Pregled bibliografske jedinice broj: 994460
Zdravstvena pismenost roditelja djece u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti
Zdravstvena pismenost roditelja djece u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti // Zbornik sažetaka 1. simpozij istraživačkih radova u sestrinstvu s međunarodnim sudjelovanjem Izazovi istraživanja u sestrinstvu
Čakovec, 2019. str. 25-26 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 994460 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zdravstvena pismenost roditelja djece u hitnoj
pedijatrijskoj ambulanti
(Parents' health literacy in pediatric urgent care
clinics)
Autori
Mamić, Ivana ; Mikšić, Štefica ; Mamić, Marin ; Lovrić, Božica ; Marić, Silvija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 1. simpozij istraživačkih radova u sestrinstvu s međunarodnim sudjelovanjem Izazovi istraživanja u sestrinstvu
/ - Čakovec, 2019, 25-26
Skup
1. simpozij istraživačkih radova u sestrinstvu s međunarodnim sudjelovanjem: Izazovi istraživanja u sestrinstvu
Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 30.03.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zdravstvena pismenost ; roditelji
(health literacy ; parents)
Sažetak
Uvod: Cilj rada je bio utvrditi razinu zdravstvene pismenosti roditelja koji dolaze u hitnu pedijatrijsku ambulantu, te koji su čimbenici povezani sa zdravstvenom pismenosti i koji su čimbenici najznačajni prediktori zdravstvene pismenosti. Metode: Provedena je presječna studija koja je obuhvatila 142 ispitanika. U istraživanju su korišteni sljedeći instrumenti: Upitnik demografskih podataka i Upitnik SHALSA-50. Korištene su prikladne statističke metode: jednosmjerna analiza varijance (ANOVA), Spearmanova korelacija, hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati: Dobiveni su rezultati kako je čak 83, 1 % (N = 108) ispitanika zdravstveno pismeno. Također je utvrđeno kako nema statistički značajne razlike između ispitanika podijeljenih po spolu i po razlogu dolaska u ambulantu. Nema značajne statističke povezanosti između demografskih varijabli i zdravstvene pismenosti osim varijable stupnja obrazovanja (p = 000). Rezultati upućuju na činjenicu kako s porastom edukacije ispitanika dolazi i do porasta zdravstvene pismenosti, odnosno kako su educiraniji ispitanici i zdravstveno pismeniji. Regresijska analiza je podijeljena u dva koraka međusobno smislenih varijabli te je utvrđeno kako je stupanj obrazovanja značajan prediktor zdravstvene pismenosti (p = 000). Varijable drugog koraka objašnjavaju 27, 4 % (AR 2 = 0.274) dok ukupno objašnjavaju 31, 8 % (AR 2 = 0, 318) varijance zdravstvene pismenosti. Zaključak: Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da su roditelji u pedijatrijskoj hitnoj ambulanti zdravstveno pismeni u vrlo velikom postotku (N = 108, 83, 1 %) te kako je za zdravstvenu pismenost najvažniji čimbenik stupanj obrazovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Opća županijska bolnica Požega,
Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek