Pregled bibliografske jedinice broj: 995443
ANTROPOLOŠKI TEMELJ(I) RAZUMIJEVANJU JAVNE UPRAVE U OPTICI ROUSSEAUOVIH PROMIŠLJANJA
ANTROPOLOŠKI TEMELJ(I) RAZUMIJEVANJU JAVNE UPRAVE U OPTICI ROUSSEAUOVIH PROMIŠLJANJA // 5. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA RAZVOJ JAVNE UPRAVE 5th INTERNATIONAL CONFERENCE „DEVELOPMENT OF PUBLIC ADMINISTRATION“ / Danijela Romić Željka Vajda Halak Ivan Belaj (ur.).
Vukovar: Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru, 2015. str. 534-549
CROSBI ID: 995443 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ANTROPOLOŠKI TEMELJ(I) RAZUMIJEVANJU JAVNE UPRAVE U OPTICI ROUSSEAUOVIH PROMIŠLJANJA
(ANTHROPOLOGICAL BASIS OF PUBLIC ADMINISTRATION IN THE LIGHT OF JEAN-JACQUES ROUSSEAU’S PHILOSOPHICAL TAUGHT)
Autori
Vidanec, dafne
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
5. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA RAZVOJ JAVNE UPRAVE 5th INTERNATIONAL CONFERENCE „DEVELOPMENT OF PUBLIC ADMINISTRATION“
Urednik/ci
Danijela Romić Željka Vajda Halak Ivan Belaj
Izdavač
Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru
Grad
Vukovar
Godina
2015
Raspon stranica
534-549
ISBN
978-953-7732-12-1
Ključne riječi
humanost, političnost, odgoj, obrazovanje, Aristotel, Jean-Jacques Rousseau, Heidegger, Taylor
(humanity, policy, education, Aristotle, Jean-Jacques Rousseau, Heidegger, Taylor)
Sažetak
Problematikom čovjeka kao političkoga bića, od antike naovamo, bavili su se najraznovrsniji mislioci (da spomenemo neke: Platon, Aristotel, [na svojstven način] Augustin, Rousseau, Kant, Hegel, Berlin, Taylor). Jean-Jacques Rousseau, kako je već poznato, spada među značajnije teoretičare države (a, analogno tome možemo kazati i državne uprave) u dobu prosvjetiteljstva pa, i dalje. Njegova, kritički i pomalo ironično impostirana koncepcija čovjeka shvaćenoga kao eminentno političko biće uključuje, među ostalim, kulturologijsko-didaktički aspekt kojemu je inherentan etički, a kojega se u ovome elaboratu želi pobliže propitati, slijedeći diskurzivnokomparativni pristup. Nastojat ćemo Rousseauovu koncepciju 'kultiviranoga čovjekagrađanina' propitati djelomice s aspekta aristotelijanskog 'građanskog' ideala, a djelomice s aspekta suvremenog ideala u smislu 'što znači biti građanin' u dobu u kojem se „još uvijek ne misli“ (Heidegger) i gdje se koncept onog lokalnog – zavičajnog, tj. građanskog sve više promatra pod okriljem globalnog, te politike priznavanja (Hegel, Ch. Taylor). Kada je riječ o ulozi i značenju javne uprave, obzirom na odgoj i obrazovanje društva i čovjeka kao takvog, autorica ove rasprave je mišljenja da je ime Jeana-Jacquesa Rousseaua nezaobilazno, budući da je riječ o misliocu koji je navlastito portretirao prednosti i nedostatke djelovanja modernoga čovjeka-građanina, koji, možemo kazati, predstavlja presliku političkoga poretka zajednice iz koje potječe te koja ga je oblikovala, odnosno, obrazovala.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Filozofija
