Naslov
Utjecaj rane primjene statina na unutarbolničku smrtnost te smrtnost nakon jednogodišnjeg praćenja u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: iskustva iz Hrvatskog ogranka registra ISACS-CT
(The influence of early statin administration on in-hospital and 1-year mortality after acute coronary syndrome: experience from the Croatian branch of the ISACS-CT registry)

Autori
Fabijanović, Dora ; Jakuš, Nina ; Lončarić, Filip ; Mjehović, Petra ; Sabljak, Dorja ; Mišković, Antonija ; Oroz, Dominik ; Vinković, Ines ; Vlahović, Vedrana ; Salai, Grgur ; Pavasović, Saša ; Čikeš, Maja ; Miličić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
12. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva ; 7. kongres Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara = 12th Congress of the Croatian Cardiac Society ; 7th Congress of the Croatian Association of Cardiology Nurses

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 29.11.2018. - 02.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni koronarni sindrom, statini, smrtnost
(acute coronary syndrome, statins, mortality)

Sažetak
Uvod: Važnost primjene statina u akutnom koronarnom sindromu (AKS) dobro je definirana, no optimalan vre-menski interval, posebice u prvih 24 sata nakon AKS-a, do sada nije u potpunosti istražen.1, 2 Cilj: Prikupljanje podataka o unutarbolničkoj smrtnosti i smrtnosti nakon 1- godišnjeg praćenja u Hrvatskom ogranku ISACS-CT (International Registry of Acute Coronary Syndromes in Transitional Countries) registra. Bolesnici i metode: Provedena je retrospektivna opser-vacijska studija u razdoblju od siječnja 2012. do listopada 2017. godine, u koju je uključeno 1.898 bolesnika: 46, 4% (n = 881) bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevaci- jom ST-segmenta (STEMI), 36, 1% (n = 685) s akutnim in-farktom miokarda bez elevacije ST- segmenta (NSTEMI) te 17, 5% (n = 332) bolesnika s nestabilnom anginom pektoris (NA). Praćenje je provedeno na 33% (n = 630) uzorka, od kojih su 43, 7% (n = 275) STEMI, 34, 4% (n = 217) NSTEMI te 21, 9% (n = 138) bolesnici s NA. Rezultati: Ispitivanu skupinu predstavljali su bolesnici u kojih su statini primijenjeni u prvih 24 sata nakon AKS-a (n = 1.734, 93% ; 24 bolesnika nedostaje), dok su bolesnici koji su liječeni statinima nakon 24h te oni koji nisu liječeni statinima tijekom hospitalizacije, pred-stavljali kontrolnu skupinu. Između definiranih skupina nije bilo značajne razlike u dobi, spolu, indeksu tjelesne mase, ejekcijskoj frakciji lijeve klijetke (LVEF) izmjer-enoj tijekom hospitalizacije, anamnestičkim podacima o pušenju, šećernoj bolesti, arterijskoj hipertenziji ili kroničnom zatajivanju srca, tijekom unutarbolničkog i 1-godišnjeg praćenja (tablica 1). Ukupna unutarbolnička smrtnost iznosila je 4%, slična smrtnosti u skupini bole- snika liječenih statinima unutar prva 24h nakon AKS (3%), dok je unutarbolnička smrtnost u kontrolnoj skupini iznosila 18% (p < 0.001). Rizik za unutarbolničku smrtnost bio je značajno veći u kontrolnoj skupini bolesnika (OR 7.32, 95% CI 4.37-12.27, p < 0.001), dok se rizik za pojavu primarnog ishoda nakon 1-godine praćenja nije značajno razlikovao između podskupina u univarijabilnoj regresijskoj analizi. Starija dob (OR 1.1, 95% CI 1.06-1.20, p < 0.001), veća razina kreatinina (OR 1.0, 95% CI 1.005-1.012, p < 0.001), niža LVEF (OR 0.90, 95% CI 0.86-0.94, p < 0.001) te izos-tanak rane primjene statina (OR 3.6, 95% CI 1.0-13.10, p = 0.05) povezani su sa značajno višim rizikom za unutarbolničku smrtnost u multivarijabilnom regresijskom modelu (tablica 2).Zaključak: Primjena statina u prvih 24 sata nakon AKS-a značajno sma-njuje rizik za unutarbolničku smrtnost, no pozitivan utjecaj rane primjene statina nije značajan nakon jedne godine praćenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA