Naslov
Pušenje kod nepsihotičnih psihijatrijskih pacijenata
(Cigarette smoking among non-psychotic psychiatric patients)

Autori
Mamić, Marin ; Mamić, Ivana ; Lovrić, Božica ; Marić, Silvija ; Jovanović, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 1. simpozij istraživačkih radova u sestrinstvu s međunarodnim sudjelovanjem Izazovi istraživanja u sestrinstvu / - Čakovec, 2019, 49-50

Skup
1. simpozij istraživačkih radova u sestrinstvu s međunarodnim sudjelovanjem: Izazovi istraživanja u sestrinstvu

Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 30.03.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pušenje ; anksioznost ; depresija
(smoking ; anxiety ; depression)

Sažetak
Uvod: U ovome se radu pokušalo provjeriti da li postoji razlika u intenzitetu depresivnih i anksioznih simptoma kod pušača i nepušača sa nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima, utvrditi postoji li razlika u pojedinim dijagnostičkim skupinama u razini ovisnosti o nikotinu, te utvrditi da li postoji povezanost intenziteta anksioznih ili depresivnih simptoma sa stupnjem ovisnosti o pušenjem. Također se pokušalo utvrditi postoji li povezanosti između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i želje za odvikavanjem od pušenja i postoji li povezanost između intenziteta anksioznih i depresivnih simptoma i količine konzumiranih cigareta. Metode: U istraživanju su sudjelovala 183 psihijatrijska bolesnika, od toga 95 pušača i 88 nepušača, podijeljena u tri skupine prema dijagnozama. Korišteni su sljedeći upitnici: upitnik demografskih podataka, upitnik o pušačkim navikama, HAD ljestvica, FTND upitnik. Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance, Hi-kvadrat test i Fisherov egzaktni test. Rezultati: Rezultati su pokazali kako postoji razlika u intenzitetu simptoma između ispitivanih dijagnostičkih skupina u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, gdje su pušači anksiozniji od nepušača (p=0.006). Također, istraživanje je potvrdilo kako ispitanici s poremećajem ličnosti imaju najteže izraženu ovisnost o nikotinu (M=3, 3326) u usporedbi s poremećajem raspoloženja (M=3, 3226) i neurotskim poremećajem (M=2, 6333), te postoji statistički značajna razlika između skupina (p=0, 026). Ostale tri hipoteze su odbačene. Zaključak: Pokazalo se kako pušenje ima najveći utjecaj u skupini ispitanika s poremećajem ličnosti, oni su anksiozniji od nepušača, ali također pokazuju najtežu ovisnost o pušenju. No sve skupine ispitanika pušača svjesne su štetnosti pušenja, te kod svih postoji želja za odvikavanjem od pušenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA