Pregled bibliografske jedinice broj: 993415
Povezanost naučene bespomoćnosti učenika s povratnim informacijama o vlastitom (ne)uspjehu
Povezanost naučene bespomoćnosti učenika s povratnim informacijama o vlastitom (ne)uspjehu, 2016., diplomski rad, diplomski, Učiteljski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 993415 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost naučene bespomoćnosti učenika s povratnim informacijama o vlastitom (ne)uspjehu
(Relationship between pupils’ learned helplessness and perceived feedback on their (un)successfulness)
Autori
Hubinka, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Učiteljski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.09
Godina
2016
Stranica
53
Mentor
Pavin Ivanec, Tea
Ključne riječi
atribuiranje uspjeha i neuspjeha, povratne informacije, ohrabrujuće i obeshrabrujuće misli, naučena bespomoćnost
(attribution of success and failure, feedback, encouraging and discouraging thoughts, learned helplessness)
Sažetak
Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati čemu učenici pripisuju svoj neuspjeh odnosno uspjeh, te jesu li povratne informacije učitelja i roditelja povezane s pripisivanjem neuspjeha i s pojavom naučene bespomoćnosti kod učenika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 101 učenika trećih i četvrtih razreda u osnovnim školama u Daruvaru i okolici. Od ukupnog uzorka učenika, 44, 6% čine dječaci, a 55, 4% djevojčice. Raspon dobi uzorka učenika je od 9 do 11 godina. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina učenika prethodni razred prošla s odličnim uspjehom te da su u prosjeku zadovoljni vlastitim školskim uspjehom. Smatraju da im učenje ide jednako dobro kao i ostalima. Uglavnom ih nije sram kada dobiju lošu ocjenu te se ne boje roditeljima priopćiti istu. Većina učenika dobru ocjenu općenito pripisuje dovoljno uloženom trudu, a lošu ocjenu nedovoljno uloženom trudu. Međutim, kada je riječ o određenom predmetu koji im je najteži (najčešće engleski jezik, matematika i priroda i društvo), učenici kao razlog zašto im je baš taj predmet najteži, većinom navode da im on jednostavno ne ide, a ne da ga ne uče dovoljno. U većini slučajeva učenicima se, kada dobiju lošu ocjenu, javljaju ohrabrujuće misli što opravdava pripisivanje loše ocjene nedovoljno uloženom trudu, a ne svojoj nesposobnosti iako istraživanjem nije uočena razlika u izraženosti pojedinih misli ovisno o tome čemu učenici pripisuju svoj neuspjeh. Roditeljsko ohrabrivanje i ne pisanje domaćih zadaća umjesto djeteta su pozitivno povezani s djetetovim ohrabrujućim mislima. Ostale roditeljske i učiteljske povratne informacije nisu povezane s ohrabrujućim i obeshrabrujućim mislima u učenika te atribuiranjem neuspjeha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija