Naslov
Razvoj vještine čitanja: čitalačke navike studenata Medicinskog fakulteta i veleučilišta Baltazar
(Developing reading skills: reading habits in medical school and Baltazar Zaprešić students)

Autori
Evelina Miščin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
II. međunarodna konferencija Od teorije do prakse u jeziku struke / Darija Omrčen, Ana-Marija Krakić - Zagreb : Udruga nastavnika jezika struke na visokoškolskim ustanovama, 2017, 211-220

Skup
II. International Conference From Theory to Practice in Language for Specific Purposes = II. međunarodna konferencija Od teorije do prakse u jeziku struke

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 17.02.2017. - 18.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
čitalačke sposobnosti, ekstenzivno čitanje, intenzivno čitanje, jezična vrsnoća, razumijevanje pročitanoga
(reading competence, extensive reading, intensive reading, language proficiency, reading comprehension)

Sažetak
Pilarov barometar hrvatskog društva pokazuje da samo 14, 9% građana redovito posuđuje knjige, a 66, 8% nije učlanjeno u javne knjižnice („Večernji list“, 19.11. 2016.) Sve više studenata čita samo sadržaje na internetu, za ispite se ne čitaju knjige već samo skripte. Rezultat toga je i manjak koncentracije studenata inog jezika prilikom čitanja teksta i odgovaranja na pitanja ili rješavanja drugih jednostavnih zadataka. Pisani jezik vrlo je složen i njegovo razumijevanje odvija se na više nivoa. Samo dio razumijevanja čitanja sadržano je unutar samog teksta. Razumijevanje također proizlazi iz interakcije između teksta i čitateljeve reakcije na njega. Proces uključen u dešifriranje teksta uključuje tri nivoa (Clarke et al. 2014, str. 5). Prvi nivo je lingvistički, koji uključuje individualne riječi, drugi je 'mikrostruktura' veće cjeline teksta, a treći je 'makrostruktura' u kojoj čitatelj prepoznaje i procesuira teme i žanr teksta. Glavni problem s kojim se susreću studenti u inom jeziku javlja se već na prvom nivou, jer studenti, ako ne poznaju značenje svih riječi, često odustaju i ne žele doći do drugog nivoa. Stoga nedostatak poznavanja vokabulara često dovodi i do problema razumijevanja čitanja. Tako Sedita (2005) tvrdi da su istraživanja u obrazovanju utvrdila jaku povezanost između poznavanja vokabulara i razumijevanja čitanja (str. 38). Chall i Jacobs (2003) ističu da korelacija poznavanja riječi s razumijevanjem čitanja pokazuje da će, ako učenici ne razvijaju adekvatno poznavanje vokabulara, to utjecati na njihovu čitalačku sposobnost. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koliko studenti čitaju u slobodno vrijeme te usporediti navike čitanja između studenata medicine i studenata Veleučilišta 'Baltazar'. Pored problema u poznavanju vokabulara, navest će se i razlike između intenzivnog i ekstenzivnog čitanja te donijeti zaključak i sugestije za daljnje istraživanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA