Naslov
Upravljanje boli kod palijativnih bolesnika
(Pain management in palliative patients)

Autori
Jakovljević, Pavica ; Vlaović, Mihael ; Lovrić, Božica ; Jovanović, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
9. kongres Hrvatskog torakalnog društva – TORAKS 2019

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.04.2019. - 13.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
upravljanje boli
(pain management)

Sažetak
Uvod: Ublažavanje boli kod palijativnih bolesnika je humani i etički postupak kojemu je cilj poboljšanje kvalitete života ovih bolesnika. Korištenje skala za procjenu boli od izuzetne je važnosti u svrhu pravovremene analgezije bolesnika i praćenja mogućih nuspojava. Cilj rada je ispitati učestalost korištenja skala za procjenu boli kod palijativnih bolesnika s osvrtom na intenzitet i karakteristike boli, te primjenu farmakoloških i nefarmakoloških metoda u liječenju boli. Bolesnici i metode: Provedeno je retrospektivno istraživanje na 155 bolesnika od kojih je 80 (51, 6 %) muškaraca i 75 (48, 4 %) žena. Bolesnici su hospitalizirani na Odjelu djelatnosti palijativne skrbi Opće bolnice Nova Gradiška tijekom 2018. godine. Pregledom medicinske dokumentacije dobiven je uvid o praćenju boli. Rezultati: Muškarci su značajnije bolesnici s neoplazmama, dok su žene značajnije više ostali bolesnici test, P = 0, 04). Središnja vrijednost (medijan) dobi ispitanika je 79 godina (interkvartilnog raspona od 71 do 85) godina u rasponu od 42 do 95 godina. Akutnu bol imaju 24 (26 %) ispitanika, dok je kronična bol prisutna kod njih 68 (74 %). Jaka bolje prisutna kod 11 (7, 1 %) bolesnika, dok je razina boli bila podnošljiva kod 18 (11, 6%) bolesnika, bez značajne razlike u odnosu na kategoriju bolesti. Praćenje boli je evidentirano kod svega 12 (7, 7 %) bolesnika. Značajno najmanje je evidentirana procjena boli kod bolesnika s bolestima cirkulacijskog sustava (Fisherov egzaktni test, P < 0, 001). Analgetik ne uzima 65 (41, 9 %) bolesnika, a od ispitanika koji uzimaju analgetike 51 (57 %) bolesnika s neoplazmom uzima slabe opioide ± neopioide ± adjuvantne lijekove, a njih 15 (16 %) jake opioide ± neopioide ± adjuvantne lijekove (Fisherov egzaktni test, P < 0, 001). Do smanjenja intenziteta boli došlo je kod 78 (88 %) bolesnika, kod 3 (3 %) je bol nepromijenjena, a za 8 (9 %) bolesnika nije provedena evaluacija. Zaključak: Učestalost procjene bola kod palijativnih bolesnika nije zadovoljavajuća. Nefarmakološke metode koje medicinske sestre provode u svom radu su najčešće neevidentirane. Nedovoljan broj medicinskih sestara kao i opterećenost u radu obrazlažu dobivene rezultate. Potrebno je uložiti dodatne napore u podizanju razine svijesti medicinskih sestara o važnosti evidentiranja provedenih postupaka u sestrinskoj dokumentaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA