Naslov
Geografija i logika
(Geography and Logic)

Autori
Šterc, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka ; 6. hrvatski geografski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Orešić, Danijel ; Cvitanović, Marin - Zagreb : Hrvatsko geografsko društvo, 2015, 66-66

Skup
6. hrvatski geografski kongres INTEgRATIVNA I PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA U PROSTORU

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska, 29.09.2015. - 02.10.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geografija, filozofija, logika, spoznaja, metodologija
(Geography, philosophy, logic, cognition, methodology)

Sažetak
Teorijski radovi i koncepcijski pristupi u osnovi su fundamentalne atribucije na kojima nužno počiva znanstvena nadgradnja i svi oblici modeliranja objektivne prostorne stvarnosti u traženju prostornog sklada i funkcionalne prostorne logike. Težnja prema objektivnoj istini, koja možda i nije apsolutna u našem posebno složenom geografskom prostoru, u vrijeme visoko razvijene znanstvene tehnologije i postavljenih metodoloških sustava, pretpostavlja postavljanje elementarne logike u geografskom sustavu (predmet interesa, koncept, metodološki sustav, derivacija spoznaja, primjena, razvoj, prostorni okvir, unutrašnja bit, modeliranje, predviđanje, rješavanje nesklada itd.) i slijed razvoja spoznaje utemeljen na jasno profiliranom predmetu interesa. Pokazuju li to suvremeni radovi zaista ili se u njima pak jasno nazire empirijski diktat nad logičkim koncepcijama? Priklonit ćemo se ovom drugom i potvrditi kako je upravo to možda i ključni razlog gubljenja identiteta geografije u Hrvatskoj i produžavanja krize etabliranja u znanstvenom sustavu. Elementarna logika koja polazi od riječi, govora, razuma, mišljenja, prosuđivanja, spoznaje…i sustavno se podiže do principa razmišljanja i misaonih sklopova kojima se usmjerava znanost, mora biti osnova spoznaje i cijelog sustava znanja i razvijenih misaonih i inih sposobnosti. Ključna je to pretpostavka usmjeravanja djelovanja u znanosti bez koje traženje logike u radovima postaje problem svake znanosti, a posebno geografije. Snižavanje misaone i logičke razine i podizanje spoznaje o geografskom prostoru samo kroz znanstvenu tehnologiju, posebno primjenom općih i univerzalnih metoda razvijenih u drugim znanstvenim okvirima, geografiju slabi do razine neprepoznatljivosti, neprimjenjivosti i preklapanja s drugim pristupima jasne etabliranosti i definiranog identiteta. Geografska logika ili sagledavanja međuodnosa, međuuvjetovanosti i funkcionalnih relacija u i među složenim prostornim faktorima u našem geografskom prostoru kao vanjskom predmetu geografskog interesa, uvjetuje razvijanje misli i spoznaja vođenih učenjem logizma prema kojem sve ima svoj smisao u traženju prostornog sklada na Zemljinoj površini. Misao kao temeljna i univerzalna snaga pojedinca i zajednice s pretpostavkama i zakonitostima razvijanja u znanstvenim okvirima i pristupima, uvijek ostaje temelj definiranja onog što želimo, onog što možemo i onog što želimo spoznati s ciljem razumijevanja i znanstvenog dohvaćanja prostornog sklada u interesu ljudske civilizacije. Zanemarujući fundamentalna istraživanja i pristupe geografija je napustila logiku prihvaćenu i primjenjivanu u drugim znanstvenim područjima i znanostima i time u suvremenom razdoblju sebi smanjila ulogu u razumijevanju prostorne stvarnosti, presložene za razumjeti bez geografske logike. Nismo niti svjesni logike i značenja geografskog prostora u kojem se uvijek traži sklad, iako nas povijest uči kolika je razina iracionalnosti uvijek bila u njemu. Objektivno sve to postoji u našoj svijesti, a razumijevanje i usmjeravanje stvarnosti ovisit će o principima i zakonima razmišljanja te snazi razvijanja misli (spoznaje), bez obzira na opće prihvaćen suvremeni znanstveni empirizam kao jednostavniji iskorak u znanosti. Traženje logike u geografiji ima posebnu ulogu u njezinom identitetu i vrednovanju, a kad se zanemare u teorijskom konceptu i sustavnom slaganju u znanstvena područja razum, prosuđivanje i već spomenuti principi mišljenja, rezultat je iracionalno podcjenjivanje objektivno jednog od najsloženijeg odnosa u prostoru iznad Zemljine površine. Geografija bez logike, pa i elementarne, i posebno bez svog jasno profiliranog metodološkog sustava, predmeta interesa i znanstvene tehnologije nikog neće uvjeriti kako je puno više od zemljinog opisa.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA