Naslov
O počecima franjevačkoga samostana u Svetoj gorici
(Foundation of the Franciscan monastery in Sveta gorica)

Autori
Brgles, Branimir

Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) 43 (2018), 82; 11-32

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
franjevci, Marija Gorica, migracije, rani novi vijek
(Franciscans, migrations, early modern history)

Sažetak
Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije u Mariji Gorici i župni dvor, koji se nalazi neposredno uz crkvu, nekoć su bili dijelom franjevačkoga samostana podignutog 20-ih godina 16. stoljeća. Najstariji pisani trag o crkvi i samostanu pribilježen je 1527., a sačuvan je u prijepisu iz 1535. godine. Riječ je o odgovoru Ferdinanda Habsburškog na molbu susedgradskoga vlastelina Deshaza upućenu u lipnju 1527. godine. U pismu je zatražena dozvola za podizanje samostana, namijenjenoga zajednici redovnika izbjeglih pred Osmanlijama, iz jednog od bosanskih franjevačkih samostana. Dostupna nam vrela i franjevačke kronike ne nude nedvosmislen odgovor na pitanje o početku gradnje samostana. Štoviše, dio podataka u izvorima je kontradiktoran, a ta je činjenica zbunjivala širu kulturnu i znanstvenu javnost. Povijest marijagoričkoga franjevačkog samostana u bliskoj je vezi sa složenijom problematikom migracija s istoka i juga u 16. stoljeću. O snazi i važnosti migracija, između ostaloga, svjedoči i u narodu brdovečkog kraja još uvijek živa predaja o franjevcima koji su u taj kraj pristigli predvodeći narod s područja izloženog pljačkaškim provalama i ratnim osvajanjima. Govor stanovnika brdovečkoga kraja i njihova stara prezimena dodatno potvrđuju pretpostavke o migracijama s područja Pounja, Povrbasja i današnje Banovine u kraj između Sutle, Krapine i Save.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA