Naslov
#Selfie generacija: sociološki pogled kroz prednju kameru
(#Selfie Generation: Sociological View through the Front Camera)

Autori
Leburić, Anči ; Krunoslav, Malenica, Larisa, Hržić, Ana, Papić, Kristina, Perišić, L. Prijić, Antea, Renje

Ostali urednici
Leburić, Anči

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Redak

Grad
Split

Godina
2019

Stranica
208

ISBN
978-953-336-521-3

Ključne riječi
Selfie generacija ; sociološko istraživanje ; mješovita metodologija ; sociologija mladih
(Selfie generation ; sociological research ; mix methodology ; sociology of youth)

Sažetak
Ova empirijska studija pod naslovom #Selfie generacija: sociološki pogled kroz prednju kameru, objavljuje se kao dvadeseta knjiga u okviru biblioteke Istraživačke studije, utemeljene pod okriljem splitskog izdavača Redak. Sve analize i istraživački zadaci čiji se rezultati prezentiraju u ovoj knjizi, realizirani su tijekom akademske godine 2016./2017. Predmetno se projekt fokusirao na jedan od suvremenijih i relativno neistraživanih društvenih fenomena – na selfie, koji se intenzivnije u posljednjem desetljeću afirmira u svakodnevnim medijskim prostorima. Ocjenjujući u istraživačkoj skupini kako je riječ o prilično fascinantnom intenzivnom razvitku i postignutoj popularizaciji u kratkom razdoblju, kao jedan od temeljnih općih istraživačkih ciljeva postavili su utvrditi i razumjeti implicitna i eksplicitna značenja koja se kriju „s one strane“ fotoobjektiva. Kako je riječ o vječno zanimljivim temama unutar medijskih, kulturoloških ili socioloških vrsta istraživanja, konkretnije su se orijentirali na profiliranje generacijskoga značenja vezanog uz selfieje. Pošto je istraživačka skupina bila sastavljena od sociologa i sociologinja, utemeljili su svoja razmatranja unutar nekoliko socioloških grana ili posebnih sociologija (sociologije mladih, sociologije generacija, sociologije kulture, sociologije medija, te socijalne psihologije). Stoga je bilo moguće cjelovitije istražiti odabrani fenomen. Ovako kompleksan fenomen nije bilo moguće objasniti samo sociološkim pristupima i paradigmama, pa rad u određenim dijelovima zalazi u područja filozofije, psihologije, antropologije, informacijsko- komunikacijskih znanosti, te umjetnosti (prvenstveno fotografije) i drugih društvenih ili humanističkih područja. Kao jedan od ciljeva rada nameće se nadilaženje klasične sociološke mikro-makro podjele, pa se u radu kao ključan metodološki kriterij nameće komplementarnost kvalitativnih i kvantitativnih pristupa, metoda i analiza, kao i mikro i makro perspektiva i razumijevanja fenomena. Komplementarnost je nužna upravo zbog jedne od osnovnih značajki društvenih fenomena, a to je višeznačnost odnosno multidimenzionalnost. Selfie generacija je multidimenzionalna i višeznačna, pa su procijenili relevantnim afirmirati takav istraživački pristup. Neke njezine značajke analizirali smo kvalitativno, neke kvantitativno ; neke procese smo razumijevali u okviru interakcionističkih koncepata, neke unutar strukturalističkih, a neke unutar postmodernističkih. Koncept selfie generacije zapravo je hipotetski konstrukt. Dakle, riječ je o dosad (barem u teoriji i literaturi) nerazvijenom konceptu, kojega se ovim istraživanjem nastojalo empirijski artikulirati i afirmirati. Što selfie implicira, na što upućuje, kakva je to generacija i kakvo je to društvo unutar koje(ga) su se stekli preduvjeti za njegovu popularizaciju? Koje su temeljne značajke te generacije, kakav je njezin sociodemografski i socioekonomski profil, kakve su njezine društvene i kulturne vrijednosti, kako i gdje provodi (slobodno) vrijeme, te u konačnici, ono najvažnije, koja značenja pridaje selfie fenomenu, iz kojih razloga ga izrađuje i u kojoj mjeri? Sve su to istraživačka pitanja na čije su se odgovore skoncentrirali. U radnom i operacionalnom (analitičkom) smislu, u fazi sociologiziranja ključnih (radnih) koncepata, ta prednja kamera predstavlja objektifikaciju raznih interakcionističkih koncepata. Stoga je ovaj rad bio pod utjecajem implikacija i dostignuća simboličkih interakcionista. Uostalom, jedan od ključnih interesa simboličkog interakcionizma bio je psihosocijalno određenje selfa, pa su se posebno pozabavili tim područjem u radu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA