Naslov
Herbicidi u hidromelioriranom eugleju i vodama na dijelu dravskog sliva
(Herbicides n the hydroameliorated eugley and waters in the part of river Drava catchment area)

Autori
Sraka, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IX. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva s međunarodnim sudjelovanjem / Racz, Zoltan - Zagreb : Hrvatsko tloznanstveno društvno, 2001, 125-126

Skup
Gospodarenje i zaštita tla za buduće generacije

Mjesto i datum
Brijuni, Hrvatska, 03.07.2001. - 07.07.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
tlo; voda; triazinski herbicidi; klortoluron; izoproturon; kontrola
(soil; water; triazine herbicides; chlorotoluron; isoproturon; control)

Sažetak
U posljednje vrijeme intenzivna poljoprivredna proizvodnja ima za posljedicu sve veći utjecaj čovjeka na agroekosustave u vidu agro i hidromelioracijskih zahvata, kao što su drenaža, navodnjavanje, dublja i učestalija obrada, a posebice meliorativna gnojidba i intenzivno korištenje sredstava za zaštitu bilja. S toga je racionalno korištenje i zaštita zemljišnih i vodnih resursa nacionalni i strateški interes održivog razvoja i osnovni preduvjet opstanka čovječanstva na zemlji. Tijekom 8-godišnjih istraživanja funkcioniranja i učinka cijevne drenaže u dolini rijeke Drave, pritoka Dunava &#8211 ; slivnog područja rijeka Karašice i Vučice, kontrolirano je stanje triazinskih herbicida-atrazina, simazina, prometrina i ametrina (1992-1997), te klortolurona (1998) i izoproturona (1999) u dreniranom i nedreniranom eugleju, drenažnim vodama, površinskim vodama sabirnog kanala, rijekama Karašici i Vučici, akumulaciji Lapovac te plićim podzemnim vodama hidromelioriranog eugleja 2 m dubine i dubokim podzemnim vodama preko 2 m dubine na potezu Kapelna-Viljevo. Tijekom intenzivnog uzgoja ratarskih kultura - suncokreta, soje, ozimog ječma, ozime pšenice, šećerne repe i kukuruza - zaštita je provedena sredstvima na bazi aktivnih tvari atrazina (2, 5 l/ha) , simazina (2, 5 l/ha), klortolurona (1, 5 kg/ha) i izoproturona (1, 4 l/ha). Triazinski herbicidi, klortoluron i izoproturon akumulirani iz oraničnog sloja tla 0-30 cm dubine i uzoraka površinskih, podzemnih i drenažnih voda analizirani su plinskom kromatografijom, odnosno tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti. Istraživanja herbicida izvršena su na Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu, te Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. Maksimalno zabilježen sadržaj herbicida u oraničnom sloju tla je bio za atrazin 26 ng/g, simazin 108 ng/g, prometrin 35 ng/g, klortoluron 41, 3 ng/g, dok su koncentracije ametrina i izoproturona tijekom čitavog razdoblja istraživanja bile ispod granica detekcije. U drenažnoj vodi detektiran je samo atrazin s maksimalnom koncentracijom od 28 ng/l, dok su u površinskim i podzemnim vodama istraživanog područja utvrđene koncentracije analiziranih herbicida varirale u širokom rasponu s maksimalnim vrijednostima 6.450 ng/l za atrazin, 1.770 ng/l za simazin, 478 ng/l za prometrin, 572 ng/l za ametrin, 2.970 ng/l za klortoluron i 3.463 ng/l za izoproturon. Prema raspoloživim podacima o herbicidima u vodama, nalazimo da maksimalne koncentracije atrazina i simazina potječu još iz predratnog razdoblja, kada su redovito korišteni za zaštitu, maksimalna koncentracija izoproturona utvrđena je neposredno nakon njegove primjene, dok za tumačenje izvora većih koncentracija ametrina i prometrina u rijeci Vučici nema relevantnih podataka. Uvažavajući maksimalno dozvoljenu koncentraciju (MDK) pojedinih herbicida u pitkoj vodi (100 ng/l) kao i maksimalno utvrđene koncentracije u našim istraživanjima koje višestruko prelaze tu granicu, očito da je nužna njihova kontrolirana i ograničena upotreba na poljoprivrednim površinama. Rezultati ukazuju na potrebu kontrole šireg područja, s ciljem eventualnog povlačenja s tržišta i/ili zabrane korištenja pojedinih herbicida, kao što je to učinjeno npr. s atrazinom u skandinavskim zemljama, Austriji i Njemačkoj.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA