Naslov
Prošireni um. Pomicanje granica između uma i svijeta
(The Expanded Mind. Shifting the Boundaries Between the Mind and the World)

Autori
Malović, Nenad ; Bošnjak, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Filozofija i teologija u kontekstu znanstveno-tehničke civilizacije

Urednik/ci
Oslić, Josip ; Ćubelić, Alojz ; Malović, Nenad

Izdavač
Kršćanska sadašnjost

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
163-178

ISBN
978-953-11-0979-6

Ključne riječi
prošireni um, proširena spoznaja, aktivni eksternalizam, spoznaja i tehnologija, Andy Clark, David John Chalmers
(extended mind, distributed cognition, active externalism, cognition and technology, Andy Clark, David John Chalmers)

Sažetak
Pozadina ovoga članka jest suvremeni razvoj tehnologije i mogućnosti koje se time otvaraju za ljudski um. Pitanju uloge svijeta u kognitivnom procesu osobito su se posvetili Andy Clark i David John Chalmers. Clark razlikuje utjelovljenu, situiranu i proširenu spoznaju. Prva označava postojanje uma u cijelom tijelu, a ne samo u centralnom živčanom sustavu. Druga pretpostavlja da su za određene kognitivne procese potrebni određeni uvjeti iz okoline ili socijalna pozadina. A treća, kojoj ćemo ovdje posvetiti najviše prostora, govori o dinamičnom partnerstvu um-tijelo-svijet što omogućuje promatranje mentalnih stanja i kognitivnih funkcija izvan kože organizma. Okolina, prema tome, ne služi samo kao pozadina i okvir za kognitivni proces nego je i ona nužni dio kognitivnog sustava. Potom se govori o proširenoj spoznaji tj. o tendenciji da se čovjek u svojoj spoznaji sve više oslanja na svijet izvan sebe, što znači da predmete izvan sebe na neki način privatizira i tijekom kognitivnog procesa ih čini dijelom samoga sebe. Alat tako korištenjem postaje ekstenzija, a time i dio tijela onoga koji ga koristi. U tom smislu možemo reći kako ljudi svoje prirodne sposobnosti koriste kako bi prekoračili prirodne granice svoje egzistencije. Proširena spoznaja dovodi nas do govora o proširenom umu koji se naslanja na aktivni eksternalizam, tj. na tezu da se ne samo sadržaj nego i sami nositelji procesa spoznaje mogu nalaziti izvan granica ljudskoga tijela. Nakon toga predstavljaju se mogući prigovori i opravdanja teze o proširenom umu te se konačno, u svjetlu ideje o proširenom umu, razmišlja o mogućnosti proširenoga sebstva. Zaključno se tvrdi potreba pozitivnog ali i opreznog pristupa mogućnostima koje čovjeku otvara tehnologija pri čemu se osobita uloga u prosudbi i praćenju procesa ljudsko-tehnološke interaktivnosti pripisuje humanističkim znanostima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Mentorirani rad objavljen u koautorstvu sa studenticom.

POVEZANOST RADA