Naslov
Kratkoročni ishodi u bolesnika starijih od 75 godina s akutnimkoronarnim sindromom bez elevacije ST-segmenta liječenihperkutanom koronarnom intervencijom: izvješće iz Registra ISACS-TC
(Short term outcomes in the elderly patients with non-ST-elevation acute coronary syndromes undergoing early percutaneous coronary intervention: a report from the ISACS-TC registry)

Autori
Pavasović, Saša ; Amaduzzi, Peter Louis ; Fabijanović, Dora ; Mjehović, Petra ; Lončarić, Filip ; Cenko, Edina ; Manfrini, Olivia ; Vasiljevic, Zorana ; Kedev, Sasko ; Badimon, Lina ; Miličić, Davor ; Bugiardini, Raffaele

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva ; 7. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara = 12th Congress of the Croatian Cardiac Society ; 7th Congress of the Croatian Association of Cardiology Nurses

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 02.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni koronarni sindrom, akutni koronarni sindrom bez elevacije ST-segmenta, ishod
(acute coronary syndrome, non-ST-elevation acute coronary syndromes, outcomes)

Sažetak
Uvod: S obzirom na starenje populacije u Europi, bit će sve više bolesnika starijih od 75 godina hospitaliziranih zbog akutnog koronarnog sindroma bez elevacije ST-seg-menta (NSTE-ACS). Unatoč navedenome, postoje samo ograničeni podaci o ishodima liječenja u ovih bolesnika, bilo u opservacijskim studijama, bilo u randomiziranim kliničkim istraživanjima.1 Htjeli smo istražiti može li rana (unutar 24 sata od hospitalizacije) perkutana ko-ronarna intervencija (PCI) poboljšati ishode u bolesnika starijih od 75 godina. Bolesnici i metode: Analizirali smo bolesnike starije od 75 godina, hospitalizirane u 41 bolnici koje sudjeluju u registru ISACS-CT (NCT01218776) od siječnja 2010. do siječnja 2018. godine. Primarni ishod je bio sastavljen od 30-dnevne smrtnosti i značajne sistoličke disfunkcije lijeve klijetke (LVSD, definirane kao ejekcijska frakcija <30% na ehokardiografiji prilikom otpusta iz bolnice). Sas-tavnice primarnog ishoda analizirane su kao sekunda-rni ishodi. Za analizu sigurnosti terapije analizirali smo učestalost velikih i malih krvarenja prema TIMI (Throm-bolysis in Myocardial Infarction) klasifikaciji. Proveli smo landmark analizu isključujući iz studije bolesnike koji su umrli unutar prvih 24h nakon hospitalizacije. Također smo isključili bolesnike liječene PCI-om nakon 24h od hospitalizacije i one upućene na aortokoronarno premoštenje. Kao dodatnu analizu, proveli smo i IPTW (in -verse probability of treatment weighting) analizu. Rezultati: Bilo je 957 bolesnika prosječne dobi 80 ± 4 godina u farmakoterapijskoj skupini i 298 bolesnika prosječne dobi 79 ± 4 godine u PCI skupini. Nakon mul-tivarijatne regresijske analize (prilagodba za utjecaj dobi, spola, bubrežne funkcije, čimbenika rizika, kliničke slike, prijašnjih kardiovaskularnih bolesti te terapije primijen- jene tijekom prva 24h nakon hospitalizacije), rana PCI je smanjila incidenciju primarnog ishoda (OR 0, 38 ; 95% CI 0.22–0.68). Incidencija sekundarnih ishoda LVSD i 30-dnevne smrtnosti je također bila smanjena (OR 0, 45 ; 95% CI 0, 23-0, 88) i (OR 0, 33 ; 95% CI 0, 13-0, 84). Učinak na primarni ishod je bio prisutan i nakon IPTW analize, iako je učinak bio slabije izražen (OR 0, 89 ; 95% CI 0, 85-0, 92) ; slika 1). Učestalost krvarenja u PCI skupini je bila 4 bole-snika (2, 4%), a u farmakoterapijskoj skupini 0 bolesnika (p = 0.671) Zaključak: Bolesnici stariji od 75 godina koji su liječeni PCI-om unutar 24h nakon hospitalizacije pokazali su smanjenu učestalost primarnih i sekundarnih ishoda u usporedbi s bolesnicima liječenima samo farma-koterapijom. Nije bilo statistički značajne razlike u incidenciji krvarenja među skupinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA