Naslov
Od gastarbajtera iz SRH do gastarbajtera iz RH - Recentno iseljavanje Hrvata u Njemačku s posebnim osvrtom na tržište rada
(From gastarbajter from SRH to gastarbajter from Croatia - The recent emigration of Croats to Germany with special focus on the labor market)

Autori
Jurić, Tado

Izvornik
Suvremena trgovina (1330-0180) 44 (2019), 1; 9-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
iseljavanje, iseljavanje iz Hrvatske, Hrvati, Bosna i Hercegovina, Njemačka
(Emigration, Croatia, Emigration from Croatia to Germany, Germany, Bosnia and Herzegovina, emigration)

Sažetak
Međunarodne migracije nisu interesno neutralne i ne događaju se slučajno, nego se proizvode. One nisu slučajan društveni fenomen (Mesić, 2014: 176). Hrvatska, kao ekonomski i populacijski slabije razvijena zemlja, u globalizacijskim je procesima više izložena moćnim migracijskim silnicama nego što na njih može utjecati, a ulaskom u EU, čija je temeljna vrijednost mobilnost radne snage, njena je pozicija u tome još više oslabjela (Mesić, 2014: 176). Hrvatska se i prije recentnog vala iseljavanja ubrajala među europske zemlje s najizraženijim i najdugotrajnijim iseljavanjem, uzrokova- nim brojnim povijesnim, političkim i ekonomskim okolnostima. Iseljavanje je imalo takve razmjere da se u pojedinim razdobljima više od trećine hrvatskoga naroda nalazilo izvan granica svoje domovine (Čizmić, Sopta i Šakić, 2005: 14). Tijekom iseljavanja šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća Hrvati su najviše odlazili u SR Njemačku. Godine 1972. radnici s područja bivše SFRJ s brojem od gotovo pola milijuna zauzimali su prvo mjesto među svim skupinama stranih radnika u SR Njemačkoj. Uračunavši neprijavljene, smatra se da je potkraj osamdesetih njihov ukupni broj iznosio od 650.000 do 700.000. Statistički podaci, iako nisu precizni, pokazuju da je među nji- ma bilo najviše Hrvata (sve do osamostaljenja njemačka službena statistika poznavala je samo Jugoslavene) (Čizmić, Sopta i Šakić, 2005: 232). Nema sumnje da su i današnje migracije usmjerene ponajprije na Njemačku (DZS, 2017.). Razlog tomu upravo su velikim dijelom razgranate hrvatske migrantske mreže iz prošlosti u Njemačkoj i tzv. tradicija iseljavanja Hrvata u Njemačku. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. dolazi do pojačanog iseljavanja Hrvata, a masovno iseljavanje počinje 1. srpnja 2015., kada Njemačka otvara svoje tržište rada za radnike s hrvatskom putovnicom. Od ulaska u EU vidimo da se iseljavanje svake godine intenziviralo, a da od 2015., 2016. i 2017. naročito raste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA