Naslov
Iseljavanje se ne događa slučajno
(The emigration does not happen incidentally)

Autori
Jurić, Tado

Izvornik
HRT

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2018

Ključne riječi
iseljavanje ; iseljavanje iz Hrvatske ; Hrvati ; Bosna i Hercegovina ; Njemačka
(Emigration ; Croatia ; Germany ; Bosnia and Herzegovina ; emigration)

Sažetak
U emisiji HRT-a gostovao je doc.dr.sc. Tado Jurić, s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu. On je autor knjige "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?" te je o njoj i istraživanju, koje je proveo na 1200 osoba, govorio u emisiji. Mi smo 2017. godine vidjeli da je velik broj Hrvata iselio, ali da to političke elite nisu zamijetile. Kad se donekle o tome počelo govoriti počeli su tvrditi da je to sasvim normalan proces koji se događa svuda u Europskoj uniji. No vidjeli smo da to baš i nije tako jer postotak tog iseljavanja nije zabilježen. Rumunjska i Bugarska su imale slične trendove, međutim nikome nije iselilo 7% stanovništva u tri godine. Statistika je pokazivala 10-15 tisuća godišnje, a istina je bila oko 50.000 godišnje. Sad smo došli na brojku od 250.000 iseljenih samo u Njemačku, odnosno preko 300.000 u cijelu EU od ulaska Hrvatske. Tu je i manjak od 20.000 djece svake godine (umire 53.000 osoba godišnje, a rađa se 36.000). Da se ne iseljava nestali bi, a ovako svake godine gubimo grad veličine Osijeka - oko 100.000. Za 10 godina izgubit ćemo milijun stanovnika i naravno to se mora dovesti u uzročno-posljedičnu vezu s pokretanjem 6 milijuna ljudi iz Afrike i Azije koji nastoje doći u Europu, smatra Jurić. Uzroci iseljavanja iz Hrvatske je nezadovoljstvo društveno-političkom situacijom u zemlji, frustracija koja vlada, odnosno situacija da se sve rješava prema stranačkom ključu. Za svaku običnu sitnicu vi morate nekoga povući za ruku te je naprosto korupcija postala stil života. Od kada je nastala Hrvatska ona je ortački upravljana i ne postoji impuls u društvu koji pokazuje da će se nešto ozbiljno promijeniti. Ljudi su se osvijestili da imaju samo jedan život i ne žele ga izgubiti čekajući da tranzicija prođe, objasnio je. Njemačka nije više zemlja u kojoj se može na brzinu zaraditi, ali može se živjeti pristojno. Netko odlazi zbog mogućnosti profesionalnog usavršavanja, ali velika većina tvrdi da odlazi zbog nemorala političkih elita. Nisu otišli iz ekonomskih razloga jer ih je više od 50% bilo zaposleno nego poručuju da ih je otjeralo stanje u kojem je stvorena situacija da je društveni pritisak takav da potiuče ljude na iseljavanje, rekao je Jurić. Mediji su učinili dobru stvar. Oni su pritisnuli elite i nisu im dopustili da banaliziraju situaciju. Velika navala negativnih vijesti bila nam je svima naporna međutim to je bilo očito potrebno da elite priznaju problem, uvjeren je. Ti ljudi se ne namjeravaju vratiti. Sada ima više Hrvata u Njemačkoj nego u BiH te spadaju u najintegriraniju etničku skupinu u Njemačkoj. Hrvat čim dođe u Njemačku on je pripadnik tog društva jer nam je gotovo sve isto. Tu ima i emotivni aspekt cijele priče. Nije sve u matematici, koliko će se zaraditi tamo. Ako čovjek napušta svoju temeljnu zajednicu poput obitelji i nacije to čovjek ne radi nikad tako lako. Mora se dogoditi nešto ozbiljno duboko bolesno ili u zajednici ili u pojedinicu. No kod nas se radi zajednici. Ljudi su izloženi velikoj traumi prilagođavanja - napustili ste prijatelje, obitelj, ljubimca - čitav niz emotivnih veza o kojima se naprosto ne priča, izjavio je Jurić. I na kraju istraživanje je pokazalo da je gotovo 40% odlučilo da se više nikad ni u kojem slučaju neće vratiti. Ako uzmete da se toliko ljudi ne želi vratiti unatoč cijeloj priči o lijepoj Hrvatskoj, suncu, moru pa čak niti sa njemačkom mirovinom. Zamislite kolika je to frustracija ljudi koji su otišli. Cijela jugoistična Europa ima isti problem. Očito da tu postoji neka šira strategija iza cijele ove priče. Migracije se nikad ne događaju slučajno. One su pokrenute i njima se upravlja. Ovo što se događa nije slučajno, zaključio je Jurić.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija, Demografija

POVEZANOST RADA