Naslov
Nadbiskup Stadler i političko katoličanstvo u Bosni i Hercegovini
(Archbishop Stadler and Political Catholicism in Bosnia and Herzegovina)

Autori
Markešić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Studijski dan Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić, zbornik radova sa Studijskoga dana Crkva u Hrvatskoj kakvu je zagovarao Željko Mardešić u organizaciji Franjevačkog instituta za kulturu mira u Splitu, Filozofskog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zaklade Konrad Adenauer Stiftung sa sjedištem u Zagrebu održan 28. i 29. rujna 2018 u Splitu

Urednik/ci
Šarčević, Ivan

Izdavač
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu ; Franjevački institut za kulturu mira

Grad
Split

Godina
2018

Raspon stranica
183-202

ISBN
9-789-53256118-0

Ključne riječi
Bosna i Hercegovina, Austro-Ugarska Monarhija, nadbiskup Josip Stadler, bosanski franjevci, Željko Mardešić, politički katolicizam, Hrvatska narodna zajednica
(Bosnia and Herzegovina, Austro-Hungarian Monarchy, Archbishop Josip Stadler, Bosnian Franciscans, Željko Mardešić, Political Catholicism, Croatian National Community)

Sažetak
Nakon kratkog upoznavanja s duhovnom i povijesnom situacijom vremena krajem 19. i početkom 20. stoljeća, s vremenom u kojem živi i djeluje vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, autor nas upoznaje s poimanjem političkoga katoličanstva Željka Mardešića kako bi temeljem njegovih stavova govorio o Stadlerovome političkom katolicizmu, zapravo o njegovome političkom djelovanju kojim je želio potaknuti ne samo procese nacionalnoga buđenja kod Hrvata u Bosni i Hercegovini na temelju vjerske pripadnosti, nego tim svojim poimanjem katolicizma dati kako religijsku (konfesionalnu) legitimaciju i opravdanje austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine tako isto i bosanskohercegovačkim katolicima i njihovim političkim predstavnicima nametnuti shvaćanje da su oni dio sveopćega hrvatskog nacionalnog korpusa i da se Bosna i Hercegovina treba pripojiti „materi Hrvatskoj“. Zbog takvih svojih političkih stavova Josip Stadler će već početkom svoga djelovanja kao vrhbosanski nadbiskup doći u sukob ne samo s predstavnicima srpskog i muslimanskog političkog i vjerskog vodstva, nego također i s političkim predstavnicima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini okupljenih oko Hrvatske narodne zajednice (HNZ) kao i s bosanskim franjevcima, koje je nakon ustoličenja namjeravao – snagom svoje crkvene moći – udaljiti s gotovo svih župa u Bosni i Hercegovini. Oslanjajući se na tek nedavno objavljeni tekst fra Antuna Kneževića o odnosu nadbiskupa Stadlera prema bosanskim franjevcima, autor zaključuje da mu je pomalo čudno i neshvatljivo da netko u Katoličkoj crkvi u Bosni i Hercegovini, ali i Katoličkoj crkvi uopće, može pokrenuti postupak proglašenja blaženim osobu koja je svojim djelovanjem doprinosila nesporazumima i sukobima unutar vlastite vjerske zajednice – Katoličke crkve u BiH. Ključne riječi: Bosna i Hercegovina, Austro- Ugarska Monarhija, nadbiskup Josip Stadler, bosanski franjevci, Željko Mardešić, politički katolicizam, Hrvatska narodna zajednica

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Povijest

POVEZANOST RADA