom dijalogu, pisano je puno znanstvenih i stru nih radova, objavljeno je niz studija, knjiga, znanstvenih monografija u kojima su analizirani teorijski aspekti interkulturalizma, ali i doprinosi kvantitativno-kvalitativnih istra~ivanja u sklopu raznih istra~iva kih projekata, magistarskih i doktorskih radova koji su predstavljeni na velikom broju domaih i meunarodnih skupova, konferencija, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Od domaih istra~iva a koji su utemeljili i doprinijeli razvoju interkulturalizma u Hrvatskoj, ali i izvan njezinih granica, bilo u podru ju pedagogije, sociologije, demokratskog graanstva, jezika i knji~evnosti, antropologije, turizma svakako treba navesti Z. Godler, V. Spaji-Vrkaa, V. Previai, V. Zidari, V. Katunari, A. Mijatovi, M. Mesi, J. a i-Kumpes, a kasnije su to bili, N. Hrvati, E. Piral, S. Jagi, D. Vican, V. Bedekovi, M. Sabli, D. Drandi, M. Benjak, A. Matoaevi i drugi, dok su o interkulturalizmu u podru ju demokratskog graanstva pisali V. Spaji-Vrkaa, M. Raji, M. Dikovi, i drugi. Ono ato je karakteristi no za ova istra~ivanja i konstruirane instrumente je da su i ona uglavnom kvantitativna, iako ima i kvalitativnih istra~ivanja, ali i kombiniranih, samo u manjem opsegu. Veina instrumenata nastala su u sklopu znanstveno-istra~iva kih projekata, magistarskih i doktorskih radnji ili pojedinih znanstveno-istra~iva kih radova i originalne su konstrukcije njihovih autora, dok su samo u manjem broju neki upitnici modificirani za potrebe istra~ivanja. injenica je da konstrukcija upitnika rad pojedinaca ili nekolicina njih, a tek u rijetkim slu ajevima rad vee grupe istra~iva a. Isto tako, veina upitnika (instrumenata) nema neki poseban naziv (ime) po kojima bi bila prepoznatljiva kako u Hrvatskoj tako i izvan njezinih granica, kao ato je to slu aj s inozemnim upitnicima i/ili instrumentima koji su prethodno navedeni i opisani. Sijedi prikaz nekih najzna ajnijih upitnika i instrumenata procjene interkulturane kompetencije koji su nastali u sklopu znanstveno-istra~iva kih projekata, doktorskih disertacija i znanstvenih radova. Sociodemografske karakteristike srednjoakolaca i socijalna distanca prema nacionalnim i religijskim skupinama, instrument koji je nastao u okviru znanstveno-istra~iva kog projekta  Genealogija i transfer modela interkulturalizma u razdoblju od 1991. - 1995. godine iji je voditelj bio prof. dr. sc. Vlatko Previai (1996). Cilj empirijskog dijela istra~ivanja bio je ispitati postojanje, intenzitet i smjer iskazivanja nekih (inter)kulturalnih karakteristika hrvatske srednjoakolske mlade~i. U ovom istra~ivanju koriaten je instrument anketnog upitnika jedinstvenog karaktera koji je izvorno konstruiran za ovaj projekt i sastavljen od pet cjelina s pitanjima opih podataka te Likertovom skalom i terminoloaki modificiranom Bogardusovom ljestvicom socijalne distance. Instrumentom se bile obuhvaene sljedee cjeline:  1. demografska obilje~ja ispitanika (srednjoakolaca) Republike Hrvatske; 2. utvrivanje politi ke kulture tj. mialjenja o mogunosti odlu ivanja o najva~nijim druatvenim pitanjima od strane ispitanika, odnosno prihvaanje standardnih vrijednosti europske graanske demokracije. Ove su varijable provjeravane Likertovom ljestvicom za ispitivanje stavova prema politi kom pluralizmu tj. predstavni koj viaestrana koj demokraciji; zakonodavnoj vlasti, tr~ianoj privredi, privatnom vlasniatu; ~ivotnom standardu; pluralnom druatvu; regionanoj autonomiji te ljudskim i graanskim pravima; 3. ispitivanje interesa za poznavanje relevantnih elemenata kulture nekih nacionalnih, etni kih i konfesionanih skupina s kojima su ispitanici svakodnevno u veoj ili manjoj vezi i dodiru; 4. stereotipi kao skup pogreanih uvjerenja koja se odnose na pripadnike neke skupine ispitivani su, uz ostale nacionalno-etni ke, regionalne i spolne grupe. Primjenom etiriju pozitivnih i etiriju negativnih pojmova koji ozna avaju najva~nija obilje~ja nekog etnikuma, konstruirana je posebna skala stereotipa izvorno za potrebe ovog istra~iva kog upitnika; 5. socijalna distanca, koja je mjerena Bogardusovom skalom utvrivan je odnos prema nekim nacionalnim, etni kim i religioznim skupinama te posebno prema bihevioralno-marginalnim grupama kao kategorijama osoba ije ponaaanje odudara ili je u sukobu s opeprihvaenim normama druatvene veine (Katunari, 1988, u Previai, 1996: 860). U sklopu znanstveno-istra~iva kog projekta  Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima realiziran na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveuc iliata u Zagrebu u razdoblju od 2007. do 2011. godine iji je voditelj bio prof. dr. sc. Neven Hrvati, konstruiran je poseban instrument koji je obuhvaao tri temeljna dijela istra~ivanja:  interkulturalne dimenzije nacionalnog kurikuluma (obilje~ja nacionalne kulture prema Hofstedeovu modelu koji obuhvaa etiri dimenzije: hijerarhijska distanca; individualizam-kolektivizam; mu~evnost-~enstvenost; anksioznost), odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj (socijalna distanca i interkulturalni odnosi, kao i specific nosti odgoja i obrazovanja Roma) i interkulturalne kompetencije pedagoga (uc itelja). Za svaki od tih temeljnih dijelova istra~ivanja konstruirani su posebni upitnici, a neki, ve postojei, su djelomi no modificirani za potrebe ovoga istra~ivanja. Tako se za drugi dio istra~ivanja, koji je bio usmjeren na odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kao i na interkulturalne odnose i obrazovanje na  manjinskom - hrvatskom i srpskom jeziku u Hrvatskoj i Srbiji, te specific nosti odgoja i obrazovanja Roma u Hrvatskoj, koristila djelomi no modificirana Bogardusova skala socijalne distance kojom su mjereni stupnjevi bliskosti, odnosno udaljenosti prema trinaest nacionalnih i etnic kih skupina na uzorku od 1978 uc enika. Treci dio istra~ivanja obuhvatio je interkulturalne kompetencije pedagoga koje su ispitane posebno konstruiranim upitnikom (Hrvati, 2011: 7-17). Jedan od zanimljivih instrumenata kojeg treba spomenuti je i instrument iji je cilj bio ispitati imaju li studenti i u itelji koji rade u akolama pozitivne stavove prema razli itostima odnosno u kojoj mjeri obrazovanje utje e na njihove stavove prema razli itositma. Isto tako, jedan od ciljeva bio je utvrditi jesu li stavovi prema razli itosti povezani s izra~enoau nacionalnog identiteta. U tu svrhu konstruiran je poseban mjerni instrument koji je mjerio tri skupine varijabli: 1) sociodemografske; 2) stavovi prema razli itostima; i 3) mjera identiteta (nacionalni identitet) (Sabli, 2014). Upitnik sociodemografskih podataka obuhvaao je podatke o nacionalnoj pripadnosti, godinama sta~a (za u itelje), godini studija (za studente), kolegiji tijekom studija sadr~ajem vezani uz interkulturalni odgoj i obrazovanje (obje skupine) te iskustvo stru nog usavraavanja vezanog uz sadr~aje interkulturalnog odgoja i obrazovanje (za u itelje). Stavovi prema razli itostima mjereni su skalom Stavovi prema razli itositma (SPR) (Sabli, 2013)  koja se sastoji od 26 estica uz koje sudionik iskazuje svoj stupanj slaganja na skali od pet stupnjeva (1= izrazito se ne sla~em, 5= izrazito se sla~em). Ukupan rezultat fomira se kao zbroj odgovora na pojedinim esticama, pri emu vei rezutat ukazuje na vee prihvaanje, odnosno toleranciju na razli itost. S obzirom da se skala Stavovi prema razli itostima koristi u novom kontekstu, provedena je eksploratorna faktorska analiza. Faktorskom analizom s kosokutnom (oblimin) rotacijom, izlu eno je sedam faktora s karakterisit nim korijenom vei od jedan. Na temelju scree plot dijagrama i interpretabilnosti, izdvojena su tri faktora koja objaanjavaju 36% varijance. S obzirom na estice koje ih saturiraju nazvani su: 1) Tolerancija prema razli itosti (21.39%); 2) Suradnja i komunikacija s  druga ijima (7.9%) i 3) Multikulturalni odgoj i obrazovanje (6.76%). Korelacija meu podljestvicama skale Stavova prema razli itostima kree se od r =0.31, p < .001 izmeu subskala Suradnja i komunikacija s  druga ijima i Multikulturalni odgoj i obrazovanje do r = 0.49, p < .001 izmeu subskala Tolerancija na razli itost i Suradnja i komunikacija s  druga ijima . Pouzdanosti tipa unutarnje konzistencije (cronbach alfa) su zadovoljavajue i iznose  = 0.83 za cijeli upitnik,  = 0.72 za podljestvicu Tolerancija prema razli itostima,  = 0.75 za podljestvicu Suradnja i komunikacija s  druga ijima i  = 0.70 za podljestivcu Multikulturalni odgoj i obrazovanje. Primjeri estica za pojedine podljestvice glase:  Ne postoje bolje i loaije ljudske rase , za podljestvicu Tolerancija na razli itost,  Ne osjeam se ugodno u razgovoru s u enicima druga ije rase, nacionalnosti, vjere za podjestivcu Suradnja i komunikacija s  druga ijima te  Poznavanje u enikove ncionalnosti poboljaava komunikaciju izmeu u enika i nastavnika za podljestvicu Multikulturalni odgoj i obrazovanje. Nacionalni identitet mjeren je Skalom nacionalnog identiteta (NAIT) ( orkalo i Kamenov, 2003) koja se  sastoji od 27 estica uz koje sudionik iskazuje svoj stupanj slaganja od 1 (izrazito se ne za~em) do 5 (izrazito se sla~em). Pri tome, vei rezultat ukazuje na izra~eniji nacionalni identitet. Koeficijent unutarnje konzistencije (Cronbach alfa) u ovom istra~vanju iznosi  = 0.90, pri emu za studente iznosi  =0.91, dok je za u itelje neato ni~i i iznosi  = 0.87  (Sabli, 2014: 99-101). Za potrebe projektnog istra~ivanja  Obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju posebno su konstruirana i primijenjena dva upitnika, jedan za studente i jedan za srednjoakolske nastavnike, ije su autorice E. Piral, M. Benjak i M. Dikovi (2009). Anketni upitnik za studente osim utvrivanja najva~nijih demografskih varijabli, sastoji se od 10 pitanja postavljenih u obliku tvrdnji koja se odnose na: a) utvrivanje: poznavanja pojma, ciljeva i vrijednosti interkulturalizma (cronbach alfa =0.86); razine etnocentrizma i etnorelativizma (tj. interkulturalnu osjetljivost); realizacije interkulturalnih sadr~aja u sklopu pojedinih nastavnih kolegija na fakultetu/odjelu/odsjeku; b) ispitivanje stavova i mialjenja vezano uz: po~eljne kompetencije nastavnika za rad u kulturno pluralnim razredima ( = 0.92); doprinos interkulturalnog pou avanja razvoju odreenih kompetencija kod studenata ( = 0.92); sadr~aje kolegija na fakultetima u sklopu kojih se najuspjeanije mogu realizirati interkulturalni sadr~aji; po~eljne na ine provoenja interkulturalnih sadr~aja u akoli (obvezni, izborni predmeti, meupredmetni, izvannastavne aktivnosti) i razinu akolovanja (osnovnoakolska, srednjoakolska). Pojedine tvrdnje su postavljene u obliku Likertove skale od 5 stupnja, odnosno 4 stupnja. Pitanjima zatvorenog tipa (ukupno 5) ispitalo se jesu li studenti uli za pojam  interkulturalizam i ako jesu, gdje (u kojoj instituciji), jesu li o interkulturalizmu u ili na studiju (fakultetu), smatraju li potrebnim uvoenje sadr~aja o interkulturalizmu na visokoakolskim instiutucijama i na kojoj razini studija te u kojoj su mjeri/stupnju osobno zainteresirani za sadr~aje iz podru ja interkulturalizma. Samo je jedno pitanje bilo otvorenog tipa. Anketni upitnik za nastavnike, isto tako se sastojao od nekoliko dijelova.  Nakon pitanja koja su se odnosila na demografske karakteristike nastavnika, slijedi 11 tvrdnji kojima se ispituje: stupanj poznavanja pojma, ciljeva ( = 0.91) i vrijednosti interkulturalizma (  = 0.90) te stavovi i mialjenja vezano uz najpogodnije oblike stru nog usavraavanja nastavnika u podru ju interkulturalizma; po~eljne kompetencije nastavnika za rad u kulturno pluralnim razredima ( = 0.92); o interkulturalnom pou avanju i doprinosu razvoju odreenih kompetencija kod u enika ( = ,95); naj eae prepreke u provoenju interkulturalizma u akoli; nastavne predmete u srednjoj akoli u kojima bi se najuspjeanije mogli realizirati interkulturalni sadr~aji; po~eljne na ine provoenja interkulturalnih sadr~aja u akoli (obvezni, izborni predmeti, meupredmetni, izvannastavne aktivnosti) i razinu akolovanja (osnovnoakolska, srednjoakolska). Pojedine tvrdnje su postavljene u obliku Likertove skale od 5 stupnja odnosno 4 stupnja. Uz ove tvrdnje, nastavnicima su postavljena etiri (4) pitanja zatvorenog tipa kojima se ispitalo jesu li uli za pojam interkulturalizma i ako jesu, gdje (u kojoj instituciji), u kojoj mjeri obrauju sadr~aje interkulturalizma u nastavi te smatraju li potrebnim uvoenje sadr~aja o interkulturalizmu u obvezatni nastavni program. I u ovom je upitniku samo jedno pitanje bilo otvorenog tipa. Za potrebe ispitivanja anketni upitnici za nastavnike i studente prevedeni su i na talijanski jezik (Piral, Benjak, Dikovi i sur., u Piral i suradnici, 2016: 87-100). Na temelju prikazanih instrumenata mo~e se zaklju iti kako je veina interkulturalnih istra~ivanja u podru ju odgoja i obrazovanja, iako interkulturalizam ne mo~e biti samo predmet i interes prou avanja u ovom podru ja, ve i u drugim ljudskim djelatnostima, a jedno od njih je i turizam. Problem istra~ivanja znanstvenog rada prof. dr. sc. Stjepana Jagia pod naslovom  Turizam kao c imbenik interkulturalno-pedagoakih promjena u receptivnoj i emitivnoj turistic koj sredini Republike Hrvatske je bio empirijski istra~iti do kakvih interkulturalnih promjena u Hrvatskoj dolazi pod utjecajem turizama, odnosno istra~iti ga kao neformalnog imbenika interkulturalnog odgoja i obrazovanja. Turizam je zna ajan imbenik interkulturalnih promjena u receptivnoj i emitivnoj turisti koj sredini. U istra~ivanju se koristila analiza sadr~aja, skale procjena i univarijantne i multivarijantne statisti ke analize. Istra~ivanje se temeljilo na pretpostavci da su varijable turistic ke aktivnosti povezane sa stupnjem etnocentrizma ispitanika, odnosno stavom i mialjenjem o odreenom narodu ili narodnoj skupini. Primijenjen je  upitnik kojega c ine 34 pitanja sociodemografskih varijabla i 16 tvrdnja kao elemenata etnocentric nosti. Skala je definirana na temelju poimanja etnocentrizma koji podrazumijeva opcu tendenciju da se vrlo pozitivno procjenjuje vlastita kultura, a da se ljudi ostalih kultura podcjenjuju. Za ispitivanje glediata i mialjenja ispitanika koriatene su airoko shvacene tvrdnje koje se mogu smatrati elementima etnocentric nosti, odnosno kao latentnu stereotipnost. Svrstane su u c etiri skupine: 1) tvrdnje druatvenosti pod kojima se podrazumijeva neposredno formalno i neformalno komuniciranje i dru~enje ljudi, 2) moralno-etic ke tvrdnje, 3) tvrdnje o kognitivnim karakteristikama vlastite nacije (znanje, sposobnosti, talent), 4) tvrdnje o prirodnim i kulturnim vrednotama Hrvatske. Skala sadr~ava tvrdnje, koje su pozitivnije vrednovale Hrvate i hrvatski nac in ~ivota. Ispitanik se s tvrdnjama mogao manje ili viae slo~iti, ili ih je mogao manje ili viae otkloniti (raspon skale bio je od 5 =  potpuno slaganje , do 1 =  potpuno neslaganje ). Rezultati ispitanika (446) su analizirani preko tri skupine: turistic ki djelatnici (TD), lokalno receptivno stanovniatvo (neturistic ki djelatnici) (LRS) i stanovnici neturistic kog podruc ja (prete~ito sjeverni i sredianji dio RH) (SNTP), ali i prema: broju posjeta i duljine boravka stranim zemljama. Analiza varijance pokazuje da se ove skupine ispitanika statistic ki znac ajno razlikuju glede stupnja etnocentric nosti (F = 5.57; p = 0.004). Provjerena je i pouzdanost unutarnje konzistentnosti upitnika koja se pokazala relativno visokom i iznosila je = 0.896. Rezultati pokazuju da najviai stupanj etnocentric nosti imaju oni koji su zaposleni u turistic koj djelatnosti (TD), zatim lokalno receptivno stanovniatvo (LRS) a najmanje stanovnici neturistic kog podruc ja (SNTP). Analiza ukupnog rezultata stupnja etnocentric nosti upucuje na zakljuc ak da je turizam znac ajan c imbenik za formiranje stupnja etnocentric nosti ispitanika. Stupanj etnocentric nosti turistic kih djelatnika i lokalnoga receptivnog stanovniatva je viai od stanovnika neturistic kog podruc ja, ali se smanjuje u ovisnosti od duljine boravka ispitanika u stranim zemljama. Rezultati ovoga istra~ivanja pokazuju da turizam s aspekta meukulturnih odnosa djeluje na receptivnu i emitivnu sredinu. Empirijska analiza pokazuje da je turizam prvorazredni interkulturalni fenomen koji sna~no promovira i stvara interkulturalni duh (Jagi, 2006: 77-79). Na kraju mo~e se rei kako je u Hrvatskoj vrlo malo empirijskih istra~ivanja o odgojno-obrazovnim funkcijama turizma, a o njima postoje razli ita mialjenja koja nisu joa uvijek sustavno empirijski provjerena. Zaklju ak injenica je da razvoj i procjena interkulturalne kompetencije postaje temeljno pitanje naaeg vremena s obzirom na sve veu mobilnost, meusobnu povezanost i razmjenu ljudi te multikulturalnost druatava. Postoje mnogobrojni inozemni i domai teorijski radovi i istra~ivanja u podru ju interkulturalne kompetencije. Zajedni ka propitivanja u svim ovim radovima mogla bi se sa~eti u tri odnosno etiri temeljna pitanja: `to je interkulturalna kompetencija? Koje su temeljne dimenzije (elementi) interkulturalne kompetencije? Kako mo~emo mjeriti interkulturalnu kompetenciju? Je li uope mogua procjena interkulturalne kompetencije? Stoga, cilj ovoga rada nije samo prikazati najzna ajnije, odnosno naj eae primijenjene i dostupne inozemne i domae instrumente procjene interkulturalne kompetencije, ve i probleme koji se javljaju tijekom njihove konstrukcije. Tako, jedan od problema ogleda se u tome ato je cilj veini instrumenata utvrditi znanja, stavove, sposobnosti i vjeatine u datom trenutku, dok se s druge strane interkulturalna kompetencija definira kao proces koji se dogaa tijekom itavog ~ivota, a ne samo u jednom, odreenom, datom trenutku. Nadalje, bitno je znati koje dimenzije interkulturalne kompetencije trebamo procijeniti kod osobe ili skupine ljudi, ovisno o va~nosti za odreeni kontekst, situaciju u kojoj je ili u kojoj e se pojedinac nai. No, ono ato je posebno va~no je utvrditi jasne, realne i mjerljive ishode koji e odrediti prioritete procjene interkulturalne kompetencije, jer ishodi odreuju metode i sredstva procjene koji e se primijeniti u istra~ivanju. Jedno od temeljnih pitanja meu istra~iva ima je kako mjeriti interkulturalnu kompetenciju tj. kojim istra~iva kim metodama. Veina postojeih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije temelji se na kvantitativnim istra~iva kim metodama, meu kojima su najzastupljeniji upitnici, koji, samostalno upotrijebljeni, nisu dovoljni za mjerenje interkulturalne kompetencije. Bilo bi po~eljno u procjeni interkulturalne kompetencije primijeniti kvalitativne metode, uklju ujui intervjue, promatranje, studij slu aja, te standardizirane instrumente interkulturalne kompetencije. Dakle, kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda bio bi najboji na in utvrivanja interkulturalne kompetencije pojedinca ili skupine. U radu se prikazuju i analiziraju najzna ajniji, ali prije svega naj eae primijenjeni inozemni i domai instrumenti procjene interkulturalne kompetencije koji, svaki od njih naglaaava samo odreenu dimenziju interkulturalne kompetencije ili kombinaciju viae njih. Iako se smatra da su naj eae klju ne dimenzije interkulturalne kompetencije kognitivna, afektivna, ponaaajna, komunikacijska i eti ko-vrijednosna, mogu se izdvojiti joa tri bitne dimenzije i to: interkulturalno razumijevanje, interkulturalna osjetljivost i kulturna inteligencija. Svaka od tih dimenzija ima svoje specifi ne elemente interkulturalne kompetencije (kriti ko razmialjanje, emocionalna otpornost, organizacijske sposobnosti, timsko voenje, osobna autonomija, perceptivna oatrina/sposobnost, stilovi rjeaavanja sukoba, sposobnost razvoja druatvenih odnosa i druge) koji se javljaju zasebno ili kao sklop razli itih kombinacija u pojedinim instrumentima procjene. Dakle, veina instrumenata/upitnika procjene uzimaju u obzir viae dimenzija i njihovih pripadajuih elemenata interkulturalne kompetencije, dok su samo neki usredoto eni na pojedine dimenzije i njihove elemente (npr. Upitnik interkulturalne osjetljivosti, Upitnik kulturnog aoka, Upitnik kros-kulturalne prilagodbe, i ostali). Svaka od navedenih dimenzija ne djeluje zasebno ve se meusobno nadopunjuju i zavisne su jedna o drugoj, stoga ih ne mo~emo zasebno promatrati ve u meusobnoj zavisnosti i interakciji. Ono ato je specifi no za domae instrumente procjene interkulturalne kompetencije je da oni nisu toliko prepoznatljivi, kao navedeni inozemni instrumenti, jer je njihova konstrukcija isklju ivo rad pojedinaca u sklopu istra~iva kih projekata i znanstveno-istra~iva kih radova. Isto tako neki od moguih razloga zaato domai instrumenti nisu toliko prepoznatljivi ne samo kod nas ve i izvan naaih granica (u regiji i aire), mo~e biti u nedovoljnoj suradnji i povezanosti meu istra~iva ima u podru ju interkulturalizma, zatim u jeziku, odnosno u problemu prevoenja istih na engleski ili neki drugi svjetski jezik prilikom ega treba uzeti u obzir ne samo kulturne specifi nosti zemlje (kraja) u kojem e se ispitivanje provesti ve treba voditi ra una i o ispitanicima na kojima e se primijeniti instrumenti procjene interkulturalne kompetencije. Dakle, jezik instrumenta procjene interkulturalne kompetencije treba biti jasan, korektan, nedvosmisleni, jednostavan, jednom rje ju treba biti razumljiv tj. prilagoen jezi nom i govornom podru ju u kojem se provodi. Posebno treba obratiti pa~nju kod prijevoda instrumenata, koji trebaju biti pisani u duhu jezika zemlje u kojoj se primjenjuju, vodei ra una o terminoloakoj i pojmovnoj razli itosti i dvosmislenosti meu kulturama. Stoga, jedan od naj eaih uzroka, vjerojatno, treba tra~iti i u financijama. Na temelju prikazanih postojeih instrumenata procjene interkulturalne kompetencije u Hrvatskoj mo~e se zaklju iti kako je veina interkulturalnih istra~ivanja u podru ju odgoja i obrazovanja, a manje u nekim drugim podru jima kao ato su gospodarstvo (turizam), menad~ment, nevladine udruge, i dr. Meutim, osim provedene procjene interkulturalne kompetencije meu pojedincima ili skupine ljudi, ono ato se namee kao neminovno pitanje: ato s dobivenim rezultatima? Gdje i kako ih dalje primijeniti? emu slu~e? Kako ih objasniti ispitanicima? Rezultati provedenih ispitivanja ne bi smjeli ostati samo na papiru ve bi njih prvenstveno trebalo u initi dostupnima i objasniti prije svega ispitanicima, zatim svima onima kojima je interkulturalna kompetencija va~na u svakodnevnom ~ivotu, zbog posla, studiranja, putovanja. Naravno, ti podaci trebali bi svakako poslu~iti istra~iva ima za dalja teorijska i empirijska istra~ivanja u cilju poboljaanja postojeih instrumenata i tako ih u initi joa kvalitetnijima. LITERATURA Abe, H., Wiseman, R. (1983). A cross-cultural confirmation of the dimensions of intercultural effectiveness. International Journal of Intercultural Relations, 7, 53-67. Ang, S., Dyne, L. V. (2008), The Handbook of Cultural Intelligence: Theory, measurement and applications, Armonk, New York: M.E. Sharpe. Ang, S., Dyne, L. V., Koh, C., Ng, K.Y. (2004), The Measurement of Cultural Intelligence. Paper presented at the 2004 Academy of Management Meetings Symposium on Cultural Intelligenec in the 21 st Century, New Orleans, LA: In: Rose Che R., Ramalu Sri, S., Uli J., Kumar N. (2010), Expatriate Performance in International Assignments: The Role of Cultural Intelligence as Dynamic Intercultural Competency, International Journal of Business and Management, 5 (8), 26-85. Arasaratnam, L. A. (2009). The development of a new instrument of intercultural communication competence. Journal of Intercultural Communication, 20, 2-21. Arasaratnam, L.A., M.L. Doerfel. (2005). Intercultural communication competence: Identifying key components from multicultural perspectives. International Journal of Intercultural Relations 29 (2), 137 63. Bennett, M.J. (1993). Towards ethnorelativism: A developmental model of intercultural sensitivity. In: M.R. Paige (ed.). Education for the intercultural experience, Yarmouth: Intercultural Press, 21 71. Bennett, M. J., Hammer, M. R. (1998). The intercultural development inventory (IDI) manual. Portland, OR: The Intercultural Communication Institut Berardo, K. (2005). Intercultural Competence: A synthesis and discussion of current research and theories. University of Luton. Pribavljeno: 1. 10. 2013.  HYPERLINK "http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardo" http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardo. Berry, J. W. (1997). Immigration, acculturation and adaptation. Applied Psychology: A International Review, 46, 5-34. Bhawuk, D. P. S., Brislin, R. (1992). The measurement of intercultural sensitivity using the concepts of individualism and collectivism. International Journal of Intercultural Relations, 16, 413-436. Bhawuk, D. P. S., Sakuda, K. H. (2009). Intercultural sensitivity for global managers. In M. A. Moodian (ed.), Contemporary Leadership and Intercultural Competence: Exploring Cross-Cultural Dynamics within Organizations. Thousand Oaks, CA: Sage, 255-267 Brinkmann, U. (2011). Connecting intercultural learning with personal development: Insights from the Intercultural Readiness Check. Pribavljeno: 5. 01. 2014.  HYPERLINK "http://www.wu.ac.at/iaccm/files/iaccm09/pa/brinkmann.pdf" http://www.wu.ac.at/iaccm/files/iaccm09/pa/brinkmann.pdf Bucher, R. D. (2008) Building Cultural Intelligence (CQ):Nine Megaskills. Columbus, OH: Pearson Prentice Hall. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.pearonhighered.com/educator/academ" http://www.pearonhighered.com/educator/academ Byram, M. (1997). Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence. Sydney: Multilingual Matters. Byram, M. (2003) The concept of intercultural competence. Interview at the Symposium on Intercultural Competence and Education for Citizenship. University of Durham, UK.  HYPERLINK "http://elt.britcoun.org.pl/forum/byrint.htm" http://elt.britcoun.org.pl/forum/byrint.htm [2005, 17 October]. U: K. Berardo (2005). Intercultural Competence: A synthesis and discussion of current research and theories. Luton: University Of Luton, Division for Language and Communication Luton Business School. Cegala, D. J. (1981). Interaction involvement: A cognitive dimension of comunicative competence. Comunication Education, 30, 109-121. In: A.V. Matveev, M. Yamazaki Merz. Intercultural Competence Assessment: What Are Its Key Dimensions Across Assessment Tools? Pribavljeno: 5.09. 2106. sa:  HYPERLINK "http://www.iaccp.org/sites/default/files/stellenbosch_pdf/Matveev.pdf" http://www.iaccp.org/sites/default/files/stellenbosch_pdf/Matveev.pdf Chen, G. M., Starosta, W. J. (1996). Intercultural communication competence: A synthesis. U: K. Deardorff (2006). The Identification and Assessment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States, Journal of Studies in International Education 10, 3, 241-266. Pribavljeno: 20.11.2016. sa:  HYPERLINK "http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002" http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002 Chen, G. M., Starosta, W. J. (1998). Foundations of intercultural communication. Boston, MA: Allyn and Bacon. Chen, G. M., Starosta, W.J. (2000). The development and validation of the intercultural sensitivity scale. Paper presented at the Annual Meeting of the National Communication Association, Seattle, WA. In: L. B. Perry, L. Southwell (2011). Developing intercultural understanding and skills: models and approaches, Intercultural Education, 22 (6), 453-466. Pribavljeno: 1. 10. 2016. sa:  HYPERLINK "http://dx.doi.org/10.1080/14675986.2011.644948" http://dx.doi.org/10.1080/14675986.2011.644948 Child Welfare League. (1993). Cultural competence self- assessment instrument. Washington, D.C.: Child Welfare League of America. Chiu, C. Y., Lonner, W. J., Matsumoto, D., Ward, C. (2013). Cross-cultural competence theory, research, and application. Journal of Cross-Cultural Psychology, 44, 843-848. Cui, G., Awa, N. E. (1992). Measuring intercultural effectiveness: An integrative approach. International Journal of Intercultural Relations, 16, 311-328. orkalo, D., Kamenov, }. (2003). National identity and social distance: Does ingroup loyalty lead to outgroup hostility? Review of Psychology, 10 (2) 8, 5-94. D Andrea, M., Daniels, J., Heck, R. (1991). Evaluating the impact of multicultural counselor training. Journal of Counseling and Development, 70 (1), 143-150. Davis, S. L., Finney, S. J. (2006). A factor analytic study of the cross-cultural adaptability inventory. Educational and Psychological Measurement, 66, 318-330. Deardorff, D. K. (2004) In Search of Intercultural Competence. International Educator, Spring, 13-15. Deardorff, D.K. (2006b). Identification and assessment of intercultural competence as a student outcome of internationalization. Journal of Studies in International Education, 10 (3), 241 266. Deardorff, D. K. (2006). Theory reflections: Intercultural competence framework/model. Pribavljeno: 7. 01. 2014.  HYPERLINK "http://www.nafsa.org" http://www.nafsa.org Drandi, D. (2013). Interkuturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka interkulturalne osjetljivosti u enika. Neobjavljena doktorska disertacija obranjena 2013. godine na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju). Earley, P. C., Ang, S. (2003). Cultural intelligence: Individual interactions across cultures. Stanford: Stanford University Press. Earley, P. C., Mosakowski, E. (2004), Cultutral Intelligence. Harvard Business Review, 82, 139-153. Eni S.p.A. (2011). Comprehensive program for developing intercultural competence in Kazakhstan  KPO as a Role Model. Pribavljeno: 6. 01. 2014. sa:  HYPERLINK "http://www.eni.com/en_IT/sustainability/pages/kpo-model.shtml" http://www.eni.com/en_IT/sustainability/pages/kpo-model.shtml. Earley, P. C., Peterson, R. S. (2004). The elusive cultural chameleon: Cultural intelligence as a new approach to intercultural training for the global manager. Academy of Management Learning and Education, 3, 100-115. Fantini, A. E. (2006). Exploring and assessing intercultural competence. Pribavljeno: 15. 10. 2013, sa:  HYPERLINK "http://www.sit.edu/publications/docs/feil_research_report.pdf" http://www.sit.edu/publications/docs/feil_research_report.pdf Fuchsberg, G. (1994). As costs of overseas assignments climb, firms select expatriates more carefully. U: J. Jordan, S. Cartwright (1998). Selecting expatriate managers: key traits and competencies. Leadership and Organization Development Journal, 19 (2), 89 96. Gardner, H. (1983), Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences. New York: Basic Books. U: R. Che Rose, S. Sri Ramalu, J. Uli, N. Kumar (2010), Expatriate Performance in International Assignments: The Role of Cultural Intelligence as Dynamic Intercultural Competency, International Journal of Business and Management, 5 (8), 76-85. Goldstein, D. L., Smith, D. H. (1999). The analysis of the effects of experiential training on sojourners cross-cultural adaptability. International Journal of Intercultural Relations, 23, 157-173. Greenholtz, J.F. (2005). Does intercultural sensitivity cross cultures? Validity issues in porting instruments across languages and cultures. International Journal of Intercultural Relations, 29 (1), 73 89. Gudykunst, W. B. (1995). Anxiety/uncertainty management (AUM) theory. In R. L. Wiseman (ed.), Intercultural Communication Theory. Thousand Oaks, CA: Sage Publications, 8-85. Hammer, M.R., Bennett, M.J., Wiseman R. (2003). Measuring intercultural sensitivity: The intercultural development inventory. International Journal of Intercultural Relations 27 (4), 421 423. Heyward, M. (2002). From international to intercultural. Journal of Research in International Education 1 (1), 9 32. Hill, I. (2006). Student types, school types and their combined influence on the development of intercultural understanding. Journal of Research in International Education 5 (1), 5 33. Hrvati, N. (2011). Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima. Pedagogijska istra~ivanja 1 (8), 7-17. Ingulsrud, J.E., Kai, K., Kadowaki, S., Kurobane, S., Shiobara, M. (2002). The assessment of cross-cultural experience: Measuring awareness through critical text analysis. International Journal of Intercultural Relations 26, 5, 473 491. Intercultural Competence Assessment Project (INCA). (n.d.). Intercultural competence assessment. U: C. Sinicrope, J. Norris, Y. Watanabe, Y. (2007). Understanding and Assessing Intercultural Competence: A Summary Of Theory, Research, and Practice (Technical Report For The Foreign Language Program Evaluation Project). Second Language Studies, 26 (1), 1-58. Jacobson, W., D., Sleicher, Burke, M. (1999). Portfolio assessment of intercultural competence. International Journal of Intercultural Relations 23 (3), 467 492. Jagi, S. (2006). Interkulturano-pedagoaki imbenici turizma. Pedagogijska istra~ivanja 3 (1), 73-86. Katunari, V. (1988). Dioba druatva. U: V. Previai (1996). Sociodemografske karakteristike srednjoakolaca i socijalna distanca prema nacionalnim i religijskim skupinama. Druatvena istra~ivanja, 25-26, 860. Kealey, D. J. (2003). The intercultural living and working inventory: History and research. U: K. Deardorff (2006), The Identification and Assessment of Intercultural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States, Journal of Studies in International Education 10, (3) 241-266. Pribavljeno: 20.11.2016. sa:  HYPERLINK "http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002" http://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002 Kelly, C., Meyers, J. (2011). Cross-cultural adaptability inventory. Pribavljeno 15.11.2016. sa:  HYPERLINK "http://ccaiassess.com/CCAI_Tools" http://ccaiassess.com/CCAI_Tools. html. Kim, Y. Y. (2001). Becoming Intercultural: An integrative theory of communication and cross-cultural adaptation. Thousand Oaks, CA: Sage. Klemp, G. O., Jr. (1979). Identifying, measuring and integrating competence. In: P. S. Pottinger, J. Goldsmith (eds.), Defining and measuring competence. San Francisco: Jossey-Bass, 42-52. Koester, J., Olebe, M. (1988). The behavioral assessment scale for intercultural communication effectiveness. International Journal of Intercultural Relations, 12, 233-246. Lustig, M.W., Koester, J. (2006). Intercultural competence: Interpersonal communication across cultures. 5.izd., Boston, MA: Pearson. Mason, J. L. (1993). Cultural competence self-assessment questionnaire. Portland, Oregon: Portland State University, Multi-cultural Initiative Project. Matsumoto, D., LeRoux, J. A., Ratzlaff, C., Tatani, H., Uchida, H., Kim, C., Araki, S. (2001). Development and validation of a measure of intercultural adjustment potential in Japanese sojourners: The Intercultural Adjustment Potential Scale (ICAPS). International Journal of Intercultural Relations, 25, 483-510. Matsumoto, D., Hwang, H. C. (2013). Assessing cross-cultural competence: A review of available tests. Journal of Cross-Cultural Psychology, 44, 849-873. Matveev, A. V. (2002). The perception of intercultural communication competence by American and Russian managers with experience on multicultural teams, Dissertation., Ohio University. Ann Arbor, MI: UMI Dissertation Services. U: A.V. Matveev, M.Y. Merz: Intercultural Competence Assessment: What Are Its Key Dimensions Across assessment Tools? Pribavljeno, 12. 11. 2016. sa:  HYPERLINK "https://pdfs.semanticscholar.org/6d5c/6b43d6f3db24683220507c67bd18e107dacd.pdf" https://pdfs.semanticscholar.org/6d5c/6b43d6f3db24683220507c67bd18e107dacd.pdf Matveev, A.V., Nelson, P.E. (2004). Cross cultural communication competence and multicultural team performance: Perceptions of American and Russian managers. International Journal of Cross Cultural Management 4 (2), 253 70. Ma~eikiene, N., Virgailaite-Mec kauskaite, E. (2007). The experience of measurement and assessment of intercultural competence in education. Social Sciences, 58, 70-82. McClellan, S., Cogdal, P., Lease, S., Londono-McConnell, A. (1996). Development of the Multicultural Assessment of Campus Programming Questionnaire (MAC-P). Measurement and Evaluation in Counseling and Development, 2 (2), 86 99. McCroskey, J.C. (1982). Communication competence and performance: A research and pedagogical perspective. Communication Education, 31, 1-8. Nguyen, N. T., Biderman, M. D., McNary, L. D. (2010). A validation study of the Cross-Cultural Adaptability Inventory. International Journal of Training and Development, 14, 112-129. Olson, C. L., Kroeger, K. R. (2001). Global competency and intercultural sensitivity. Journal of Studies in International Education, 5 (2), 116-137. Paige, M. R., Jacobs-Cassuto, M., Yershova, Y. A., DeJaeghere, J. (2003). Assessing intercultural sensitivity: An empirical analysis of the Hammer and Bennett Intercultural Development Inventory. International Journal of Intercultural Relations, 27, 467-486. Perry, L. B., Southwel, L. (2011). Developing intercultural understanding and skills: models and approaches, Intercultural Education, 22 (6), 453 466. Pike, L.W., and Barrows, T.S. (1976). Other nations, other peoples: A survey of student interests and knowledge, attitudes, and perceptions (final report). Washington D.C.: Educational Testing Services. U: K.Berardo (2005). Intercultural Competence: A synthesis and discussion of current research and theories. Luton: University Of Luton, Division for Language and Communication Luton Business School. Piral, E. (2007). Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoake kompetencije. U: V. Previai, N. N. `oljan, N. Hrvati (ur.). Pedagogija  prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 275-292. Piral, E. (2013). Interkulturalna kompetencija i/ili kulturna inteligencija? U: N. Hrvati, A. Klapan: Pedagogija i kultura, svezak 1., Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, 335-345. Piral, E. (2014). (Re)definicija pojma kompetencije i interkulturane kompetencije, U: N. Hrvati (ur.) Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti. Zagreb-Virovitica: Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu i Visoka akola za menad~ment u turizmu i informatici u Virovitici, 47-68. Piral, E., Benjak, M., Dikovi, M., Matoaevi, A., Jela a M. (2016). Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju: rezultati istra~ivanja. U: E. Piral i suradnici: Vodi  za interkulturalno u enje. Zagreb: Ljevak, 87-100. Ponterotto, J.G., Baluch, S., Greig, T., and Rivera, L. (1998). Teacher multicultural attitude survey. Educational and Psychology Measurement, 58 (6), 1002-106. Previai, V. (1996). Sociodemografske karakteristike srednjoakolaca i socijalna distanca prema nacionalnim i religijskim skupinama. Druatvena istra~ivanja 25-26, 861-863. Pusch, M.D. (2004). Intercultural training in historical perspective. In: D. Landis, J.M. Bennett, M.J. Bennett (eds.) Handbook of intercultural training, 3.izd. Thousand Oaks, CA: Sage, 13 36. Reddin, W. J. (1994). Using tests to improve training: The complete gide to selecting, developing and using training instruments. Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall. Ruben, B.D. (1976). Assessing communication competence for intercultural communication adaptation. Group and Organization Studies, 1 (3), 334- 354. Ruben, B. D. (1989). The study of cross-cultural competence: Traditions and contemporary issues. International Journal of Intercultural Relations, 13, 229-240 Rudmin, F. (2009). Constructs, measurements and models of acculturation and acculturative stress. International Journalof Intercultural Relations, 33, 106-123. Sabli, M. (2014). Izazovi interkulturalizma u obrazovanju u itelja. U: N. Hrvati (ur.), Interkulturalno obrazovanje i europske vrijednosti, znanstvena monografija. Zagreb-Virovitica: Odsjek za pedagogiju - Filozofski fakultet u Zagrebu i Visoka akola za menad~ment u turizmu i informatici u Virovitici, 94 - 107. Savicki, V., Downing-Burnette, R., Heller, L., Binder, F., Suntinger, W. (2004). Contrasts, changes, and correlates in actual and potential intercultural adjustment. International Journal of Intercultural Relations, 28, 311-329. Schwarzer, R. (1993). Measurement of perceived self- efficacy. Psychometric scales for crosscultural research. Freie Universitt, Berlin, Germany. Sodowsky, G. R., Taffe, R.C., Gutkin, T.B. (1991). Development and applications of the multicultural counseling inventory. Paper presented at the 99th convention of the American Psychological Association, San Francisco, California. U: K. Berardo (2005). Intercultural Competence: A synthesis and discussion of current research and theories. Masters program in Intercultural Communication. Pribavljeno: 01. 04. 2016. sa:  HYPERLINK "http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardo" http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardo Straffon, D.A. (2003). Assessing the intercultural sensitivity of high school students attending an international school. International Journal of Intercultural Relations 27 (4), 487 501. Spitzberg, B. H. (1983). Communication competence as knowledge, skill and impression. Communication Education, 32, 323-329. Spitzberg, B. H. (2000). A model of intercultural communication competence. U: L. Samovar, R. Porter (Eds), Intercultural Communication: A Reader. Belmont. CA: Wadsworth Publishing, 357-387. Thomas, D.C., Elron, E., Stahl, G., Ekelund, B.Z., i ostali (2008). Cultural Intelligence: Domain and Assessment. International Journal of Cross-Cultural Management, 8 (2), 123-143. THT Consulting. (2012). ICAD  Intercultural competence assessment and development. Pribavljeno 6. 01. 2014. sa:  HYPERLINK "http://www.thtconsulting.com/website/OurTools/ICADreview.asp" http://www.thtconsulting.com/website/OurTools/ICADreview.asp. Trompenaars, F., Woolliams, P. (2009). Getting the measure of intercultural leadership. In M. A. Moodian (ed.). Contemporary Leadership and Intercultural Competence: Exploring Cross-Cultural Dynamics within Organizations. Thousand Oaks, CA: Sage, 161-174. Van der Zee, K. I., Brinkmann, U. (2004). Construct validity evidence for the intercultural readiness check against the multicultural personality questionnaire. International Journal of Selection and Assessment, 12, 285-290. Van der Zee, K. I., Van Oudenhoven, J. P. (2000). The multicultural personality questionnaire: A multidimensional instrument of multicultural effectiveness. European Journal of Personality, 14, 291-309. Van der Zee, K. I., Van Oudenhoven, J. P. (2001). The multicultural personality questionnaire: The reliability and validity of self- and other ratings of multicultural effectiveness. Journal of Research in Personality, 35, 278-288. Van Oudenhoven, J. P., Van der Zee, K. I., (2002). Predicting multicultural effectiveness of international students: The Multicultural Personality Questionnaire. International Journal of Intercultural Relations, 26, 679-694. Winkelman, M. (1994). Cultural shock and adaptation. Journal of Counseling and Development, 73, 121-126. Wiseman, R. L. (2002). Intercultural communication competence. In: W. B. Gudykunst, B. Mody (eds.). Handbook of International and Intercultural Communication, 2 nd. Thousand Oaks, CA: Sage, 207-224.  Prvotno, interkulturalna osjetljivost opisivala se kao  aktivna i motivirajua ~elja osobe da razumije, cijeni i prihvati razlike meu kulturama" (Chen i Starosta 1996: 231).  Tako, npr. Intercultural Development Inventory (IDI) mo~e se nabaviti preko Instituta interkulturalne komunikacije u Portlandu (Oregon, SAD) koji je preveden na viae od 12 jezika. Cijena pojedinog instrumenta je 10 dolara, uporaba upitnika 65 dolara, 250 dolara treba izdvojiti za software te joa dodatnih 1200 do 1500 dolara za trodnevni seminar. Iako je cijena instrumenata IDI i CCAI za individualnu uporabu skoro podjednaka (od 9 do 10 dolara po instrumentu) primjena IDI instrumenta zahtjeva pohaanje seminara i troaak uporabe instrumenta.  Opis Skale interkulturalne osjetljivosti preuzet je iz neobjavljene doktorske disertacije dr.sc. Dijane Drandi obranjene 2013. godine pod naslovom  Interkuturalna osjetljivost nastavnika kao pretpostavka interkulturalne osjetljivosti u enika .  Interkulturalizam nije samo pedagoaki problem vec je on vrlo interdisciplinaran fenomen kojega treba sagledati i prou avati s psiholoakog, socioloakog, antropoloakog, jezi nog (komunikacijskog) aspekta, ali i s aspekta ljudskih prava i demokracije.  Navedeni upitnici konstruirani su krajem 2009. godine, a primijenjeni su tijekom 2010. godine.  Instrument je konstruirao i prvi put primijenio prof.dr.sc. S. Jagi u sklopu doktorske disertacije Interkulturalno-pedagoake promjene pod utjecajem turizma u slobodnom vremenu obranjene 2002. godine na Filozofskom fakultetu Sveu iliata u Zagrebu.  PAGE 32  PAGE 1 DyK yK http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardoDyK yK rhttp://www.wu.ac.at/iaccm/files/iaccm09/pa/brinkmann.pdfDyK yK \http://www.pearonhighered.com/educator/academDyK yK Xhttp://elt.britcoun.org.pl/forum/byrint.htmDyK yK http://www.iaccp.org/sites/default/files/stellenbosch_pdf/Matveev.pdfDyK yK zhttp://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002DyK yK ^http://dx.doi.org/10.1080/14675986.2011.644948DyK yK *http://www.nafsa.orgDyK yK |http://www.eni.com/en_IT/sustainability/pages/kpo-model.shtmlDyK yK |http://www.sit.edu/publications/docs/feil_research_report.pdfDyK yK zhttp://journals.sagepub.com/doi/abs/10.1177/1028315306287002DyK yK Bhttp://ccaiassess.com/CCAI_ToolsDyK yK https://pdfs.semanticscholar.org/6d5c/6b43d6f3db24683220507c67bd18e107dacd.pdfDyK yK http://www.readbag.com/diversophy-ic-comp-linkeddocuments-iccompetence-berardoDyK yK zhttp://www.thtconsulting.com/website/OurTools/ICADreview.asp/NormalE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM e568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH tH _HH*>*KHEHaJfHq DADDefault Paragraph Fontdid Table Normal.a44l44l (k(No ListHeader & Footer AM$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM %Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq Body AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq  Free Form A AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq " Free Form B AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq 2 Free Form FE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq BFootnote Text AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq R Free Form B BE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq bFootnote Text BE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq r Free Form CE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form DE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq Footnote Text B AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq List ParagraphE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJ PJQJ @phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form EE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form BE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form B CE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form IE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form GE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq Free Form H A AE $$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq Footnote Text CE!$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq "Footnote Text C AE"$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq 2 Free Form KE#$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq B Free Form AE$$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq R Free Form B DE%$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq b Free Form C AE&$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq r Free Form HE'$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form D AE($$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq  Free Form JE)$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form E AE*$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Free Form F AE+$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  Body Text 21E,$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJ PJQJ @phsH mH H*>*KHEHfHq Free Form A A AE-$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@ph) 0 00#n$nR|. A!n"nXRT߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH ~X߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHXZtvxө|pdXL,?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHCJOJPJQJph CJOJPJQJph CJOJPJQJph CJOJPJQJph CJOJPJQJph CJOJPJQJCJOJPJQJph CJOJPJQJph S8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*>*KHEHfHq CJOJPJQJph ?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH xz߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHj!###߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH#$&r))+2-.߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH.///j033F<߿_6?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHP8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHF<=>$>8>|>>>߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH>>H???@y{{{t|||ťkK138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH||}}Z`ťqW738:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH@BVťqQ738:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH&:ȚūkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEHȚF߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHFZڥܥxz@ūqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH@Dţ^>$38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHH8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHZ\,HNj&ťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH&x|NFūqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHFtv*ťkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH*.N:F`ūqW738:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH`z &,ťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH,H@ťqW7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH\߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH&V߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHH$߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB:߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH:߿eK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH ūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHJ.HūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHH>ln˱wW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH2hūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHhlzbhrūqQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHrrhťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH TZbūkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHbf>j߿kK138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH&X|@DtťkQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHt^߿_E%?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH nťeE%?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH xťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHx>@DūfF&?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHH8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH ťkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH    H"J"r"׷wN.?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHP8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHP8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHfHq r"x%z%%%''߶vV-P8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHP8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH''l)n)))))߿bH(?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHD8:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH))))****R*h*ūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHh*n******,,ūqQ738:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH,,6-x-----ťeE%?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH-4N4T4j4n4466ūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH6668&889:999ūqW7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH9999:::F;߿eK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHF;;x<|<<@@8A~AūqW7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH~AAAAAA6CFC޾~^D$?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @phsHmHH*KHEHB58:;<7S*CJOJ PJQJ @phsHmHH*KHEHFCRCvCCCCCCCūqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHCVE|EFFGGZJ\JūqQ738:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH\JKKKLNRNTN~R˱}]=#38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH~RRS\SSSTfTTťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHTT.UnUUVVV2WťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH2WvWW Xe@eūqQ1?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH@eBePeegh h8hhťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHhh*ibimmm8n>nūqW738:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH>nPn op&pjppppūqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHpsssvvvv:}˫qQ138:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH:}<}N}N02߿kN,B8:;<j7US*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH2@BD"⼟_<?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHE8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhJ8:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhfHq 98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh"B@.ūkQ138:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH֣"$&|ťqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH^>HūqQ738:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHz̷f߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHRxx߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH&@JPZ:B߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHBxz߿_<98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHwh?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHfhܿ\?B8:;<j7US*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhhl⿜yV9E8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhdf(Ũb?"98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhvz`dȫtW:98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHP04ܿnQ798:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhE8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHwh~ūqT798:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhbd@ŨqQ798:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwh98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhNPHJäjJ038:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH<8:;<j7US*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHD8:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHfHq J*8.0D˫wW5B58:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHDbdpr`߽{[A!?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHB58:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHB58:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHd:ťqW738:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHrťkQ138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHz~v#8$R$%h0ťkQ738:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHh011233R8T8V8ȮtZ@&38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH98:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHwhV8X8Z8\8^8`8b8d8f8˱}cI/38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHf8h8j8l8888^99˱w]C#?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH9999::::˱qQ1?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH:L;;>x>>>l?߿_E+38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHl????@PApArAdBūqW=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHdBB C CXCC0D2D4DūqW=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH4D\D EhEjE"F$F&FFFFF߿g`@ ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH 0JjUB8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj jU?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH FFJGGGGH2IťqQ/B68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH2IFIHIJI(JKFKHKL߿eK138:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHLLMMMMMMMNNNNOZO\OƬxshcG@ 0JjU68:;<7S*CJ@ph sHmHH*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0J&jU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj jU\O^O`OOP>P@P\Q`Q߿kQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @ph sH mH H*KHEH`QQQR R RbRdRfRRdSTϳxX>38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0JjU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH TT T:TLTTU4UtUéuU;!38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHD8:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHfHq tU&VfVhVWWWWWWWXYrX>$38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH 0J'jU68:;<7S*CJ@phlsHmHH*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH Y,ZZZ[ ["[[[[[[rX>38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0J&jU68:;<7S*CJ@ph1sH mH H*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH [@\~\\^^(___```ūwW=87,' jUjUjp jU38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH ```b`d`f``ahajalaéoU;!38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH 0J&jU68:;<7S*CJ@phlsHmHH*>*KHEH la^bbbb~ccc߿eE+38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHccdee fZfzf˫w]=#38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHzf|f~fRggggBhnh˱w]=?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHnhhhhiijjJj߿kQ738:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHJjjjj@kBkDklknkpkrkkrX>38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0J&jU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj? jU38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH kXlXmZm\mmnfnťcC#?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHfnhnno.o0oXpZppppnq˫qWRQFA%68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH nqpqtqvqrs,s.sstttĪpP0+*jUj jU?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0J&jU ttuuuuuuv wѱ}]C#?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH 0JjUB8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*>*KHEH jU w&w(w*wTyyyy˫kK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHyyzF{d{f{||}˫w]=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH}}} ~d~f~b˫qQ1?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEHZԀրЁ.ūqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH.JL&BD˱w]C)38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH$&(؇܇ūwW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH<>˱w]C#?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH  b֋ūqQ138:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH֋؋ލ8,.0ťzuYR838:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0JjU68:;<7S*CJ@ph1sH mH H*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH prΐАҐ$&(rX>$38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0JjU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUj jU38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH (N<>,rūwW=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH\߽iO/?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH$&PTVXN˱w]C)38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHN̙ΙūqW=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHNPRVrX>38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH 0JjU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUjR jU38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH :ZrtūqW738:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH<>@FXūkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHXZHȦʦv˫wW5B68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHԧ֧ا޾|Z@&38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHB68:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHHJުūkK+?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJ PJQJ @phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH246X߿kQ138:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHXZ\Z֯68:ūqW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH0z޲"߿qQ738:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH"x ,.ūwW=?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH.0Z8fvūqQ738:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHv<^`ūqW=#38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH&fLūqQ1?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHƽȽ߿kH.38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHD8:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHfHq 38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH$~.JLxūqW=#38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEHx*prtjpťqQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHvxzpϳx^>$38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH 0JjU68:;<7S*CJ@phlsH mH H*>*KHEH jUjUja jU38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH BrhťkQ138:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHZdfvx˫w]XWLG+$ 0JjU68:;<7S*CJ@ph sH mH H*>*KHEH jUjUjp jU38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH xz|~^:~$߿kQ7?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH$@zH˫w]=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEHRnp&B˫w]=#38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsHmHH*KHEHBD ťeE+38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@ph sH mH H*KHEH8:<堑~9H8:;<j7US*CJ@phsH mH H*KHEHjh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq CJOJPJQJph sH mH CJjUCJH*jh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq 38:;<7S*CJ@ph sHmHH*KHEH<>Tť@H8:;<j7US*CJ@phsH mH H*KHEHjh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHnprť@T8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEHjh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH38:;<7S*CJ@phsH mH H*KHEHrtfhjln*߿ZKH?CJOJPJQJCJjUCJH*jh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*KHEH*,.0 "zj%$568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq CJOJPJQJph sH mH CJOJPJQJph sH mH CJOJPJQJCJOJPJQJphsH mH CJOJPJQJjUCJH*jh568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq "$&(*,8:>@unkdaZ jUCJCJ jUCJCJ jUCJ568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq 568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq @BDFRTVXZ^Z568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq jUCJCJ jUCJCJ jUCJ568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq ^`568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq sH mH H*>*KHEHfHq Body BE.$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq ,S3i/q*$'0q Xx#.F<>E GJpMPX8YZ[^bfjorvnp:}2"BhJDh0V8f89:l?dB4DF2IL\O`QTtUY[`laczfnhJjkfnnqt wy}.֋(NXX".vxx$B<r*"@^bvwxyz{|}~XRT~XZd $a$& 0` P@d $a$& 0` P@d $a$) N a%s8!#d $a$) N a%s8!# Zvxzsdh$a$& 0` P@d $a$& 0` P@7$$$d *$1$@& ]^`$a$-DM & 0` P@d $a$& 0` P@ j!&j03F<ExK]hnssvtdh& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@ vt{{&:Fz\&vdh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@dh& 0` P@dh$a$& 0` P@ &tvhf@dh& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@@D  o% & Fdh^t`$a$& L \ l0!dh$a$& L \ l0!dh& L \ l0!dh& 0` P@dh$a$& 0` P@ J"z%'n),,-89:99idh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& L \ l0!% & Fdh^t`$a$& L \ l0! 9@@AKKYYhh*i o|dh$a$& 0` P@dh& 0` P@& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@ ov<}NBDtdh$a$& L \ l0!xdh$a$& L \ l0!dh& 0` P@dh$a$& 0` P@dh$a$& 0` P@ D$&xzbdtttxdh$a$& L \ l0!dh$a$& 0` P@dh& 0` P@ dh$a$& 0` P@dh$a$& L \ l0! d.0D2R8T8V8X8Z8\8^8`8b8d8f8h8$dh$a$& 0` P@#dh$a$& 0` P@xdh$a$& L \ l0!h8j8l88899::>>y$a$& 0` P@(($a$) N a%s8!#$a$& 0` P@%$a$& 0` P@$dh$a$& 0` P@ >??pArA C C2D4DFGGHI'$a$& 0` P@$a$& 0` P@&$a$& 0` P@%$a$& 0` P@$a$& 0` P@ HIJIFKHKMM^O`O>P@PT TWW'$a$& 0` P@$a$& 0` P@ $a$T$a$&$a$& 0` P@$a$& 0` P@ W[[~\\d`f`jalabbcce$a$& 0` P@($a$& 0` P@$a$& 0` P@&$a$& 0` P@>e|f~fgghhjjpkrkZm&$a$& 0` P@%$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@ Zm\mfnhn0otqvq,s.suu(w{$a$& 0` P@$a$& 0` P@&$a$& 0` P@$a$$a$) N a%s8!#$a$& 0` P@ (w*wyyd{f{}}d~f~g%$a$& 0` P@($a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@&$a$& 0` P@$a$) N a%s8!# ԀրJLBD$(<> '$a$& 0` P@$a$& 0` P@)$a$& 0` P@%$a$& 0` P@  &(<>$*$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@$&VX̙ΙRVrt($a$& 0` P@&$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$& 0` P@%$a$& 0` P@ t>@XZȦʦ'$a$& 0` P@$a$& 0` P@%$a$& 0` P@($a$& 0` P@$a$& 0` P@ 46Z\8:".$a$& 0` P@$a$ ,hXW)$a$& 0` P@+$a$& 0` P@($a$& 0` P@ .0^`Ƚ~$a$& 0` P@-$a$& 0` P@%$a$& 0` P@$a$& 0` P@JLrt(($a$$a$($a$& 0` P@$a$& 0` P@&$a$& 0` P@$a$& 0` P@ |~~@npBD{($a$& 0` P@&$a$& 0` P@$a$& 0` P@$a$'$a$& 0` P@$a$& 0` P@ D:pj, "$&(*BD $a$ %% %%"!$a$$a$$a$.) N a%s8!# dh$a$($a$& 0` P@DZ^`.) N a%s8!# $a$ %%      !"#Zvt&@ 9 oDdh8>HIW>eZm(w $t.DDb$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?Unknown a B###B$$$%&1&3(((D***,-0-}222,5y556L77KDDD8EhEEKXLL`ޱ^-Gb@1Table^-G^-G|0WordDocument^-G^-GData ^-G^-Gu՜.+,D՜.+,|8 ( 0 Oh+'0SummaryInformation(^-G^-GHDocumentSummaryInformation8^-G^-GObjectPool^-G^-G>ޱ>ޱ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstvwxyz{_}~:      !"#$%&'()*+,-./0123456789=;<Y>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXZ[\]^`c