ࡱ> [bjbj4<ΐΐWb f%|%X%%%%%%8.& '%OD'''''() ).N0N0N0N0N0N0N$RTTNA%&)((&)&)TN%%''XO^/^/^/&) %'%'.N^/&).N^/^/6JDF'%2*,*ENO0OFEGV^/GV8FFGV%vH&)&)^/&)&)&)&)&)TNTN^/&)&)&)O&)&)&)&)GV&)&)&)&)&)&)&)&)&) #:Hrvoje Zekanovi, prof. ZRA NA LUKA `IBENIK KAO GENERATOR TURISTI KOG RAZVOJA `IBENSKO-KNINSKE }UPANIJE S obzirom da je razvoj gospodarstava i svako promialjanje o budunosti `ibensko-kninske ~upanije usko vezano uz razvoj turizma, a prometna infrastruktura je preduvjet za njegov razvoj, zra na luka se namee kao logi an projekt koji se nadovezuje na ukupnu gospodarsku strategiju ~upanije. Skoro 40 godina postoji ideja o izgradnji zra ne luke u zoni naselja Pokrovnik koja je ak pred Domovinski rat zapo ela s realizacijom. Danas kada su turisti ki pokazatelji u stalnom porastu, ne smije se ignorirati ova stara ideja, ve je nu~no staviti u razvojne gospodarske prioritete. Zra na luka `ibenik kao strateaki gospodarski projekt mo~e postati zamaanjak turisti kog i cjelokupnog razvoja `ibensko-kninske ~upanije. Uzdirektnu korist kroz zapoaljavanje,neposredno i posredno, ne smije se zanemarti efekt koji bi zra na luka donijela na kvaliteti turisti ke ponude te na brendiranju aibenske turisti ke regije. Klju ne rije i: Zra na luka `ibenik, Pokrovnik, `ibensko-kninska ~upanija, razvoj turizma 1. Uvod Danas je turizam okosnica razvoja Republike Hrvatske, a on se u najveoj mjeri oslanja na turisti ki promet u jadranskoj turisti koj regiji. Jedan od najva~nijih preduvjeta za razvoj turizma je povezivanje turisti kih destinacija sa zemljama koje pripadaju emitivnom turisti kom tr~iatu, odnosno izgradnja i ureenje suvremene prometne infrastrukture. Broj automobila i godianji raspored koriatenja autoceste A1 koja povezuje hrvatsku obalu s unutraanjosti Republike Hrvatske,najbolji je pokazatelj da se bez izgradnje kvalitetne prometne infrastrukture ne mo~e planirati odreeni razvoj turisti kog sektora. Struktura gostiju s obzirom na zemlje iz kojih dolaze i konstantno poveanje prometa u postojeim zra nim lukama namee logi an zaklju ak da je za nastavak postojeeg rasta u turizmu nu~no ulaganje u nove kapacitete u zra nom prometu. `ibensko-kninska ~upanija iako je sna~no orijentirana prema razvoju turizma, kao okosnici ukupnog gospodarskog razvoja ~upanije, nema zra nu lukupremda za njezinu izgradnju ima sve predispozicije, od geografskog polo~aja, geomorfoloakih karakteristika, do potra~nje za ovakvim oblikom prometa. Prostorni obuhvat ovog rada je `ibensko-kninska ~upanija s naglaskom na zonu  Pokrovnik iako su u analizu uklju ene i susjedne ~upanije Zadarska i Splitsko-dalmatinska jer imaju zra ne luke koje svojim uslugama pokrivaju prostor `ibensko-kninske ~upanije, ali i potencijalni prostor koji bi ubudue osim mati ne ~upanije pokrivala ova zra na luka. Naziv rada  Zra na luka `ibenik kao generator turisti kog razvoja `ibensko-kninske ~upanije ima za svrhu sugerirati da je ova zra na luka od prvenstvenog interesa za `ibenik iako bi veim dijelom, a mo~da i itava bila smjeatena prostoru grada Drniaa. Sli na situacija je i kod zra ne luke Split koja je smjeatena na predjelu Resnik u Kaatel `tafiliu odnosno na podru ju grada Kaatela, a dobar pimjer je i zra na luka Zadar koja je smjeatena na podru ju opine Zemunik.Naziv za ovaj projekt od 70-ih godina bio je AerodromPokrovnik.Kako bi se utvrdio ujecaj na turisti ki razvoj `ibensko-kninske ~upanije koriatena je uglavnom domaa literatura,prostorno planska dokumentacija i studije koje su se bavile ovom temom. Tema ovog rada je utjecaj izgradnje zra ne luke `ibenik na turisti ki razvoj `ibensko-kninske ~upanije odnosno utjecaj svih vrsta zra nog prometa: konvencionalnih zra nih prijevoznika, niskotarifnih zra nih prijevoznika, arter zra nihprijevoznika i generalnog zrakoplovstva. 2. Stanovniatvo, geomorfoloaka i ostala prirodna obilje~ja `ibensko-kninska ~upanija smjeatena je na sredianjem dijelu hrvatske jadranske obale obuhvaa i povrainu od 5.670 km2, od ega kopnena povraina iznosi 2.994 km2. Prema popisu iz 2011. Godine tu ~ivi 109.375 stanovnika.Grad `ibenik je gospodarsko, kulturno i administrativno srediate ~upanije, a smjeaten je u sredianjem priobalnom dijelu ~upanije. Najbolja lokacija za smjeataj zra ne luke na podru ju `ibensko-kninske ~upanije je kontaktna zona izmeu gradova `ibenika i Drniaa na prostorru naselja Brnjica, Goria, Radonii Pokrovnik. Ovaj prostor je tipi na kraka zaravan nastala krajem pliocena i po etkom pleistocena u koju se usjekao kanjon ikole, izniman geomorfoloaki fenomen kraa. U geoloakoj grai ovog prostora prevladavaju vapnenci mezozojske i paleogene starosti.Prostor je dodatno oblikovan kasnijim erozijskim procesima kojima je dodatno zaravnjen. Prosje na nadmorska visna je 240m/nm s iznimno malim visinskim razlikama. itava zona ima oko 1000ha, a na njoj prevladava oskudna vegetacija, uglavnom makijas degradacijskim stadijima garigom i kamenjarom. Manjim dijelom na prostoru ove zone nalaze se aumske povraine uglavnom obrasle Alepskim borom ihrastom meduncem.Klima ovog prostora je mediteranska koju karakteriziraju suha i vrua ljetate blage i vla~ne zime. Ru~a vjetrova za ovaj prostor je odgovarajua jer u toplom dijelu godine kada se o ekuje najvei promet ne puau najsna~niji vjetrovi poputbure koja na ovom prostoru ima sjeveroisto ni smjer. Druga klimatska pogodnost za smjeatanje zra ne luke je veliki broj sun anih dana i iznimno rijetka pojava magle. 3. Prostorno planska dokumentacija Planiranje, projektiranje i gradnja zra nih luka postaju sve kompleksniji, jer zahtjevi postaju sve vei. S jedne strane to su zahtjevi prometa i sigurnost, odnosno zaatita u zra nom prometu, a s druge strane zaatita okoliaa i odr~ivi razvoj. Ideja o gradnji zra ne luke Pokrovnik i uvratavanje u prostorno plansku dokumentaciju se~e u 80-godine, tako da je ak u dokumentima kao ato je Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske iz 1997. navedena kao jedna od nekoliko sportskih zra nih luka (aerodroma) uz zra ne luke Lu ko, Vara~din, akovec, Grobni ko polje kod Rijeke, Oto ac i Sinj. Neke od ovih zra nih luka do~ivjele su stagnaciju dok su neke poput zra ne luke u Sinju aktivne i slu~e svrsi. Za projekt izgradnje zra ne luke na prostoru naselja Pokrovnik 1986. godine izraena je lokacijska dokumentacija i prezentacijski elaborat, godine 1990. su zapo eli i radovi na gradnji uzletno sletne staze, meutim ratna dogaanja koja su uslijedila na ovom podru ju za vrijeme Domovinskog rata zaustavila su radove. Bitno je naglasiti da je u prostorno planskoj dokumentaciji }upanije odnosno Prostornom planu `ibensko-kninske ~upanije pod poglavljem, Graevine i zahvati od va~nosti za dr~avu, naveden planirani aerodrom Pokrovnik s meunarodnim grani nim prijelazom ato jasno govori da je bez obzira na prestank radova za vrijeme Domovinskog rata zra na luka je i dalje kroz klju nu prostorno-plansku dokumentaciju prepoznata kao potencijalni generator turisti kog i cjelokupnog razvoja `ibenko-kninske ~upanije. 4. Postojea infrastruktura u zra nom prometu i njezina iskoriatenost Republika Hrvatska ima va~nu ulogu u zra nom prometu Europe. Za uklju ivanje u svjetske i europske prometne tokove nu~no je da na zemlji postoje ureene zrakoplovne luke i da su osigurani odgovarajui zra ni putovi koji imaju mogunost prihvaanja postojeeg ipredvidivog rasta prometa.U Republici Hrvatskoj postoji sedam registriranih zra nih luka: Zagreb, Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Rijeka i Osijek, kao i dva zra na pristaniata (Mali Loainj i Bra ) na kojima se odvija javni zra ni promet (linijski i povremeni), kako u domaem tako i u meunarodnom prometu. Na zra nim lukama u 2009. godini ostvaren je prijevoz od 4 897 975 putnika, od ega zra ne luke Zagreb, Split i Dubrovnik ostvaruju preko 86% prometa putnika. Zra ne luke u Republici Hrvatskoj bilje~e rast prometa tako da je 2016. Ostvaren promet od 8 110 988 putnika od ega zra ne luke Zagreb, Split i Dubrovnik ostvaruju oko 91% prometa. Zra na luka Zadar je u 2016. godini imala 501 816 putnika, a Zra na luka Split 2 262 806 putnika. Takoer je iznimno va~no napomenuti da postoji konstantan rast prometa u zra nom prometu na globalnoj razini koji u 2015. prostoru Europske unije iznosi 918 000 000 te bilje~i rast od 4.7% u odnosu na 2014. godinu. S obzirom na ovakav raspored prometa putnika u zra nom prometu i na injenicu da postoji devet zra nih luka od ega se najvei dio prometa odvija preko samo tri, a i ostale imaju ekonomsku isplativost, kao logi an zaklju ak se namee da za izgradnju i razvoj novih zra nih luka u Republici Hrvatskoj ima ekonomske opravdanosti.Danas stanovnici `ibensko-kninske ~upanije, a i turisti koji je posjeuju u najveoj mjeri koriste usluge zra nog prometa Zra ne luke Split, Zra ne luke Zadar i Meunarodne zra ne luke Dr. Franjo Tuman u Zagrebu. Najkraa cestovna udaljenost ovih zra nih luka od `ibenika kao srediata `ibensko-kninske ~upanije iznosi, 350km do Meunarodne zra ne luke Dr. Franjo Tuman Zagreb, 79km do Zra ne luke Zadar, 55km do Zra ne luke Split. 5. Koriatenje i vlasniatvo Danas na ovom podru ju prevladavaju uglavnom paanja ke povraine koje su namijenjene ekstenzivnom sto arenju gotovo isklju ivo ovaca. S obzirom na ubrzanu depopulaciju i loau dobnu strukturu stanovniatva ovoga kraja, uzgoj stoke je u opadanju pa tako i koriatenje ovih povraina kao paanjaka. U zadnjih nekoliko desetljea zamjetna je prirodna sukcesija na ovom prostoru koja je u direktnoj povezanosti sa sve manjim koriatenjem ovog prostora za ispaau. Iako aumski po~ari koji su u iznimno esti u ovom kraju nakon izostanka ekstenzivnog sto arenja periodi no uniatavaju vegetaciju ona se brzo oparavlja, pogotovo auma alepskog bora te sukcesija kao proces brzo napreduje. Tek sporadi no na airem prostoru naselja Brnjica, Goria, Radoni i Pokrovnik javlja se podizanje trajnih nasada naj eae, maslinika i vinograda, a u novijevrijeme aromati nog mediteranskog bilja. Uvidom u sustav ARKODAgencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jasno je vidljivo da na airem prostoru ove zone ima manje od 10% prostora koji su registrirani kao poljoprivredna povraina. Registrirane poljoprivredne povraine su gotovo u potpunosti u kategoriji Kraki paanjak. Potencijalna zra na luka se nalazi na prostoru tri katastraske opine KO Pokrovnik, KO Radoni i KO Konjevrate. Bitno je naglasiti da se na ovom podru ju koji je prijaanjim studijama obuhvaen kao prostor zra ne luke nalaze tri velike estice u vlasniatvu Republike Hrvatske est.zem. 710/1 KO Pokrovnik, est.zem. 18/3 KO Radoni i est.zem. 3285/6 KO Konjevrate na kojima bi se u potpunosti mogla smjestiti uzletno sletna staza s prateom infrastrukturom. Osim ove tri estice ovdje se nalazi itav niz manjih takoer u vlasniatvu Republike Hrvatske ato znatno olakaava planiranje i izgradnju. 6.Razvojne mogunosti Zra ne luke `ibenik Lokacija Pokrovnik,Brnjica, Goria iRadoni pru~a mogunost uzletno sletne staze (USS) do duljine od 3000m. Mogue je i produljenje staze u uvjet ruaenja nekoliko kua i izmjeatanja ~upanijske prometnice `ibenik- Drnia-Knin. Pokrovnik mo~e biti mjesto za razne sportske aktivnosti kao ato su padobranstvo, jedrli arstvo, motorno jedrenje i zmajarstvo. Posebna mogunost koja se otvara gradnjom ove zra ne luke pogotovo u kontekstu razvoja visoko kvalitetnog turizma je prihvat i smjeatanje malih zrakoplova generalne avijacije. `ibenski akvatorij je vodei u Hrvatskoj po nauti kom turizmu, a upravo valsnici skupocjenih jahti ili turisti koji ih iznajme u charter floti esto dolaze svojim zrakoplovima ili letovima van redovitog prometa. Osim navedenih otvaraju se mogunosti za poslovne letove zrakoplova u privatnom vlasniatvu i akolske letove. S obzirom da se planirana zra na luka smjeatena u mediteranskoj klimatskoj zoni u kojoj su esti po~ari u toplom dijelu godine protupo~arne zra ne snage koje danas ine okosnicu hrvatskog vatrogastva takoer mogu koristiti ovu zra nu luku. Zra nu luku `ibenik bi prvenstveno koristili turisti ali iako se radi o skromnom broju stanovnika ne smijemo zanemariti stanovniatvo `ibensko-kninske ~upanije. Planirajui izgradnju ili poslovanje ove zra e luke obvezno moramo uzeti u analizu polo~aj i koriatenje susjednih zra nih luka. Jedna od mogunosti koja se namee kao logi na je razvoj ove zra ne luke kao alternativne uzletno sletnestaze Zra ne luke Split koja usprkosproairenjima i modernizaciji zbog stalnogpoveanja prometa postaje nedostatna za potrebe grada Splita i itave Splitsko-dalmatinske ~upanije. Ovaj problem je posebno naglaaen zbog sezonskog karaktera prometa pa tako u ljetnim mjesecima problem smanjenih kapaciteta joa izra~eniji. Takoer uzlijetanje i slijetanje zrakoplova nad gusto naseljenim prostormom Kaatelanskog zaljeva nije po sigurnosnim standardima koji se prakticiraju zadnjih desetljea kod izgradnje novih zra nih luka. Polo~aj autoceste A1 koja se nalazi tek nekoliko kilometara od palnirane zra ne luke je takoer komparativna prednost nad susjednom Zra nom lukom Split. Transfer gostiju iz Zra ne luke `ibenik autocestom do Splita iziskivao bi podjednako vremena kao itransfer od Zra ne luke Split do grada Splita za koji se koristi brza cesta kroz Kaatela. Glavna namjena Zra ne luke bila bi prijevoz putnika ali isto tako se o ekuje i promet tereta, iako u prvoj fazi skromniji. O ekuje se da bi u drugoj fazi promet tereta mogao pokriti aire podru je susjednih hrvatskih ~upanija kao i dio prostora susjedne Bosne i Hercegovine. Uz zrakoplovne djelatnosti po prostrornim mogunostima mogua je gradnja carinske zone. U dugoj fazi od 20 do ak 300 hektara ato ostavlja velike mogunosti za razvoj prateih djelatnosti. Ukoliko iz ekoloako-urbanisti kih ili sigurnosnih razloga doe do odluke o zatvaranju postojee Zra ne luke Split, zra na luka na ovom prostoru s uzletno sletnom stazom duljine 3000m mogla bi preuzeti kompletan promet te zra ne luke. 7. Gospodarski utjecaj zra ne luke Prije Domovinskog rata okosnica razvoja aibenskog gospodarstva bila industrija, anakon njenog gotovo potpun.024L pVɽ~rf_X hC*6CJ h h6CJhPh\56CJhPh\56CJhPh\6CJ hp6CJ h>6CJ hz|6CJ h\?#6CJ hx96CJhPh2 AaJhPh#aJhPh[55CJ aJ hPhLa5CJ aJ hPh2 A5CJaJhPh2 AH*aJjhx,0J/UaJhPhLaaJ24$7$8$H$`a$gd ?$7$8$H$a$gd0 dgdR $da$gdfr $da$gd2 A$d`a$gdx9 $da$gdC* $a$gd2 A dgd2 A>r$0@z|L ǸpppppphPht_HaJnHtHhPh V_HaJnHtHhPh"m9_HaJnHtHhPh_&'_HaJnHtHh\?#_HaJnHtHhPh ?_HaJnHtHhPh0_HaJnHtHhPh\5CJaJhPhR5CJaJhPhfr5aJ hfr6CJ' LZ\~RTXjnb F;پyyymy^mmhPh\~_HaJnHtHhl__HaJnHtHhm_HaJnHtHhPh_HaJnHtHhPh<5_HaJnHtHhPh==_HaJnHtHh|Pu_HaJnHtHhPh_&'_HaJnHtHhI_HaJnHtHh\?#_HaJnHtHhPht_HaJnHtHh%K_HaJnHtH@p !$!"".$0$2$4$8$<$P$T$r$$֘|sg^RI@^hm5CJaJhfr5CJaJhPhyq5CJaJh65CJaJhPh++s5CJaJh~-R5CJaJhfrPJ_HaJnHtHhPJ_HaJnHtH hPhPJ_HaJnHtHhPh\~_HaJnHtHhPh \_HaJnHtHhPhI_HaJnHtHhPh_HaJnHtHhl__HaJnHtHhPh7 _HaJnHtH0$2$$$$(-11f1h1V=X===$7$8$H$a$gdm$7$8$H$`a$gd $da$gdd $a$gdnj[ $`a$gd~-R $`a$gdps dgd6$7$8$H$`a$gdm$$$$$$l%p%%%%%%2&b&d&f&&&&&&&&&''Z'(((((.)>)`))*++-ͷ~u~ul~lhPh==aJhPhB$aJ ho9aJhm hPhB$ hPhYh}ho9 hPh] hPh++s hPh'hvjh%0J/Uhl_hh++sH* hh++s hl_\hPh++s\hPh65CJaJh==5CJaJh++s5CJaJ(---------:.d.l.n.|.~........./////40l001 1d1f1h111>3J3L3P3ĸ|j#jh0 '0J/U_HaJnHtHhonuh2m_HaJnHtHhPP_HaJnHtHh2m_HaJnHtHhPhnj[5CJaJhnj[5CJaJhPhd 5CJaJhW75CJaJ h~-RaJ hoaJ ho9aJ hnj[aJ hfraJ hAaJhPh==aJ hmaJ)P344|7~77 88$8h9j9l9999:::B:D:L:^:z:|:::d;f;;8<<<<T=V=X=ǸӸӸӸߑvjj[hPhK_HaJnHtHh x_HaJnHtHhq_HaJnHtHhPh x_HaJnHtHhPh~Xz_HaJnHtHh O_HaJnHtHh{_HaJnHtHhPhc_HaJnHtHhW7_HaJnHtHhm_HaJnHtH#jh0 '0J/U_HaJnHtHhPhd _HaJnHtH#X=Z=^====?"@$@BBCCCPDTDbDtDDE@EBEhEtEEEEEF(FFFyrnrnrrgcR!hPhd B*OJQJ^Jph333h6 h2mhd hB: hB:hB: hB:h2m hPh2m h2mh2mh2mhPPjh0 '0J/U hPhd hPhm#hPh@ 5CJ_HaJnHtHhm5CJ_HaJnHtHh65CJ_HaJnHtH#hp| hm5CJ_HaJnHtHhW75CJ_HaJnHtH=EGKzM|MMMdPV[[[[~ttt $a$gd$7$8$H$`a$gd3?$7$8$H$a$gd6$7$8$H$a$gd@ $a$gd6 7$8$H$gdd $7$8$H$a$gdPP6$dh`a$gdPP6$dh`a$gd6$7$8$H$`a$gd%k+ FGrGtG~GGGHHJJJKKKKKL"LxMzM|MMMMM2OJOTOVObOdObP඲tk_XXXX hPh6hPh@ 5CJaJh65CJaJhPh65CJaJhW75CJaJhPh@ _HaJnHtHh@ hPh@ hd h0 ' hPhiGhW7 hPhd (jh0 '0J/B*OJQJU^Jph333h3?B*OJQJ^Jph333!hPhd B*OJQJ^Jph333hPPB*OJQJ^Jph333 bPdP>QRRR8 hPh6hPPhiG hPhiGhPhd _HaJnHtH$[[[[&\(\\\0]4]]^^^__``aaa"aaatbvb>cJcjddteeffDgZg\gxgggggghhh&h(hzh|hhعإ߄hW7 hPh< hPh6hPPhiG hPhiGhUNG hPh-jhlhp| 0J/U hlht hPhUNGjh0 '0J/U hPhps hPhth3? hPhh.}65CJaJhPh5CJaJ2[a8nssz|m7$[$\$`a$gd|Kc7$[$\$`a$gd7$dh`a$gdB:7$dh`a$gdG <$dh`a$gd&S7$dh[$\$`a$gdi_ 7$dha$gdiG7$dh`a$gd0 '7$dh`a$gdd hhhiiik6n8nnnoo0pBpXpq*q6qVqrrrrrsXsZsssssssssttttt^ϽϹǔǔhMh/hG C hPhyqU hPhiGhiG5CJaJhPhiG5CJaJhu`5CJaJh+jh0 '0J/Uhhhh hhhh=h!h0 ' hPh hPP hPh<h3?0og sloma `ibensko-kninska ~upanija kao okosnicu svog gospdarskog razvoja ima razvoj turizma za koji je nu~an razvoj prometne infrastrukture. Turisti ka ponuda jekoncentrirana na uski obalni pojas i otoke ali s velikim mogunostima razvojaturizma uunutraanjosti ~upanije. Nacionalni parkovi Krka i Kornati su iznimno velik privla ni faktor razvoja turizma na prostoru ~upanije, pogotovo ako uzmemo u obzir sve vei interes gostiju iz Europe i svijeta za posjet zaatienim prirodnim krajolicima. `ibensko-kninska ~upanija ima konstatntan rast broja smjeatajnih kapaciteta odnosno postelja uturisti kom sektoru, tako je 2015. bilo 79 215 postelja, a 2016. 92 480, od ega u hotelskom smjeataju 2015. 8.022, a 2016. 8.361 postelja. Bitno je naglasiti da je jedan od najva~niji privla nih faktora na prostoru `ibensko-kninske ~upanije NP Krka kojemu broj posjetitelja takoer konstantno raste. Tako je 2015. godine nacionalni park posjetilo 951106, a 2016. 1 071 561 gostiju. 7.1. Prognoze prometa putnika U 2016. zabilje~eno je 15 594 157 dolazaka i 78 049 852 noenja turista u turisti kim smjeatajnim objektima u Republici Hrvatskoj. U turisti kim smjeatajnim objektima u Republici Hrvatskoj ostvareno je 8,7% viae dolazaka i 9,0% viae noenja turista u 2016. u odnosu na 2015. U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista 88,5% ine dolasci stranih turista, a 11,5% dolasci domaih turista. Zabilje~eno je 7,6% viae dolazaka domaih i 8,9% viae dolazaka stranih turista u 2016. u odnosu na 2015. U strukturi ukupno ostvarenih noenja strani turisti ostvarili su 92,5%, a domai 7,5%. Broj noenja domaih turista vei je za 2,0%, a broj noenja stranih turista vei je za 9,6% u 2016. u odnosu na 2015.Ukupan broj turisti kih dolazaka u 2015. Iznosi 14 343 323, a 2016. 15 594 157. Tablica: broj dolazaka turista po ~upanijama 2016. godine Zadarska ~upanija`ibensko-kninska ~upanijaSplitsko-dalmatinska ~upanijadomai gosti165 964121087232 571strani gosti1 196 242696 6682 504 733ukupno1 362 2068177552 737304Priopenjedolasci i broj noenja u 2016. godini, Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb, velja a 2017. Ako zanemarimo ostale zra ne luke na prostoru Republike Hrvatske koje zasigurno sudjeluju u prijevozu turista u `ibensko-kninsku, Zadarsku i Splitsko-dalmatisku ~upaniju te injenicuda zra ne luke Zadar i Split dovode putnike i za udaljenije destinacije, na osnovu ovih podataka mo~emo napraviti grubu kalkulaciju potencijalnog prometa u zra noj luci `ibenik. Ova kalkulacija zasnovana je na jasnim parametrima, kao ato su broj turisti kih dolazaka i promet susjednih zra nih luka, a koristili su je i Dr. Stanislav Pavlin i Dipl.oec. Ivan Toai u svojoj Studiji opravdanosti gradnje zra ne luke Pokrovnik, Zagreb 1995. Ukupan broj turisti kih dolazaka u 2016. godini u ove tri ~upanije bio je 4914265, u istom razdoblju u Zra noj luci Zadar i Zra noj luci Split bilo je 2764622 putnika. Udio turisti kih dolazaka u `ibensko-kninskoj ~upaniji u odnosu na ukupan broj dolazaka u sve tri ~upanije je 16.6% . Ako pretpostavimo da je struktura gostiju u sve tri ~upanije sli na te da je pribli~no jednak udio gostiju koji dolaze preko zra nih luka broj gostiju putnika Zra ne luke `ibenik bi bio oko 450 000. Naravno da se ovaj turisti ki promet ne mo~e o ekivati u prvih nekoliko godina rada zra ne luke ako bi ostali parametri ostali istog reda veli ine. 7.2. Turisti ki i prometni zna aj Zra ne luke `ibenik Izgradnja Zra ne luke `ibenik bi osim pru~anja usluga zra nog prometa doprinijela razvoju ostalih oblika transporta,poput autobusnog prijevozagostiju do kona nog odrediata, razvoja taxi prijevoza, ugostiteljskih djelatnosti vezanih za samu zra nu luku i okolni prostor. Izgradnja Zra ne luke `ibenik svakako bi bila i poticaj za ureenje cestovne prometneinfrastukture u smjeru `ibenik Drnia-Knin. Neposredna blizina Nacionalnog parka Krka i Zna ajnog krajobraza Vodeni tok i kanjon ikole takoer bi bili sna~an privla ni faktor ove zra ne luke koja bi se mogla brendirati kao zra na luka NP Krka te tako pridonijeti porastu broja posjetitelja. Zra na luka Zadar ima prosje an broj zaposlenih od oko 107, a s obzirom da je projekcija broja putnika tek neato manja u zra noj luci `ibenik bi se moglo o ekivati sli no zapoaljavanje. Uz zaposlenike zra ne luke mogao bi se o ekivati sli an broj direktno zaposlenih u djelatnostima prijevoza, marketinga, ugostiteljstva, turisti kim agencijama i ostali servisnim zanimanjima. Utjecaj na razvoj ostalih vrsta poduzetniatva teako je izra unati, ali svakako poveani broj posjetitelja i direktno zapoaljavanje u zra noj luci te u djelatnostima usko povezanim uz nju zasigurno bi doprinijelo zapoaljavanju. Kod zapoaljavanja ne smijemo zanemariti prirez i porez koji bi se uprihodi od novozaposlenih, a najveim su dijelom prihod lokalnih samouprava. 8. Izvodljivost projekta Zra ni promet postaje sve zna ajniji model prijevoza putnika, a u posljednjih nekoliko godina bilje~i se znatno poveanje prijevoza robe i poate. Iako je zra ni promet vrlo osjetljiv na ekonomske i energetske krize, ratne sukobe i teroristi ka djelovanja, na globalnoj razini evidentira se konstantan porast prometa putnika izmeu 5 i 7% godianje. Temeljno je pitanje shvaa li dr~ava ato je temeljna infrastruktura zra nog prometa, a koje djelatnosti zra nog prometa moraju biti prepuatene zakonima tr~iata. Do sada je fokus dr~avnih aktivnosti bio na zra nom prijevozniku, dok su zra ne luke bile uglavnom prepuatene same sebi. Vlasni ka struktura veine zra nih luka u Republici Hrvatskoj je kombinacija vlasni kih udjela lokalne samouprave (gradova i opina), regionalne samouprave (~upanije) i dr~ave tako da je najlogi niji put da i kod ove zra ne luke inicijativu predvode jedinice lokalne i regionalne samouprave kojima je ona u najveem interesu, odnosno gradovi `ibenik, Drnia i `ibensko-kninska ~upanija. Ne smije se zanemariti da opina Primoaten i Grad Vodice takoer gravitiraju ovom prostoru te da bi od izgradnje ove zra ne luke svakako profitirali. Financiranje ovakve infrastrukture mogue je i kroz strukturne europske fondove poput Peljeakog mosta uz preduvjet da ovaj projekt postane strateaki interes dr~ave i lokalne zajednice. est argument protiv izgradnje je sezonski karakter prometa u susjednim zra nim lukama, meutim ak i da luka u prvoj fazi radi isklju ivo za vrijeme ljetne turisti ke sezone izgradnja je ekonomski opravdana, dokaz za ovo je Zra na luka Bra  koja ima isklju ivo sezonski karakter. U prvim fazama razvoja i poslovanja zra na luka mo~e slu~iti kao izdvojena uzletno sletna pista Zra ne luke Split s tendencijom stalnog preuzimanja dijela turisti kog prometa. Posebnu va~nost u zra nom prometu Primorske Hrvatske imaju niskotarifni zra ni prijevoznici koje obilje~ava izrazito prosperitetan razvoj posljednjih nekoliko godina i na koje otpada sve vei udio u ukupnom broju putnika. Oni su zaslu~ni za proairenje emitivnih turisti kih tr~iata (npr. Ujedinjenog Kraljevstva i skandinavskihdr~ava). Zra na luka `ibenik bi zbog svog polo~aja mogla privui brojne niskotarifne zra ne prijevoznike kao konkurencija susjednim zra nim lukama i niskotarifnim zra nim prijevoznicima koji s njima posluju. 10. Zaklju ak `ibenik i itava `ibensko-kninska ~upanija nalazi se u jednoj od najpropulzivnijih turisti kih regija u Europi s tendencijom kontinuiranog rasta broja turisti kih dolazaka, noenja i prihoda od turizma. Za nastavak rasta potreban je daljni razvoj turisti ke infrastrukture ali i one pratee prometne koja je preduvjet bilo kakvog razvoja. `ibenik i njegova turisti ka regija itekako ima svoje posebnosti u odnosu na okru~enje te je nu~no njezino kvalitetno brendiranje u svrhu daljnjeg turisti kog rasta, a zra na luka je definitivno klju na u tom procesu. Da bi se napravio kvalitetni iskorak u ukupoj razvijenosti ovog prostora potrebni su kapitalni projekti s vizionarskom strategijom, u protivnom e razvoj `ibensko-kninske ~upanije biti oslonjen na isklju ivo privatnu inicijativu bez naznaka za kvalitativni razvojni skok. Stavljanje izgradnje Zra ne luke `ibenik u strateake odrednice razvoja `ibenika, Drniaa i itave `ibensko-kninske ~upanije mo~e biti zamaanjak ukupnog, a pogotovo turisti kog razvoja `ibensko-kninske ~upanije. L I T E R A T U R A Eurostat, Air transport statistics, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Air_transport_ statistics (pristup:11.08.2017.) Gaaparovi S. (2011), Zra ni promet i turizam primorske Hrvatske, Geoadria 16/2 (2011) 155-187, Geografski odsjek, PMF, Sveu iliate u Zagrebu, Zagreb Kocijan L. (2016.) Strategija nrazvoja zra nih luka Republike Hrvatske, Meimursko veleu iliate u akovcu, akovec Pavlin S. (2002.), Aerodromi 1, Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Pavlin S.; Toai I. (1995.), Studija opravdanosti gradnje zra ne luke Pokrovnik, Zagreb Peovi T.; Vince D.; `timac I. (2012.) Razina prilagodbe zra nog prometa Republike Hrvatske trendovima i poslovnom okru~enju europskoga zra nog prometa, U: Steiner S.; Bo~i evi, J; Bukljaa Sko ibuai, M.(ur.), Znanstveni skup Ocjena dosadaanjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zagreb, 11.04.2012, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2012. str. 31-42 Popis stanovniatva Republike Hrvtaske 2011. , Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb Priopenjedolasci i broj noenja u 2016. godini (2017.) Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb Priopenje Promet u zra nim lukama u prosincu 2016. godine (2017.), Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb Prostorni plan `ibensko-kninske ~upanije III izmjene i dopune (2012.), `ibensko-kninska ~upanija Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997.) , Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb Sustav ARKOD; Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Turizam u brojkama 2016. (2017.) Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb www.zadar-airport.hr/opci-podaci (pristup:11.08.2017.) Summary `IBENIK AIRPORT AS A GENERATOR OF TOURISM DEVELOPMENT OF `IBENIK-KNIN COUNTY Economic development and every reflection on the future of the `ibenik-Knin County is closely related to the development of tourism. Transportation infrastructure is a prerequisite for tourism development, so the airport naturally imposes as a project adding to the county's overall economic strategy. Almost 40 years ago, there was an idea of building an airport in the zone of the Pokrovnik settlement. The construction of the airport started before the onset of war in 1991. Today, with tourism indicators on the rise, this idea should not be ignored, but put among developmental economic priorities. `ibenik Airport as a strategic economic project can become the pioneer of tourism and overall development of the `ibenik-Knin County. With the direct benefit through direct and indirect employment, the effect that the airport would bring on the quality of tourism supply and branding of `ibenik as tourist destination should not be neglected. Keywords:`ibenik Airport, Pokrovnik; `ibenik-Knin County, Toursim development  Hrvatski sabor, ( HYPERLINK "mailto:hzekanovic@yahoo.com" hzekanovic@yahoo.com) Popis stanovniatva Republike Hrvtaske 2011., Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb  Pavlin S. (2002.), Aerodromi 1, Sveu iliate u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb  Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997.) , Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb  Pavlin S.; Toai I. (1995.), Studija opravdanosti gradnje zra ne luke Pokrovnik, Zagreb  Prostorni plan `ibensko-kninske ~upanije III izmjene i dopune (2012.), `ibensko-kninska ~upanija Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997.) Ministarstvo prostornog ureenja i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb Peovi T.; Vince D.; `timac I. (2012.) Razina prilagodbe zra nog prometa Republike Hrvatske trendovima i poslovnom okru~enju europskoga zra nog prometa, U: Steiner S.; Bo~i evi, J; Bukljaa Sko ibuai, M.(ur.), Znanstveni skup Ocjena dosadaanjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zagreb, 11.04.2012, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2012. str. 31-42  Priopenje Promet u zra nim lukama u prosincu 2016. godine (2017.), Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb Eurostat, Air transport statistics, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Air_transport_ statistics (pristup:11.08.2017.) Sustav ARKOD;Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  Pavlin S.; Toai I. (1995.) Studija opravdanosti gradnje zra ne luke Pokrovnik, Zagreb. Charter djelatnost je iznajmljivanje plovila ili pru~anje usluge smjeataja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Charter kompanija je fizi ka ili pravna osoba vlasnik ili korisnik plovila ili je od vlasnika ili korisnika temeljem pisanog ugovora preuzela odgovornost za upravljanje plovilom i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornost.; Internet stranice Ministarstva turizma, http://mint.hr/default.aspx?id=21414, (pristup:11.08.2017.)  Pavlin S.; Toai I. (1995.), Studija opravdanosti gradnje zra ne luke Pokrovnik, Zagreb.  Turizam u brojkama 2016. (2017.) Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb Turizam u brojkama 2016. (2017.) Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb  Priopenjedolasci i broj noenja u 2016. godini (2017.) Dr~avni zavod za statistiku, Zagreb http://www.zadar-airport.hr/opci-podaci (pristup:11.08.2017.)  Kocijan L. (2016.) Strategija nrazvoja zra nih luka Republike Hrvatske, Meimursko veleu iliate u akovcu, akovec  Gaaparovi S. (2011), Zra ni promet i turizam primorske Hrvatske, Geoadria 16/2 (2011) 155-187, Geografski odsjek, PMF, Sveu iliate u Zagrebu, Zagreb     ZRA NA LUKA `IBENIK KAO GENERATOR TURISTI KOG RAZVOJA `IBENSKO-KNINSKE }UPANIJE . ^dޙxƚܚޚ ,rtxĜ DZ¯ͯ͗͞~w~ h&Sh&S h&Shi_ h&Shxhh h&Sht h&Sh2%!jhi_h2%0J/OJQJU$hi_hi_0J=CJOJQJ^JaJhi_hi_OJQJhi_h2%OJQJh&SOJQJhi_h^OJQJ hi_hyq hi_ht hPht+ZfzޝZ\ȟt£ļıwhUhIhNHB*mH phsH $jhd-0J/B*UmH phsH hfhNHB*mH phsH h&-B*mH phsH hfmH sH hfhNHmH sH hMmH sH hfhhmH sH hhmH sH hfhNmH sH hfhrJ5hfhB:5 hM5hhjh&S0J/Uh&Sh&S0J=CJaJ h&Shi_h&Shi_0J=CJaJlnxz|Ԥ֤ ,.<>JLZ\^`lvxҥԥٺففٺففzففjhEh)B*CJaJmH phsH  hcHh_%hfhfB*CJaJmH phsH %hcHhNHB*CJaJmH phsH hcHhNHCJaJh&-CJaJ hcHhNHhcHh_5CJaJhcHhfI5CJaJhcHhNH5CJaJhd-hEh)B*mH phsH hd-hEh)h)|~֤.Gkd$$IfTl\/ &9!h3   t0!644 laytEh)T7$$If[$\$a$gd|Kc.>L\^x7kd$$IfTl\/ &9!h3   t0!644 laytEh)T7$$If[$\$a$gd|Kc7$If[$\$gd|KcԥG777$If[$\$gd|Kckd$$IfTl\/ &9!h3   t0!644 laytEh)T7$$If[$\$a$gd|Kc HJ¦Ņ֧2"* JLNlɼɼɼɱ{{wpppwwwp hGmh!h! h.}6h.}6h.}6he:hG hhs hGmhG h!5CJ\aJmH sH hGmh_aJhd-h|KcCJaJh|KcCJ\aJmH sH h_h|KcCJ\aJmH sH  hcHhNHhcHhNH5CJaJ%hfhfB*CJaJmH phsH *K>4 dgd|Kc $da$gd|Kckd$$IfTl\/ &9!h3  0!644 laytEh)T7$If[$\$gd|Kc¦ "Fx6$dh`a$gdoBZ 6$dha$gdoBZ$7$8$H$`a$gdoBZ 7$8$H$gdk7$8$H$`gdiG6$dh`a$gd!6$dh`a$gdG  dgd_&'R  "2D\ln̳ŵznzbzVzJzJzJbzJzbzh|Kc_HaJnHtHhM_HaJnHtHhx_HaJnHtHhhs_HaJnHtHh^#_HaJnHtHhPh\ _HaJnHtHhiGh|N5_HaJnHtHhiGhEf5_HaJnHtHhiGh\ 5_HaJnHtHhiGhiG5_HaJnHtHhM5_HaJnHtHhPhw95CJaJ"h_h!5CJ\aJmH sH ̳޴" ĵpdXdQJC9Ch6mh6m5CJ h6m5CJ hM5CJ h5CJhM_HaJnHtHh.}6_HaJnHtHh hby_HaJnHtHhn_HaJnHtHhM_HaJnHtHh _HaJnHtH#jhd-0J/U_HaJnHtHh h _HaJnHtHh _HaJnHtHhby_HaJnHtHht_HaJnHtHh^#_HaJnHtHhf_HaJnHtH "(* >*DFvxF}k_Sh.}6_HaJnHtHhn_HaJnHtH#hnhn5CJ_HaJnHtHhpD%5CJ_HaJnHtHhM5CJ_HaJnHtH hoBZhoBZjh_C0J/PJU hoBZPJhoBZhoBZPJhoBZ hoBZh gh gh; h h-8hpD%h6mjhd-0J/UhM h6mh6mh6mhM5CJxz|~ $da$gdC*6gd|N$7$8$H$a$gd g 7$8$H$gdqoF "Jftvx^`drſuf\III%hh {PB*_HaJnHphtHhh {P\aJhh {PCJaJmHsHhh {PCJaJhh {PaJhhaJhhPJ hh hh {Phh {PB*KH$phhPh {PaJ hTUaJhPhvuaJ hMaJhoBZCJaJh.}6_HaJnHtHh; _HaJnHtHh g_HaJnHtH "Lx`$ & F da$gd7$ & F [$\$a$gd-$ & F da$gd$ & F d7$8$H$a$gd 6$ & F a$gd $da$gdC*LHr$ da$gd'>6gd {Pd7$8$H$gd {P-$ & F da$gd$ & F d7$8$H$a$gd7$ & F 7$8$H$[$\$a$gd 6$ & F a$gd$ & F da$gd7$ & F [$\$a$gd JLd, $&48οή{le^WMChPh0q6aJhPh'>6aJ h6aJ hM6aJ h_6aJhPhG_HaJnHtH hoh {PCJ_HaJnHtHh {PCJaJhh {PCJaJmHsHhh {PCJaJ hh {PCJ_HaJnHtHhh {P_HaJnHtHhh {PaJhh {P0J5 hh {PhhaJhh\aJmH sH   "$&68>$ da$gd/d-DM gdX2$ da$gd'>$ da$gdU8<>@BDVX һxex\PFB:2h|mHsHhx,mHsHhx,jhx,0J/UhPh 56aJh 56aJ$h/h/6B*CJmH ph"""sH hM6B*CJmH ph"""sH h/h'>56CJhz6h/56CJhz6hX26CJ hX26CJh+hX26CJ-h+hX26B*CJfHphq h'>6CJh/h/5aJ8h+hX25B*CJOJQJ^J_HaJnHphtH>@BD4^$$&-gd0 '6gd dgdd7$8$H$gd 7[$\$gd0 ' -dgd0 '-$ da$gdU ^`246h ^`{s{s{{{s{s{hW!jhq4OhX20J/CJUaJh0 'hX2mHsHhX2CJaJh;hX2CJaJ!jh;hX20J/CJUaJh;hX2mHsH h;hX2jh;hX20J/Uh%hX2mHsHhX2CJaJjhX20J/Uhx,hx,mHsHh]h|0J+mHsHh|mHsHjh|UmHsHN.8HLNnr "$&"$&Dz䝲䈝wk`hhX2mHsHhq4OhX25CJaJ!hq4OhX2B*CJKH$aJph)hhX2B*CJ_HaJnHphtH)hq4OhX2B*CJ_HaJnHphtH)h9`hX2B*CJ_HaJnHphtHhq4OhX2CJ\aJ!jhq4OhX20J/CJUaJhq4OhX2CJaJ hq4OhX2CJ_HaJnHtH&(*@B~XZ\VLXZ\^±}l^l^lSh&ShX2mHsHhX2CJ_HaJnHtH hq4OhX2CJ_HaJnHtHhp| hX2mHsH hq4OhX2hq4OhX20J5jhq4OhX20J/Uhq4OhX2CJaJ!jhq4OhX20J/CJUaJh0 'hX2mHsHhhX20J5CJaJhhX2CJaJhX2CJaJ!jhhX20J/CJUaJ~ZZ\ dgd2 A6gd_Cd7$8$H$gd_C -dgd_C dgdd--d7$8$H$gd&S 7[$\$gd&S -dgd w 7[$\$gd w^l.4z̿|||k̏^^SOGjhlUhlh_ChX2mHsHhohX2CJPJaJ hohX2CJ_HaJnHtHhX2CJaJhohX2CJaJ!jhohX20J/CJUaJhohX2mHsH hohX2hohX2_HnHtHjhohX20J/Uhd-hX2mHsHhq4OhX2CJaJhX2CJ\aJmH sH hq4OhX2CJ\aJmH sH z|~ÿhPh 56aJhjChX2CJaJ hjChX2CJ_HaJnHtHhX2CJH*_HaJnHtHhv9 hZ,)hX2h0hX2B*CJaJphh0hX2CJ\aJh0hX2B*CJaJphOjhlUhl|~$ da$gdUd7$8$H$gdjC22$  dx&dPa$gd0 2  dx dgd2 A21h:pfr. A!"#$% $$If!vh5h535 5 #vh#v3#v #v :V l t0!65h535 5 / / ytEh)T$$If!vh5h535 5 #vh#v3#v #v :V l t0!65h535 5 / / ytEh)T$$If!vh5h535 5 #vh#v3#v #v :V l t0!65h535 5 /  / / ytEh)T$$If!vh5h535 5 #vh#v3#v #v :V l0!65h535 5 ytEh)T^B 666666666vvvvvvvvv66666666666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHJ`J X6Normal dhCJ_H aJmHsHtH X X X6Naslov 1@&m$5CJ\_HaJmHsHtHR R X6Naslov 2 @&5\_HaJmHsHtHX X X6Naslov 3d@&5\_HaJmHsHtHX X X6Naslov 4 @& 56\]_HaJmHsHtHh h X6Naslov 5 @&/5B*CJOJQJ\_HaJmHphsHtHp p X6Naslov 6d@&556B*CJOJQJ\]_HaJmHphsHtHZ Z X6Naslov 7 @&&6CJOJQJ]_HaJmHsHtHT T X6Naslov 8 @& CJOJQJ_HaJmHsHtH^ ^ X6Naslov 9 @&*6@CJOJQJ]_HaJmHsHtH>A > Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa H/H X6 Naslov 1 Char5CJPJ\^JaJH/H X6 Naslov 2 Char5CJPJ\^JaJD/D X6 Naslov 3 Char5CJPJ\^JJ/!J X6 Naslov 4 Char56CJPJ\]^JR/1R X6 Naslov 5 Char5B*OJPJQJ\^JphX/AX X6 Naslov 6 Char%56B*OJPJQJ\]^JphH/QH X6 Naslov 7 Char6OJPJQJ]^JB/aB X6 Naslov 8 CharOJPJQJ^JL/qL  X6 Naslov 9 Char6@OJPJQJ]^J`> ` X6NaslovdPm$$@CJ4OJQJ_HaJ4mHsHtHJ/J X6 Naslov Char@CJ4OJPJQJ^JaJ4XJ X X6 PodnaslovX&6@ OJQJ]_HaJmHsHtHV/V X6Podnaslov Char"6@ CJOJPJQJ]^JaJ0W`0 X6` Naglaaeno5\RX R X6@ Istaknuto(56@ \]q r> > *X6 Bez proredamH sH @@ X6 Odlomak popisa ^m$T T !X6Citat ]h^h6CJ]_HaJmHsHtH2/2 X6 Citat Char6]z z #X6Naglaaen citat "P]^a$$56CJ\]_HaJmHsHtHJ/1J "X6Naglaaen citat Char 56\]H!AH X60Neupadljivo isticanje6]:!Q: X6PJako isticanje5\F!aF X6Neupadljiva referenca:H!qH X6Istaknuta referenca :>*@@!@ X6 Naslov knjige 6:@]D D X6p TOC Naslov)@& _H mH sH tH P/P X6Bez proreda CharCJ_H aJmH sH tH 6U`6 [50 Hiperveza >*B*phtt !MReaetka tablice7:V,0,F`F .2 A0 Tekst fusnote-CJaJmH sH L/L -2 A0Tekst fusnote Char_H mH sH tH >&`> 2 A0Referenca fusnoteH*` ` 1ZLP0Tekst balon ia 0dCJOJQJ^JaJmH sH d/d 0ZLP0Tekst balon ia Char$CJOJQJ^J_H aJmH sH tH :@": 3Z,)0 Zaglavlje 2p#L1L 2Z,)0Zaglavlje CharCJ_H aJmH sH tH 8 B8 5Z,)0Podno~je 4p#JQJ 4Z,)0 Podno~je CharCJ_H aJmH sH tH VobV kDefault 67$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtHX^@rX ++s0Standard (Web)7ddd[$\$ _HaJtH.. t mw-headline66 tmw-editsection1DD tmw-editsection-bracketPP tmw-editsection-divider1 B*phUUU:Oab: i_0Pa7<dB*OJQJph2o2 i_0A5B*CJ^JaJphP+P ? {P0Tekst krajnje biljeake>CJaJVV > {P0Tekst krajnje biljeake Char_H tH P*P {P0Referenca krajnje biljeakeH*,(, 0 Broj retkaPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!r]@Otheme/theme/theme1.xmlYMoE#F{oc'vGuرHF[xw;jf7q7J\ʯ AxgfwIFPA}H1^3tHA HwDI31МC`A]#Tv@=!<İT[ڸ3"Жe)Q!ol y\?Z]<z'Yٯ󼻵fKWtnu:f+25 1_66Y|slvހ,~u߿ZmxM:~ƽ9ۮ|g(Ȇ"1OԢ\=.@Md}H.Gb-\zc|9e! a f^=??|xGȡIXzg>2>ϫP>3u^|gO^|=o <*Ç4&$Gh`9Q #LI(q =9S̲8zt;G䞣 E+$DuŽUrpŤJv'N|{f݈8j1((B*K] .Xu0tɐlm2fpVe9tPU(?$quⵒfqy$JyϢD9\,AGm\nziÙ)D]|%lڟZ̦gl冹EPk 9> ljWY DK/7ebe _膖W`VcJD1#4b!:UJ0A?=y6ʷWg1K#[]y%[BTRlw~SL_)4)X t|zm{\CJ# w@],d_C֜a|jHP؏T$كdfl,YdTI]ZG䐰zoPnI dYB=!kk|l1Qn6MBŊ]|-_ƬF^ Mιڎ5gr3W8o1,Q =H zC}~h m /iG08ELum6:iO֚%tv1ZHggv|m"{DaidL`/Z_z 'LIL0zL@[t/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!r]@Otheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 1rV&O+,5>93:d=FKQm V{  M;< T m< ``eeeh $-P3X=FbP[h^Z̳ F8 &^;=>?ABCDFGHJ=[|.x><@EI=R Xd0# AA@H 0(  0(  B S  ?_GoBackpEmpEmv{.E5E:EKEYEpEVbWbYbgbibjbbbbbbbbbbbDmEmEmGmGmHmHmJmKmMmNmPmQmmmimVY`bTWqr!!""""1$2$n'o')))),,335555T8U8@9A95:7:T:U:\:]:h: ;";V;W;;;;;4<5<<<<<==>=H=Z=f=h==========> >>>D>`>>>>>1A3ACCCCGGZI\ItIvIPP8Q9QRRRRVVVVWW X!XXXHYIYZZ.[X[^[[[[S\T\] ]Y]Z]]]]]]^N^Q^bbTbWbYbb_cddmdpdddbedeff`gbgggHhLhhhhj*jjjj?kAkkkkkk#l.l6lllBmEmEmGmGmHmHmJmKmMmNmPmQmRmmmmmm333333333333333333333 . Z~ r=Znt-::9 m&,9b3B<5 U4n?PU,c^2Vq^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`5.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.8^8`.^`. L^ `L. ^ `.x^x`.HL^H`L.^`.^`.L^`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ^`5B*ph.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. ?PUb3Bc~  UVqnt-:9&,9= l\s=M I-<q5e M`|%5JI-gq'Sy'&-f[' M-['p1h4bq5M-cn?<pfF%5JSy'(hKgq'e M=Mh4b`|&-f=k+{pfFc /Rflby2%G NG6d_9`B ( \ d ; P0 p| -cHMc`] &-)`ns a(ht7 @ 'h \?#B$`W$e$pD%0 '_&' F'Z,)Eh)C*+%k+,[,d-~<-/.[:.L0131t1}2X2S>3T4z45E6X6.}6W7-8>8d8;9"m9o9w9$:B:= ?3?[@9b@A2 A^EBG C_CjCELjE9GUNGiG bHfI\J{JELW\LM!M.M_M|NN Oq4OPZLPPP {P~-RGeR&S7#TJU VvVY~YoBZnj[ \)\X\"]}]l_O_Lab|Kcbc.emf g gh\jHl6mp/)p0pXaplp0qyqs++spstzCt|PuonuvwPwx~Xz|8B}[}w}!<` ZUm  ?z-6m!)8= NPrJ~/^ w%od[5K x"qOcz6>#2m{3YLhL kG|n=\~_9E;*CT6ce:9(nT m3t!@9@##\nhsP orq%x9F{`@0=FE6?O\kE90T 0@BR"_TY`z~.^#tvu[z|mo}!r\>Kh#U]<5NTUcifr@;4C%Kf +bylGm=='xh h!bqo]&x,v9EftlWRbe&-}WbYb@@< !&')*-0346e6m "$&(.8:@DFJTVZ\bhnptUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .[x ArialWSabonLT-RomanMS Minchoiopen_sansregularTimes New Roman9. . Segoe UIO Open SansOpen SansA$BCambria Math"1 (tG(tG'S 2N\ 7x0%b m2HP  $P[52!xxOZRA NA LUKA `IBENIK KAO GENERATOR TURISTI KOG RAZVOJA `IBENSKO-KNINSKE }UPANIJEOZRA NA LUKA `IBENIK KAO GENERATOR TURISTI KOG RAZVOJA `IBENSKO-KNINSKE }UPANIJEWindows korisnik8         Oh+'08H dp    PZRANA LUKA IBENIK KAO GENERATOR TURISTIKOG RAZVOJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJEPZRANA LUKA IBENIK KAO GENERATOR TURISTIKOG RAZVOJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJENormalWindows korisnik2Microsoft Office Word@@H>@@ S՜.+,D՜.+, hp|  l2%b PZRANA LUKA IBENIK KAO GENERATOR TURISTIKOG RAZVOJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJEPZRANA LUKA IBENIK KAO GENERATOR TURISTIKOG RAZVOJA IBENSKO-KNINSKE UPANIJE NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSAp=mailto:hzekanovic@yahoo.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F0Data 1TableVWordDocument 4<SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore|LVLBUCOJXM==2|Item  PropertiesUCompObj    F0Dokument programa Microsoft Office Word 97-2003 MSWordDocWord.Document.89q