Naslov
Povezanost samopoštovanja učenika sa suočavanjem s lošom ocjenom i školskim uspjehom
(Relation between pupils’ self-esteem and coping with poor grade and academic success)

Autori
Adžić, Tena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.07

Godina
2018

Stranica
59

Mentor
Pavin Ivanec, Tea

Ključne riječi
samopoštovanje, neuspjeh u školi, strategije suočavanja s lošom ocjenom, školski pojam o sebi
(self-esteem, school failure, strategies of coping with poor grade, school self-concept)

Sažetak
Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi kojim se strategijama suočavanja sa stresom zbog loše ocjene koriste učenici te vidjeti postoji li povezanost između tih strategija, samopoštovanja i školskog uspjeha. Istraživanje je provedeno u sedmom i osmom razredu osnovne škole, a ispitana su 52 učenika. Za istraživanje strategija suočavanja sa stresom zbog loše ocjene korišten je prilagođeni upitnik „Strategije suočavanja sa stresom zbog loše ocjene u školi“ (Brdar i Rijavec, 1997), a za mjerenje samopoštovanja Rosenbergova skala samopoštovanja (RSE, Rosenberg, 1965). Analizom su izdvojene četiri strategije suočavanja sa stresom zbog loše ocjene: zaboravljanje, samookrivljavanje, rješavanje problema i ljutnja. Rezultati su pokazali da su učenici najviše skloni strategiji rješavanja problema, zatim (u manjoj mjeri) koriste strategiju zaboravljanja i samookrivljavanja, a najmanje reagiraju ljutnjom. Rezultati su pokazali negativnu korelaciju između učeničkog samopoštovanja i samookrivljavanja kao načina suočavanja sa stresom zbog loše ocjene. Dakle, učenici koji su skloniji samookrivljavanju imaju i niže procjene samopoštovanja. Analiza podataka pokazala je da ostali načini suočavanja sa stresom zbog loše ocjene nisu značajno povezani s procjenom samopoštovanja. Pokazalo se i da su učenici koji imaju niže samopoštovanje skloniji lošu ocjenu pripisati vlastitom nedostatku sposobnosti učenja. Razina samopoštovanja nije se pokazala povezanom niti s jednom ocjenom, a dodatno je provjereno postoje li razlike između učenika s obzirom na to kako procjenjuju da im učenje ide u odnosu na ostale učenike. Dobiveni rezultati pokazuju da učenici koji procjenjuju da im učenje ide lošije nego ostalima se u manjoj mjeri, u odnosu na ostale, s lošom ocjenom suočavaju usmjeravanjem na rješavanje problema, u većoj mjeri pripisuju lošu ocjenu vlastitom nedostatku sposobnosti učenja te imaju niže samopoštovanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA