Naslov
Vodik i niskougljična energetska strategija
(Hydrogen and Low-Carbon Energy Strategy)

Autori
Barbir, Frano

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka radova s 32.međunarodnog znanstveno stručnog susreta stručnjaka za plin / Šunić, Miljenko - Zagreb, 2017, 5-6

ISBN
978-953-7501-13-6

Skup
32. Međunarodni stručno znanstveni skup stručnjaka za plin

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 03.05.2017. - 05.05.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vodik, power-to-gas, metan, gorivni članci, elektroliza, obnovljivi izvori energije
(Hydrogen, power-to-gas, methane, fuel cells, electrolysis, renewable energy sources)

Sažetak
Europska komisija traži načine kako europsko gospodarstvo učiniti manje energetski intenzivno i sa što manjim utjecajem na okoliš. U tom cilju napravljena je nisko-ugljična strategija koja bi do 2050. trebala smanjiti emisije štetnih plinova za 80% u odnosu na 1990. godinu. U toj strategiji značajnu ulogu imaju obnovljivi izvori energije, odnosno tehnologije za njihovo iskorištavanje i pretvaranje u korisne oblike energija. Moguće je zamisliti energetski sustav koji se potpuno ili gotovo potpuno bazira na obnovljivim izvorima energije. Takav sustav bi se značajno razlikovao od današnjeg sustava koji je najvećim dijelom baziran na fosilnim gorivima. Jedna od najznačajnijih razlika bi bila potreba za skladištenjem ogromnih količina energije. Jedna od tehnologija koja bi omogućila skladištenje potrebnih količina energije u takvom sustavu je tzv. power-to-gas (električna energija u plin). Tu se radi o dvostupanjskom procesu: (1) proizvodnja vodika iz električne energije postupkom elektrolize vode i (2) proizvodnja metana iz vodika i ugljičnog dioksida. Proizvedeni metan bi mogao koristiti postojeću infrastrukturu zemnog plina, uključujući i njegovo skladištenje, i onda se koristiti na isti način kako se danas koristi prirodni zemni plin, u kombiniranim ciklusima s plinskom turbinom, u kogeneracijskim postrojenjima, u bojlerima samo za proizvodnju topline, ili u industrijskim procesima. Međutim, činjenica da je vodik međuproizvod u ovom procesu, otvara mogućnost korištenja vodika u transportu. Vozila na pogon vodikom s gorivnim člancima su već u komercijalnoj primjeni i imaju određene prednosti u odnosu na električne automobile s baterijama. Može se pretpostaviti da će se u budućnosti koristiti i električni automobili s baterijama i oni s gorivnim člancima, ali u različitim primjenama, tj. tamo gdje imaju prednosti. Moguće je da će se u budućnosti moći i izbjeći postupak pretvaranja vodika u metan, jer se i vodik može koristiti kao gorivo za proizvodnju električne energije i kogeneraciju u gorivnim člancima ili plinskim turbinama ili kombiniranim postrojenjima. Dakle, u budućem energetskom sustavu vodik bi mogao imati ulogu kao gorivo za transport i kao medij za skladištenje energije bilo direktno u obliku vodika bilo kao medij za proizvodnju metana. U prezentaciji će se dati pregled stanja tehnologija za proizvodnju, skladištenje i korištenje vodika, te njegove pretvorbe u metan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo

POVEZANOST RADA