Pregled bibliografske jedinice broj: 992700
Zakon o otocima-koncepcijski promašaj ili hrvatska potreba?
Zakon o otocima-koncepcijski promašaj ili hrvatska potreba? // 4. ANATOMIJA OTOKA Odgovorni turizam na otocima: prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka
Vis: Anatomija otoka, 2015. str. 93-93 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 992700 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zakon o otocima-koncepcijski promašaj ili hrvatska potreba?
(The Island Act-Conceptual Mistake or Necessity for Croatia?)
Autori
Šterc, Stjepan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4. ANATOMIJA OTOKA Odgovorni turizam na otocima: prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka
/ - Vis : Anatomija otoka, 2015, 93-93
Skup
Odgovorni turizam na otocima: prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka
Mjesto i datum
Vis, Hrvatska, 17.09.2015. - 20.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
zakon, otoci, koncept, promašaj, potreba
(law, islands, concept, mistake, need)
Sažetak
Zakon o otocima donio je Hrvatski državni sabor na sjednici 26.03.1999. godine, a objava nosi simbolički datum 01.04.1999. godine. Kao da smo se šalili i hrvatskoj javnosti uputili dokument koji svojom težinom, sadržajem, pristupom i općenito koncepcijom pokušava nametnuti ustaljenim procesima u otočnom prostoru novi oblik funkcionalne učinkovitosti. Usprkos novim (dvjema) izmjenama inicijalnog zakona ostaje potvrda njegove provedbe i osjećaj kako nismo imali dovoljno hrabrosti ozakoniti i usmjeriti procese bez koji nema ozbiljnijih promjena na potencijalno najvrjednijem hrvatskom prostoru. Sama koncepcija održivosti prostora zakonski je dominantni sadržaj iz kojeg nam nije u osnovi jasno za koga se ta održivost planira, kome je namijenjena i postaje li otočni prostor time funkcionalniji za lokalnu i širu zajednicu. Nakon provedene ankete na svim naseljenim otocima dobiveni su stavovi reprezentativni za veće i manje otoke i sukladno njima su se postavili članci, koji međutim ipak nisu pokrili ključnu problematiku hrvatskih otoka: revitalizaciju imigracijskom varijantom i usklađivanje gruntovnice i katastra kao osnovne pretpostavke ozbiljnijih investicija u otočnom prostoru. Nismo zakonom dodirnuli niti još jedan ključni problem cijelog otočnog prostora, a vezan je primarno za trajektnu povezanost, dodirnutu samo simbolički kroz cijenu otočne karte, bez ozbiljnijeg testiranja i modeliranja mogućeg postavljanja državnog prijevoznika u cijelosti u proračunski sustav i besplatnog prijevoza gostiju i otočana u širem strateškom interesu. Upravo ćemo na modelu državnog prijevoznika testirati potencijalnu mogućnost povećanja dolaska, noćenja i ukupnog prihoda od turizma na izuzetno otočnom potencijalu. Zakon o otocima bio je samo blagi pristup strateškom hrvatskom prostoru koji ne smije ostati bez svoje osnovne prostorne funkcije, bez populacije i razvojnog potencijala, a to se mora novim zakonom učinkovitije razraditi kao hrvatska potreba.
Izvorni jezik
Hrvatski
