Pregled bibliografske jedinice broj: 992707
Velike migracije-sigurnosna prijetnja hrvatskom otočnom prostoru
Velike migracije-sigurnosna prijetnja hrvatskom otočnom prostoru // 7. Anatomija otoka, Otoci u pokretu, Knjiga sažetaka
Vis: Anatomija otoka, 2018. str. 32-32 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 992707 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Velike migracije-sigurnosna prijetnja hrvatskom otočnom prostoru
(Big Migrations- Security Threat to Croatian Islands)
Autori
Šterc, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
7. Anatomija otoka, Otoci u pokretu, Knjiga sažetaka
/ - Vis : Anatomija otoka, 2018, 32-32
Skup
7. Anatomija otoka Simpozij Otoci u pokretu = 7th Anatomy of Islands Symposium Islands on the Move
Mjesto i datum
Lastovo, Hrvatska, 16.09.2018. - 18.09.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
migracije, sigurnost, hrvatski otoci
(Migration, security, Croatian islands)
Sažetak
Nikakva se pouka nije izvukla iz silnih prelazaka sjevernoafričkog stanovništva preko Mediterana 2014. godine i velikih tragedija na tom putu koje su doživljavali migranti i tragičnih slika koje su nam dolazile uglavnom s Lampeduse. Procjenjuje se kako je morskim putem prema Europi prešlo preko 600.000 ljudi različite dobi, spola, etničkog i religijskog sastava, dok je Europa sve to mirno promatrala bez ozbiljnijih odluka, planova i rješenja. Svaki je zastoj u prelascima objašnjavan kao završetak tragedija iako one nisu stale. Nema ozbiljnijih planova, rješenja, postupanja, objašnjavanja, političkih upita niti odluka…gotovo nikakvih dogovora oko silne koncentracije gospodarske, financijske, vojne i svake druge moći u jednom dijelu svijeta (razvijenom i kako se tvrdi demokratskom), koji u pravilu demografski stagnira ili depopulira, dok u drugom svega toga nema ili ima puno manje, ali zato ima velike koncentracije stanovništva koje uz to još i eksponencijalno raste. Može li se preko 3/4 svjetskog stanovništva, točnije 75, 92 %, a taj se udio do 2050. procjenjuje i na 80 %, zadržavati samo u Africi i Aziji (oko 50 % površine kopnenog dijela Zemlje), bez ozbiljnijih pokreta stanovništva primarno prema npr. Europi? Zato što će Europa do kraja stoljeća po procjenama izgubiti gotovo 100 milijuna ljudi kroz prirodni pad stanovništva i zato što svi znaju kako Europa demografski stari, umire i nestaje. Mediteranski se i hrvatski otoci i na tom putu čine kao posebni izazov u budućnosti. Istovremeno će Afrika za 15 godina narasti za 500 milijuna ljudi, za 35 godina za 1, 3 milijarde ljudi, a za 85 godina čak za 3, 2 milijarde ljudi! Hoće li to stanovništvo ostati samo u Africi? Naravno da neće. Za sada su to samo statističke vjerojatnosti temeljene na demografskom potencijalu i različitim trendovima demografskog rasta i pada. Za sada.
Izvorni jezik
Hrvatski