Pregled bibliografske jedinice broj: 994117
Suvremeno poimanje slobode i njegove posljedice za kršćansku praksu
Suvremeno poimanje slobode i njegove posljedice za kršćansku praksu // Bogoslovska smotra, 85 (2015), 4; 941-956 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 994117 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suvremeno poimanje slobode i njegove posljedice za kršćansku praksu
(The Contemporary Concept of Freedom and its Consequences for Christian Praxis)
Autori
Malović, Nenad
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 85
(2015), 4;
941-956
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
determinizam ; sloboda i norma ; Kant ; sekularizacija ; kršćanska praksa
(determinism ; freedom and norm ; Kant, secularisation ; Christian praxis)
Sažetak
Polazeći od slobode kao temeljne vrijednosti suvremenog društva najprije se donosi prikaz glavnih filozofskih rasprava o slobodi: kompatibilizam i inkompatibilizam. Pokazuje se da mnogi antagonizmi između različitih pozicija postoje zbog različitog shvaćanja pojmova slobode i determinizma. Osobita se pažnja posvećuje suvremenoj tendenciji determinizma koji počiva na rezultatima istraživanja ljudskoga mozga. Potom se skreće pažnja na novovjekovno razdvajanje slobode i norme te unutarnje i vanjske slobode, a što dovodi do apstraktnoga poimanja slobode u liberalizmu prosvjetiteljstva sa zahtjevom odvajanja slobode od bilo kakve uvjetovanosti, prije svega od strane države ili Crkve. Budući da je konkretna sloboda po svojoj biti moralna sloboda koja se ostvaruje u slobodnom činu moralne odluke i odgovornosti, rad se bavi i Kantovim razumijevanjem slobode, osobito pod vidom postizanja osobne sreće. Pritom će se pokazati da se vlastita sreća ne može učiniti temeljnom odrednicom volje jer se to protivi principu moralnosti. U nastavku se, u svjetlu prethodnih razmatranja, pokazuju posljedice čovjekova zahtjeva za slobodom i autonomijom u današnjem društvu i kulturi, osobito u odnosu prema kršćanskom razumijevanju slobode. Pritom se kao povodom koristimo govorom Benedikta XVI. održanom sudionicima opće skupštine Papinskog vijeća za kulturu dana 7. ožujka 2008. godine sa zaključkom da u govoru postavljena dijagnoza nije razlog za pesimizam, nego prilika za novo samopromišljanje kršćanstva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija, Teologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Religious and Theological Abstracts
