Pregled bibliografske jedinice broj: 994245
Država - za opće dobro
Država - za opće dobro // 50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.). Zbornik radova s teološkog simpozija / Matulić, Tonči ; Cifrak, Mario ; Razum, Ružica ; Malović, Nenad ; Filić, Andrea (ur.).
Zagreb: Kršćanska sadašnjost ; Glas Koncila, 2015. str. 675-684 (pozvano predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 994245 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Država - za opće dobro
(The State - for the Common Good)
Autori
Malović, Nenad
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.). Zbornik radova s teološkog simpozija
/ Matulić, Tonči ; Cifrak, Mario ; Razum, Ružica ; Malović, Nenad ; Filić, Andrea - Zagreb : Kršćanska sadašnjost ; Glas Koncila, 2015, 675-684
ISBN
978-953-11-0955-0
Skup
Teološki simpozij: 50. obljetnica svečanog otvaranja i početka Drugoga vatikanskog koncila (1962. – 2012.)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.11.2012. - 17.11.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
država, opće dobro, pluralizam, "etos dijeljenja"
(state, common good, pluralism, "ethos of sharing")
Sažetak
Budući da ne postoji općeprihvaćena definicija države, najprije se nastoji prikazati moguće pristupe razumijevanju države, polazeći od razlikovanja između države i društva. Zatim se, nabrajajući neke od karakteristika države, ali ne ulazeći pri tom u dublje rasprave, donosi definicija države kao institucije vlasti koja nad ljudima određenog teritorija ima moć reguliranu zakonom. Na kraju prvoga poglavlja podsjeća se na promjenu legitimacije vlasti od teološko-eshatološke u volju suverenog naroda koja se izriče ugovorom. U drugom poglavlju razmatraju se značenje i dvije glavne koncepcije općega dobra: normativno-apriorna i aposteriorna. S obzirom na ostvarivanje općega dobra država ima svoju zadaću i svoja ograničenja. Potom se raspravlja o mogućnostima definicije općega dobra u uvjetima pluralizma pri čemu se konstatira potreba općeg prihvaćanja temeljnih vrednota na kojima počiva društvo i koje čine okvir općega dobra za konkretnu političku zajednicu. U uvjetima pluralizma problemi se grupiraju oko tri glavna pitanja: 1. čije dobro treba uzeti u obzir? ; 2. kako se kolektivnim odlukama najbolje može odrediti opće dobro? ; 3. što je supstantivni sadržaj općeg dobra? Jednoznačnog i općeprihvaćenog odgovora na ta pitanja nema, nego se kao elementi općega dobra pokazuju i same pretpostavke demokracije i demokratskoga procesa. U zaključku se opće dobro povezuje s „etosom dijeljenja“ i odgovornošću pojedinca ne samo za sebe nego i za drugoga i za društvo u kojem živi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
